Otvoreno: U suočavanju s posljedicama masovne migracije ne treba političke korektnosti
Screenshot: HRT
HRT je večerašnje Otvoreno posvetio izbjegličkoj krizi, raspoređivanju Frontexa na granice Hrvatske s Vojvodinom i procjenom opasnosti hoće li Balkan, pa tako i Hrvatska, postati "hot spot", odnosno svojevrsni izbjeglički logor.
Gilio Toić Sintić, pomoćnik načelnika policijske Uprave za granicu, na početku je ponudio definiciju Frontexa kao "agencije za nadzor vanjskih granica EU", dok je vojni analitičar Igor Tabak u uvodnom prilogu rekao da ona radi "netransparentno i tek bilježi faktično stanje" zbog čega nema spektakularan učinak. Tabak je istaknuo da je Frontex već godinama aktivan u Grčkoj s nikakvim rezultatitima.
U studio se potom iz Osijeka javio teolog i komunikolog Ivica Šola ocijenivši da je aktualna kriza dobrim dijelom uzrokovana neujednačenom politikom njemačke kancelarke Merkel.
"Sjetite se samo kako je Merkel prije nekoliko godina rekla da je multikulturalizam mrtav, a sada govori svi ste dobrodošli, što je potaknulo osobe koje možda i nisu izbjeglice da krenu prema Europi. 'Majka' Merkel, kako je nazivaju u domaćem tisku, sama je proizvela problem i sada ga pokušava riješiti pomoću islamista Erdogana koji je i sam dio problema, a ne rješenja. On želi spriječiti Kurde iz Iraka i Sirije da stvore jednu državu," rekao je Šola i dodao da će se dobar dio izbjeglica, barem na neko vrijeme, zadržati ovdje jer su "probuđeni europski nacionalni atavizmi" s kojima svaka nacija štiti sebe.
Šola je kroz čitavu emisiju isticao da nitko na području Balkana nije spreman za dolazak kulture koju ne poznajemo i da medijska izvješća temeljena na solidarnosti i sentimentu nisu nužno dobra. On je zatražio da se odmah krene sa studijama koje će procijeniti i razotkriti potencijalne poteškoće koje podrazumijeva integracija velikog broja ljudi s dijametralno suprotnim kulturnim i drugim vrijednostima od naših.
"Mi moramo razmišljati što ćemo s islamom u Europi, koja je to vrsta islama, mi moramo govoriti o kulturi, slobodi, pravnom sustavu, tretmanu žena. Ljudi dolaze ovdje, ulaze u našu kuću i imaju potpuno oprečne kulturološke i pravne temelje. Mi puno govorimo o fizičkoj migraciji, a malo o migracijama u duhovnom smislu. Mi smo pobjegli od samih sebe, a dolazi nam jedna kultura s kojom ćemo se morati suočiti... i to bez političke korektnosti," rekao je.
Neučinkoviti EU
Da su potrebna istraživanja o posljedicama masovne migracije se složio i kolumnist Indexa Goran Vojković, ali uz primjedbu da je riječ o "procesu koji traži vrijeme", koje zapravo nemamo. Vojković je rekao da aktualna kriza pokazuje u kojoj je mjeri neučinkovita EU i nekoliko puta istaknuo da se kriza mora riješiti na ishodištu.
"Europa nema policijske ili vojne snage koje bi dovele red. Sirija ima Asada, Slobodnu sirijsku vojsku koju i mi dijelom pomažemo, Al Nustra frontu koja je bivša Al-Kaida i ISIL," rekao je. "Dok se ne riješi uzrok nema niti konačnog rješenja".
Od gostiju u studiji, najsnažniju kritiku je iznio profesor Stjepan Šterc s PMF-a, prema kojem je Frontex potpuno zakazao u predviđanju trendova.
"Frontex je trebao znati što će se događati, nije moguće da se nije znalo da na jednoj ruti stiže 100,000 ljudi, oni bi trebali znati i što se događa u kampovima. Ovo će se, između ostaloga, usmjeriti i na morski koridor," upozorio je Šterc. "Mi smo preblagi, te ljude ne može zaustaviti nitko, a kamoli Frontex, oni ne mogu ništa učiniti."
Šterca je zanimalo i gdje je razlika između službenih podataka i stanja na terenu, što je ilustrirao Slovenijom u koju je ušlo 74 tisuće, a izašlo nešto više od 40 tisuća ljudi. "Mi zapravo ne znamo kako su nastale te razlike i gdje su ti ljudi".
Diktat Srbiji
U emisiju se uključio srpski vojni analitičar Aleksandar Radić s ocjenom da Srbija, u nastojanju da zadovolji i odobrovolji EU ususret pregovorima o pristupu, sluša naputke njemačkih i drugih europskih političara. Odgovor na pitanje zašto Srbija "ne šara" i preusmjerava izbjeglice prema drugim susjednim zemljama je u EU, rekao je i dodao da ima puno teških riječi i nacionalizma koji remete odnose na relaciji Zagreba i Beograda.
Gilio Toić Sintić je na to dodao da "operativna suradnja (policija) nije narušena. Ne mogu komentirati izjave ministara, mi s kolegama iz Srbije jučer i danas surađujemo kao i prije godinu dana."
Da se političari "igraju s ljudskim sudbinama" se složio i Vojković, rekavši da je riječ o "jako ružnoj" pojavi zbog koje Europa jako gubi. "Problem treba riješiti na početku, to je Sirija, to jedino može Vijeće sigurnosti UN-a. Tehničko rješenje mogu ponuditi i Putin i Obama, ali čini se da to ne žele," ponovio je.
Gosti su na pitanje hoće li Balkan, pa tako i Hrvatska postati 'hot spot' ponudili različita promišljanja, pa je Vojković rekao da ne očekuje takav razvoj događaja jer izbjeglice jednostavno ne žele ostati na Balkanu. "Nitko od migranata ne želi ostati na istoku Europe, nitko ih ne može zadržati osim možda silom, u logorima," rekao je.
Suprotno stajalište je iznio Šterc koji predviđa da bi kod nas moglo prezimiti i do 50,000 ljudi. "Europa će biti prisiljena zatvoriti svoje granica, dnevno između 5 i 10 tisuća ljudi ulazi u zemlju. Mi razgovaramo hipotetski, a događaji su intenzivni".