Otkrivamo: Plenkovićev čovjek, bogati šef HEP-a, zarađuje protuzakonito
POZNATO je da HDZ Andreja Plenkovića ne poštuje instituciju Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, a da je tome tako dokazuje i primjer šefa HDZ-a za Novi Zagreb Frane Barbarića, ujedno i predsjednika uprave HEP-a.
>> Plenković je opasniji od Sanadera i Karamarka
Šef uprave HEP-a ima plaću od gotovo 23 tisuća kuna, ali to mu nije dosta
Naime, Barbarić je odlučio da se neće pridržavati mišljenja Povjerenstva o odlučivanju o sukobu interesa, u kojem stoji da ne može u isto vrijeme biti šef državnog HEP-a i član vijeća gradske četvrti Novi Zagreb.
Barbarića kao predsjednika Uprave HEP-a plaćamo 39.383,56 kuna, koliko mu iznosi mjesečno bruto plaća (neto plaća mu je 22.958,38 kune), a kao potpredsjednik gradske četvrti prima mjesečno i dodatnih 4.275,25 kuna bruto (neto iznos je manji).
Indexu je potvrđeno da prima naknadu koju ne bi smio
Nakon što smo poslali upit Povjerenstvu, oni su odmah otvorili predmet o Barbariću te će, kako nam kažu, "ispitati sve okolnosti konkretnog slučaja". S obzirom na to da se radi o rijetkom slučaju da se državni dužnosnik izravno ogluši o odluku Povjerenstva, Plenkovićevog pulena moguće čeka i maksimalna novčana kazna od 40 tisuća kuna.
Pročelnica gradskog ureda za mjesnu samoupravu Renata Šimon potvrdila nam je da Barbarić prima naknadu, a kako smo provjerili, tu naknadu Barbarić nije ni upisao u imovinsku kartica, što za njega, inače pravnika, svakako neće biti olakotna okolnost.
Jedini komentar koji smo dobili od ovog hadezeovca je da zbog njega HEP nije u sukobu interesa jer ne posluje s Gradskom četvrti Novi Zagreb-istok!? Bivša čelnica Povjerenstva Dalija Orešković, kojoj smo prezentirali slučaj, kaže za Index da u ovom slučaju ne bi trebalo biti previše dvojbi.
No krenimo redom.
Barbarić je osobni odabir premijera Plenkovića
Barbarić je diplomirao na Pravnom fakultetu 1991. godine, a tri godine kasnije zapošljava se kao pravnik društva u trgovačkom društvu Zagreb nekretnine d.o.o. ZANE, članici Zaba Grupe. Već 1997. godine postao je pomoćnik direktora, a 2003. godine savjetnik za pravne poslove. Barbarić je bio u PBZ Leasingu rukovoditelj Službe za leasing nekretnina, a od 2007. godine radi u HEP-u.
Na sjednici vlade, u prosincu 2017. godine, predložen je za predsjednika Uprave HEP-a. Bio je to osobni odabir premijera Plenkovića, čijoj vladi je trebalo gotovo šest mjeseci da se odluči kome će povjeriti najvažniju funkciju u HEP-u.
>> Vlada predložila Franu Barbarića za direktora HEP-a
Bila je to posljedica unutarstranačke bitke i lobiranja za tu državnu tvrtku. Protiv imenovanja bili su Hrvatski elektrogospodarski sindikat (HES), Nezavisni sindikat radnika HEP-a i Sindikat TEHNOS koji su tvrdili da Barbarić nije stručan te da je obnašao bitnu dužnost u vrijeme kompromitirane Uprave HEP-a na čelu s Ivanom Mravkom.
Imovina Barbarića: 3 stana u Zagrebu, stan u Opatiji, stanovi na otocima, vikendice, niz kuća, vinogradi...
Kako je Barbarić time postao i dužnosnik, morao je predati imovinsku karticu, a njegov popis imovine je impozantan. Tu su dva stana u Jelsi na otoku Hvaru. Jedan je procijenjen na gotovo 300 tisuća kuna, a drugi od gotovo 90 kvadrata na 1,2 milijuna kuna. Barbarić ima i tri stana u Zagrebu, u novozagrebačkom kvartu Središće, od čega su dva od 99 kvadrata, procijenjena na ukupno 2,6 milijuna kuna te treći stan od 52 kvadrata procijenjen na 600 tisuća kuna.
