Otkriven uzrok sušenja stabala: Šumu na Marjanu napao je mediteranski potkornjak
Foto: Društvo Marjan
KONAČNO je utvrđeno radi čega se suši šuma na Marjanu. Doktor Milan Pernek, predstojnik Zavoda za zaštitu šuma Hrvatskog šumarskog instituta, otkrio je da je borove na Marjanu napao nametnik mediteranski potkornjak. Pernek radi na projektu s Park šumom Marjan koji je startao lani nakon što je primjećeno da je sušenje stabala na Marjanu uzelo maha.
"Prošle godine nije nađena nijedna vrsta potkornjaka i nematoda. Ove godine htjeli smo multidisciplinirani pristup. Istraživani su biotski faktori, ima li nametnika, i abiotski faktori poput klime, tla, vlage, kiše. Obrađeno je 80 posto projekta, nađen je mediteranski potkornjak. Domovina mu je Tunis i južna Španjolska. U ovim krajevima nikada se nije našao. Literatura kaže da mu je ovdje hladno. Klimatske promjene posljednjih godina, imali smo ekstremne suše i vrućine, pogodovale su da potkornjak napravi progresiju i razmnoži se na veću populaciju nego što je normalno", kazao nam je Robert Koharević, ravnatelj Park šume Marjan.
Transformacija šume
Koharević kaže da će potkornjak pomoći da dođe do transformacije šume jer on je nametnik koji se pojavljuje na boru.
"Sve što ćemo odraditi, sjeću, izbacivanje drva iz šume, pospješit će transformaciju koju predviđaju programi gospodarenja", kaže ravnatelj Park šume.
Projekt koji rade u suradnji s Hrvatskim šumarskim institutom trebao bi biti uskoro prezentiran.
"Dat će se smjernice za smanjivanje populacije. Sada trenutno imamo 13 posto suhih stabala na Marjanu. Potkornjak je išao u spavanje, njemu je sada hladno pa će se zaustaviti sušenje. Cilj je da se kroz sljedeću godinu smanji populacija na način da se ispilaju crvena stabla, ali i ona gdje je potkornjak tek krenuo. Onda će se raditi hrpe koje će se pokrivati sa insekticidnim mrežama.
Iduće godine će se raspisati natječaj za novi desetogodišnji program gospodarenja Marjanom. Moja sugestija će biti nova sadnja u tim rupama koje će se pojaviti nakon pilanja. Marjan neće ostati gol, jer ispod borova postoji raslinje koje traži zraka i koje će ovako doći do zraka te zamijeniti stare borove", kazao nam je Koharević.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati