OVA GODINA trebala bi biti ključna za rat u Ukrajini. Kako su brojni analitičari procijenili, ulazimo u godinu koju će obilježiti mirovni pregovori.

Ove godine se ulazi u četvrtu godinu ratovanja. Rat je ovo koji je sve donedavno figurirao kao onaj kojem nema kraja. Kako smo došli do toga da se sad govori o njegovom završetku? Više je faktora za to.

Ukrajina gubi ključan adut

Pitanje je može li Ukrajina izdržati još jednu godinu rata. Ukrajinske snage još uvijek se odupiru ruskom napredovanju na istoku, ali gotovo su opkoljene u blizini grada Kurahova, poprišta najžešćih borbi posljednjih tjedana.

>> Ako se ovako nastavi, Ukrajina uskoro ostaje bez ključnog aduta

Ukrajinske snage još uvijek uspijevaju iznenaditi Rusiju duboko u njezinom teritoriju, no istovremeno su izgubile otprilike polovicu teritorija zauzetog u ruskoj regiji Kursk, što im je ključan adut u pregovorima. I američki dužnosnici su poručili da bi Ukrajinci do proljeća mogli izgubiti sav teritorij.

Trump će ubrzati pregovore

>> Kraj priče u Ukrajini

Tu je i činjenica da uskoro u Bijelu kuću ulazi Donald Trump, što će ubrzati početak mirovnih pregovora. Dolazak Trumpa ne znači samo moguće inzistiranje na pregovorima nego i doslovno prepuštanje Ukrajine Europi ako on ispuni svoje prijetnje i smanji ili potpuno obustavi dosadašnju velikodušnu pomoć SAD-a Ukrajini.

Kako je zaključio nedavno New York Times, Ukrajina je svjesna da će bez znatno veće pomoći borbe završiti uskoro. Doduše, na nedavnom NATO summitu saveznici su izradili plan za logističku podršku Ukrajini koji bi bio "otporan na Trumpa".

Može li Europa preuzeti ulogu Amerike?

Dužnosnici administracije Joea Bidena sumnjaju da Europa može preuzeti tu ulogu. Ekonomsku moć dolara, koja Washingtonu omogućuje vođenje velikih proračunskih deficita radi financiranja obrane, Europa ne može oponašati. Kada američka podrška nestane, Europi će biti teško osigurati dovoljno streljiva i financiranja kako bi Ukrajina nastavila ratovati.

Pitanje je i kako bi ti pregovori izgledali oko teritorija koji je Rusija dosad u Ukrajini osvojila. Ruski predsjednik Vladimir Putin trenutno ne pokazuje namjeru osvajanja dodatnog teritorija, ali isto tako ne daje znakove da je spreman povući se s ukrajinskog teritorija koji kontrolira.

Pregovori bi mogli biti nepovoljni za Ukrajinu

Tijekom predsjedničke kampanje, budući Trumpov zamjenik J.D. Vance predložio je zamrzavanje sukoba, dopuštajući Rusiji da zadrži teritorij osvojen silom.

On je tada iznio scenarij koji uključuje uspostavu "demilitarizirane zone" na ukrajinskom teritoriju i uskraćivanje članstva Ukrajini u NATO-u. To je dramatična promjena politike Joea Bidena, koja je usmjerena na pružanje vojne i druge pomoći Ukrajini.

Izvještaji Wall Street Journala sugerirali su da Trumpov tim razmatra plan kojim bi se odgodilo članstvo Ukrajine u NATO-u za najmanje 20 godina u zamjenu za nastavak zapadnih isporuka oružja i raspoređivanje europskih mirovnih snaga za nadzor primirja. S tim planom Rusija je nezadovoljna, kako je poručio ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Avdagić: Teško je očekivati trajni mir

I Zelenski je nedavno priznao da će diplomacija, a ne sadašnji "vrući rat", biti ključ za povratak teritorija. Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić nam govori da je teško očekivati trajni mir jer je Rusija četiri ukrajinske oblasti proglasila svojim teritorijem.

"Vrlo vjerojatno slijedi privremeno rješenje. Ukrajina ne može raditi teritorijalne ustupke i tako je teško pregovarati. S druge strane, Putin mora napraviti barem dojam određene pobjede da bi pokazao Rusima da je vrijedilo. Teško je očekivati trajni mir, barem ne još uvijek", govori Avdagić.

Kovačević: Zelenski ne može nametnuti Zapadu svoja stajališta

Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević kazuje nam da će Ukrajina biti izložena pritisku SAD-a da se barem privremeno odrekne kontrole nad dijelovima teritorija. To vrijedi ako mirovni plan bude onakav kakav se nagoviještao.

"Zelenski je svjestan te mogućnosti, zato je poduzeo ove godine određene korake i intenzivirao komunikaciju s Trumpom. Ali on zna da ne može nametnuti Zapadu svoja stajališta, a Zapad može njemu", rekao je.

Ako rat prestane, Rusija ne može biti spokojna

Dodaje i da bi Kremlj htio primirje. Navodi da s primirjem, ako se ono postigne, neprilike za Rusiju neće prestati.

"Došlo primirje ili ne, Rusija će biti izložena sve većim izgledima za ekonomsku nestabilnost, rast inflacije i moguću političku nestabilnost. Koliko god se Putin hvalio da je ruska ekonomija uspjela izbjeći najgore posljedice sankcija, daljnji ekonomski razvoj ovisi i o tehnološkoj suradnji sa Zapadom.

Osim toga, ako rat potraje ovim intenzitetom, to postaje sve veće opterećenje za ruski proračun i ekonomiju u cjelini. Ako rat barem privremeno prestane, to ne znači da Rusija može biti spokojna, mora angažirati znatne snage u i oko Ukrajine i vjerojatno će ukidanje sankcija biti uvjetovano različitim političkim zahtjevima čije prihvaćanje Kremlju neće lako pasti", rekao je Kovačević.

"Putin nije uspio slomiti Ukrajinu ratom, pokušat će uz ove pregovore"

Avdagić zaključuje kako je vrlo realno da do primirja, onog privremenog, dođe u 2025. godini.

"Obje strane su zamorene brutalnim ratom koji nema stanke, nema pauze, događa se u obimu kakav nije zabilježen u pogledu ratnih djelovanja. Artiljerija se troši u brojkama koje su neviđene. Situacija je mučna, naporna i teška. I sad tu kao šlag na tortu imamo i dolazak Trumpa koji želi što brži završetak rata.

Putin nije uspio slomiti Ukrajinu ratom, pokušat će uz ove pregovore ili prividni mir. Ali puno je tu nepoznanica. Ključno pitanje je misli li Moskva da više dobiva pregovorima ili vojno. No ako gledamo vojno u zadnje vrijeme, njihovi dobici su mali, a ono što su dobili, to je spaljena zemlja bez ljudi, životinja ili zgrada", rekao je Avdagić.