NAKON što je premijer Mađarske Viktor Orban u srijedu, 25. svibnja, uveo izvanredno stanje i najavio nove poreze, ekonomsko raspoloženje nije baš najbolje među kompanijama i investitorima.

Burza u Budimpešti je bila najgora burza na svijetu u četvrtak, s padom indeksa od 9.8 posto u jednom trenutku. Do kraja dana je pad saniran, a indeks je završio u minusu od 5.5 posto. Pad je mogao biti puno veći, ali je novi porez bio blaži nego što se očekivalo, a to je do kraja dana smirilo investitore.

Još se prvom mjesecu 2022. burzovni indeks kretao od 51.000 do 52.000, pa sadašnjih 40.000 predstavlja pad više od 20 posto od početka godine.

Najgore je prošao MOL, u čijem je vlasništvu i hrvatska Ina, s padom cijene dionice od 9.1 posto. Dionica OTP banke, najveće u Mađarskoj, pala je 8.2 posto, a dionica Mađarskog Telekoma, u vlasništvu Deutsche Telekoma, 4.4 posto.

I Mađarska forinta je izgubila na vrijednosti, oslabivši s tečaja 383 forinte za jedan euro 25. svibnja na 393 forinte za jedan euro 27. svibnja. To nije najslabiji tečaj mađarske forinte u povijesti, očiti signal daljnjeg slabljenja nacionalne valute Mađarske i nastavak višegodišnjeg trenda. Prije pandemije je tečaj iznosio 335 forinti za jedan euro, a 2013. je mađarska forinta bila daleko jača nego danas, s tečajem od oko 300 forinti za jedan euro.

Mađarsko gospodarstvo nije u dobrom stanju

Reakcija je to na Orbanovu najavu uvođenja novog poreza na "banke, osiguravateljske tvrtke, veleprodaju, trgovačke lance te na energetske, telekomunikacijske i zrakoplovne tvrtke" koji će biti upotrebljen za jačanje vojske i borbu protiv inflacije. Točnije, Orban planira novim porezom prikupiti dodatan prihod državnog proračuna da može građanima subvencionirati troškove uslijed rasta cijena, primarno struje, goriva i vode.

Dodatni prihod proračuna bi trebao biti do 2.5 milijardi dolara i činiti 40 posto planirane fiskalne konsolidacije, dok bi preostalih 60 posto dolazilo od štednje i smanjenja potrošnje, rekao je novinarima ministar gospodarskog razvoja Marton Nagy.

Mađarska je jedna od država članica EU s najvećim državnim deficitom u 2021., 6.8 posto. Time se nalazi u društvu Španjolske, Rumunjske, Italije, Latvije, Grčke i Malte, uglavnom poslovično fiskalno neodgovornih država. Za usporedbu, deficit Hrvatske iste godine je iznosio 2.9 posto. Novi porez je Orbanov način da 40 posto troška konsolidacije državnog proračuna i smanjivanja deficita prebaci na privatne kompanije.

Problem je u tome što se ne radi o državi s malim javnim dugom, pa da može izdržati visoki deficit nekoliko godina. U četvrtom kvartalu je javni dug Mađarske iznosio 76.8 posto BDP-a, a u rastao je više od 10 posto u godinu dana, više od 11 milijuna eura. Javni dug Hrvatske iznosi 79.8 posto BDP-a, ali sporije raste u apsolutnom iznosu i kao udio u BDP-u pada zbog snažnijeg rasta BDP-a u 2021.

Stopa inflacije u travnju je bila 9.5 posto, rastući za 1.6 postotnih bodova u odnosu na prethodni mjesec, dok su analitičari očekivali rast od 1.3 postotna boda. Cijena hrane je rasla 15.6 posto, od čega najviše kruh i piletina, za 29.5 posto, i mliječni proizvodi, za 22.5 posto. Prema istraživanju mađarskog GKI ekonomskog instituta, percepcija inflacije kod kućanstava u Mađarskoj je da iznosi 22 posto, umjesto službenih 9.5 posto. Ali ljudi inače procjenjuju puno veće stope inflacije od službenih, pa to nije iznenađujuće.

Orban je prije travanjskih izbora uveo cjenovne kontrole, još u veljači. Cijene brašna, šećera, suncokretovog ulja, mlijeka, svinjskog buta i pilećih fileta je fiksirana na cijene iz listopada 2021. Još u prosincu 2021. su ograničene cijene goriva i struje za mala poduzeća. Očigledno nije pomoglo kod suzbijanja inflacije.

Gubi se percepcija business friendly zemlje, možda se izgube milijarde od EU

Snažna reakcija tržišta ne proizlazi samo iz novog poreza, nego i iz zabrinutosti zbog uvođenja izvanrednog stanja. To je drugi put da je Orban posegnuo za tom politikom, a prije je bilo uvedeno zbog pandemije covida-19. Novo izvanredno stanje je uvedeno praktički odmah nakon formiranja nove vlade.

"Svijet je na rubu gospodarske krize. Mađarska mora ostati po strani u ovom ratu i štititi financijsku sigurnost svojih obitelji. Koristeći se svojim ustavnim pravom, vlada proglašava izvanredno stanje zbog rata", objavio je na Facebooku.

Poznato je da se Mađarske opire konsenzusu na razini EU o sankcijama prema Rusiji. To pravda time da jako ovise o uvozu nafte i plina te bi prekid uvoza tih energenata iz Rusije imao nesagledive posljedice za gospodarstvo.

EU je već zaprijetila zamrzavanjem fondova EU i programa pomoći za oporavak nakon pandemije. Kao neto primatelj iz proračuna EU, Mađarska po tom pitanju nije u povoljnoj situaciji. Zatražila je 9.6 milijardi eura samo na račun EU fonda za oporavak od pandemije.

Uvođenjem novog poreza i prijašnjim fiksiranjem cijena Mađarska polako gubi percepciju business friendly zemlje. Orban smatra da neke kompanije, posebice međunarodne, ostvaruju ekstraprofit uslijed rasta cijena, a ovim porezom im ga želi oduzeti i iskoristiti za saniranje rupe u proračunu. I naravno za vojsku.

Više cijene goriva onima koji nisu građani Mađarske

Građani iz susjednih država koji žive blizu granice Mađarske su do sada iskorištavali puno niže cijene goriva u toj zemlji, čime se razvio tzv. "benzinski turizam". Vozači bi prelazili Mađarsku granicu s automobilima, ulijevali gorivo na benzinskim stanicama u Mađarskoj i vraćali se u države u kojima žive. Time je profitirao mađarski proračun zbog više poreznih prihoda, ali Orban to tumači kao iskorištavanje Mađarske iz susjednih država.

Prema novoj uredbi, od petka će strani vozači u Mađarskoj moraju platiti puno višu cijenu za benzin od mađarskih državljana, a po tamošnjim medijima radi se o razlici od oko 40 posto. Automobili sa stranim registarskim oznaka više neće moći točiti gorivo po službeno određenoj cijeni od 480 forinti (9.21 kn) za 95-oktanski benzin i dizel, već će stranci morati kupovati gorivo po tržišnoj cijeni.

U četvrtak navečer su, prema medijskim izvještajima, zabilježene gužve na benzinskim postajama blizu mađarske granice s Austrijom i Slovačkom jer su građani tih zemalja nastojali iskoristiti zadnju priliku da kupe jeftinije gorivo, koje će uskoro za strane građane u Mađarskoj poskupjeti 40 posto.

Zbog nove uredbe Mađarska bi mogla ući u još jedan sukob s Bruxellesom jer bi EU mogla tvrditi da se radi o diskriminaciji građana EU koji nisu Mađari te o politici protivnoj otvorenom tržištu EU.

Loše ekonomske prognoze za cijeli svijet, Mađarska sama sebi pogoršava situaciju

U situaciji općeg europskog i svjetskog rasta cijena, izgledne svjetske krize a moguće stagflacije, tj. istodobnog rasta cijena i pada gospodarstva, nije optimalno pogoršavati nacionalnu gospodarsku situaciju novim porezom i sukobom s EU koji će možda dovesti do smanjenja prihoda od fondova. Time se pogoršava ionako loša makroekonomska situacija te dodatno narušava stabilnost.

Očekuje se i veliki povratak industrije iz Kine u Europu, posebno manje razvijene države srednje i istočne Europe. Mađarska je u tom procesu jedan od glavnih kandidata za veliki val investicija, ali nikako jedina opcija. Uslijedit će natjecanje među državama o privlačenju stranih investicija uslijed "nearshoringa", skraćivanja dobavnih pravaca kompanija koje zadovoljavaju potrebe tržišta država zapada Europe.

Veliki deficit, novi porezi, pad burze i fiksiranje cijena nisu dobri signali međunarodnim investitorima, pa bi Mađarska tim potezima mogla samoj sebi narušiti prilike u natjecanju među državama da privuku što veći dio investicija.