Tu je još stan u Opatiji od 58 kvadrata procijenjen na 1,5 milijuna kuna, vikendica u Desincu te dvije kuće u Zastražišću na otoku Hvaru. Jedna ima 120 kvadrata, a druga 50 kvadrata i u toj je suvlasnik s još jednom osobom. Barbarić je nasljedstvom stekao i poslovni prostor u Zagrebu od 120 kvadrata koji se procjenjuje na 2,3 milijuna kuna.
Barbarić posjeduje livade, vinograde i šume na Hvaru, čija je ukupna procijenjena vrijednost veća od 2 milijuna kuna. Na tim zemljištima je suvlasnik i prema imovinskoj kartici, do toga je došao nasljedstvom. U imovinskoj kartici spominje se ostavinska rasprava pokojne supruge.
Barbarić je prijavio i štednju u više valuta od ukupno 1,1 milijun kuna.
Sam zatražio mišljenje Povjerenstva o poslu sa strane, rečeno mu je da se to ne može
Barbarić se, nakon što je postavljen 1. siječnja za predsjednika uprave HEP-a, obratio Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa te zatražio mišljenje može li kao direktor tvrtke obnašati i javnu dužnost člana vijeća gradske četvrti u Zagrebu. Mišljenje Povjerenstva objavljeno je 7. veljače 2018. godine, a potpisala ga je tadašnja šefica Povjerenstva Dalija Orešković.
"Istovremeno obnašanje javne dužnosti predsjednika uprave trgovačkog društva u većinskom državnom vlasništvu i javne dužnosti člana vijeća gradske četvrti predstavlja obnašanje dvije javne dužnosti u smislu članka 13. stavka 1. Zakona o sprečavanju sukoba interesa, stoga se dužnosnik upućuje da povodom stupanja na dužnost predsjednika Uprave trgovačkog društva HEP, razriješi od obavljanja dužnosti člana Vijeća gradske četvrti Novi Zagreb", stajalo je tom dokumentu Povjerenstva koje je i danas dostupno na njihovim službenim stranicama.
Mjesečna naknada od 4275 kuna bruto za posao koji ne bi smio obavljati
No Barbarić se nikada nije povukao, nego je i dalje potpredsjednik tog tijela. Prema Statutu Grada Zagreba, odnosno Odluci o naknadi predsjednicima, potpredsjednicima i članovima vijeća gradskih četvrti i vijeća mjesnih odbora, Barbarić ima pravo na mjesečnu naknadu od 4.275,25 kuna bruto.
Upitali smo Povjerenstvo jesu li upoznati da je dužnosnik Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede, ujedno i član vijeća gradske četvrti i to kao potpredsjednik, što je direktno kršenje ranije odluke Povjerenstva. Odlučili su odmah otvoriti slučaj i sve ispitati.
"Povodom Vašeg upita Povjerenstvo je otvorilo predmet pod brojem P-5/20 u odnosu na dužnosnika Franu Barbarića, predsjednika Uprave trgovačkog društva HEP d.d. u kojem će Povjerenstvo ispitati sve okolnosti konkretnog slučaja te utvrditi je li postupanjem dužnosnika došlo do povrede Zakona o sprječavanju sukoba interesa", stoji u odgovoru Povjerenstva.
"Zaboravio" spomenuti naknadu u imovinskoj kartici
Gotovo i da nema slučajeva da se netko oglušio o mišljenje Povjerenstva osim Milana Bandića. Naime, on je 2011. godine zatražio mišljenje smije li dobivati druge naknade uz plaću gradonačelnika, a nakon što je dobio negativno mišljenje te naknade nastavio je primati. Zbog toga je zagrebački gradonačelnik na kraju i kažnjen.
Od zagrebačkog gradskog ureda za mjesnu samoupravu koja je zadužena za rad vijeća gradskih četvrti, zatražili smo podatak o tome prima li Frane Barbarić, kao potpredsjednik vijeća, novčanu naknadu za rad u tom vijeću i u kojem iznosu.
"Vezano za upit obavještavamo Vas da na članovi tijela mjesne samouprave primaju naknadu za svoj rad sukladno Odluci o naknadi predsjednicima, potpredsjednicima i članovima vijeća gradskih četvrti i vijeća mjesnih odbora. Također napominjemo da visina same naknade ovisi o broju prisustvovanja na sjednicama vijeća", stoji u odgovoru na upit Indexa o primanjima Barbarića koji potpisuje pročelnica gradskog ureda za mjesnu samoupravu Renata Šimon.
Taj primitak koji dobiva kao potpredsjednik vijeća Barbarić nije unio u svoju imovinsku karticu, što se čini kao još jedna nepravilnost, o čemu će odlučivati Povjerenstvo.
U HEP-u tvrde da nema sukoba interesa
Barbariću smo putem službe za informiranje HEP-a postavili upit o ovom slučaju. Pitali smo ga zašto se oglušio o mišljenje Povjerenstva, no dobili smo odgovor da HEP zbog njega - nije u sukobu interesa.
"Hrvatska elektroprivreda nema ni izravne ni neizravne poveznice s poslovanjem ni djelovanjem Gradske četvrti Novi Zagreb-istok koje bi mogle uzrokovati sukob interesa (koji navodite). U tom smislu ne vidimo da bi djelovanje predsjednika Uprave Hrvatske elektroprivrede u okviru obavljanja i vođenja poslova društva u odnosu na djelovanje kao člana u gradskom vijeću gradske četvrti (s obzirom na ovlasti i nadležnosti vijeća gradske četvrti) uzrokovalo potencijalni sukob interesa", kažu nam iz HEP-a dodavši na kraju da se obratimo Vijeću Gradske četvrti Novi Zagreb-istok.
Za komentar ovog slučaja upitali smo Daliju Orešković, bivšu čelnicu Povjerenstva koja je ujedno i donijela obvezujuće mišljenje o Barbariću.
Orešković: Ovakvi slučajevi su uistinu rijetki
"Slučajevi u kojima su se dužnosnici oglušili o mišljenja i upozorenja Povjerenstva su uistinu rijetki. No nimalo me ne čudi što se u ovom slučaju radi o članu HDZ-a koji je na dužnost predsjednika člana uprave jedne od najvećih i najvažnijih državnih tvrtki kao i na dužnost predsjednika vijeća gradske četvrti imenovan voljom stranačkog šefa, i to s ciljem i zadatkom da na tim pozicijama za HDZ odradi ono što toj stranci treba. S obzirom na to da se i Andrej Plenković prema Povjerenstvu odnosi s velikim omalovažavanjem i da pola njegove vlade krši Zakon o sprječavanju sukoba interesa gdje god stigne, a nikome se ništa pretjerano strašno nije dogodilo, sasvim je prirodno da je za Franu Barbarića volja stranačkog šefa jedini zakon koji treba poštovati te da od ostalih zakona i nadležnih državnih tijela ne treba puno strahovati", kaže Dalija Orešković o ovom slučaju.
Kako nam je rekla, ako su javno dostupni podaci točni, tu neće biti puno dvojbe te je uvjerena kako će Povjerenstvo riješiti ovaj slučaj u propisanom postupku.
"Ovaj slučaj otvara dvije druge bitne teme. Prvo, vrijeme je da se zapitamo treba li nam sustav vijeća gradskih četvrti kakav imamo danas ili participaciju građana u odlučivanju na toj razini možemo organizirati racionalnije i učinkovitije, a trošak vijećnika gradskih četvrti koji nije zanemariv koristiti za nešto pametnije. Drugo, Povjerenstvo kakvo imamo danas ne može se suprotstaviti političkoj sili i bahatoj vlasti. Potrebno je ojačati njegove ovlasti i proširiti djelokrug rada i nadležnosti, omogućiti izricanje strožih sankcija i poništavanja situacija nastalih povredom zakona te vraćanja stečenih koristi i naknade nastale štete", kaže na kraju Dalija Orešković.
Originalno objavljeno na Index istrage
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati