ANDREJ PLENKOVIĆ trebao bi kao predsjednik HDZ-a javno odati priznanje osječkom sveučilištu predvođenom Vladom Gubercem i stručnom Povjerenstvu, na čelu s Vinkom Kandžijom, jer su spašavajući akademsku čast Vice Mihanovića, šefa splitskog HDZ-a, pokazali da su spremni zanemariti zakonske odredbe, Statut Sveučilišta i bolje akademske običaje.

Odluka rektorata od 20. prosinca 2021. godine, s potpisom rektora Guberca, kojom se konstatira da će Mihanović ostati doktor znanosti, jer je taj status stekao u skladu sa zakonskim i statutarnim odredbama, ali i da njegova disertacija ima nedostatke i propuste u "organizaciji i uređivanju teksta", pa će, na prijedlog Povjerenstva, Ekonomski fakultet otisnuti "poseban dokument koji će sadržavati lekturu, redakturu i korekciju pojedinih dijelova teksta" i ubaciti ga u doktorsku disertaciju dr. sc. Vice Mihanovića kao njezin sastavni dio, spada u grublja kršenja propisa s potpisom nekog hrvatskog rektora.

Sveučilišno povjerenstvo zaobišlo propise

Uz Guberca, ogromne zasluge za ovo zaobilaženje propisa imaju članovi sveučilišnog Povjerenstva za procjenu Mihanovićeve disertacije: Vinko Kandžija, bivši savjetnik Franje Tuđmana i njegov veleposlanik za zemlje Magreba, Jerko Gavaš, aktivni član HDZ-a, Zdenko Klepić, mostarski profesor i podržavatelj HDZ-a BiH, te osječki profesori Zdravko Tolušić i Ivana Šandrk Nukić. Index već tri dana pokušava od samih aktera doznati na kojem su propisu utemeljili namjeru da u Mihanovićev doktorat obranjen 28. veljače 2018. godine na Ekonomskom fakultetu ubace korekcije, no odgovora nema, jer ga ne može biti. Odluka je, ponavljamo, suprotna Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Statutu Sveučilišta u Osijeku i Pravilniku o poslijediplomskim studijima na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera.

Na primjer, Pravilnik detaljno propisuje način predaje doktorske disertacije i baš niti jednim slovom ne spominje mogućnost njezine naknadne izmjene. Takva praksa nepoznata je i profesorima s kojima smo proteklih dana razgovarali. Neki su tražili anonimnost, a Žarko Puhovski i Blaženka Divjak javno su posvjedočili da u dugogodišnjim akademskim karijerama još nisu čuli za naknadno popravljanje davno obranjene disertacije.

Podsjećamo, Mihanovićeva mentorica bila je Ivana Barković Bojanić, dok su stručno povjerenstvo činili Joško Dvornik, Željko Turkalj i Mane Medić.

Guberac nam ustrajno odbija odgovoriti na upit o pravnoj osnovi najavljenog naknadnog opismenjavanja Mihanovićeva teksta, Kandžija je jučer rekao da mu nije poznata, a nešto slično danas je kazao i Jerko Glavaš. Dodao je i da on nije pravnik. Ipak, rezolutno je otklonio mogućnost da je u Mihanovićevu slučaju riječ o plagijatu.

Boris Crnković, dekan osječkog Ekonomskog fakulteta, poslao nam je sljedeći odgovor: 

"U ovom trenutku možemo samo potvrditi da je Povjerenstvo predložilo dopunu doktorske disertacije, a Senat prihvatio preporuku. Prema saznanjima kojima raspolažemo, budući da još nemamo službenu odluku Senata, dopuna se odnosi na tehničke probleme u disertaciji - nespretne prijevode, citate koji su citirani na pogrešnom mjestu i slično. Također, upoznati smo s činjenicom kako je Povjerenstvo utvrdilo da nema zakonske osnove temeljem koje se može oduzeti doktorska titula.

Ekonomski fakultet u Osijeku u ovom trenutku ne može učiniti ništa drugo osim postupiti po odluci Senata te pokrenuti postupak koji bi vodio ka odluci o eventualnom stegovnom postupku protiv odgovornih osoba koje su trebale uočiti propuste utvrđene radom Povjerenstva. Fakultet je u međuvremenu izmijenio interne procedure kako se ovakav slučaj ne bi ponovio, a dogodile su se i promjene u vodstvu doktorskog studija. Nismo informirani postoji li rok za traženu dopunu."

Fakultet mijenjao procedure zbog Mihanovićeve disertacije, a ona je u redu?

Ovaj odgovor je pravi raritet. Fakultet je mijenjao "interne procedure kako se ovakav slučaj ne bi ponovio", premda "slučaja", prema službenom stavu Sveučilišta, zapravo, nema. Na jednostavna pitanja nema odgovora: čemu stegovni postupci kad je Mihanovićeva disertacija toliko dobra da mu ne treba oduzeti akademski stupanj? Kakav slučaj ako slučaja, zapravo, nema?

U Uputama za pisanje seminarskih, završnih, diplomskih radova i doktorske disertacije koje je donio Ekonomski fakultet u Osijeku 2014. godine, četiri godine prije Mihanovićeve disertacije, stoji sljedeće:

"Ako se tuđi tekst preuzima u cijelosti onda se taj tekst mora navesti unutar navodnih znakova, uz preporučeni harvardski stil citiranja. Pravilo o obveznom citiranju izvora vrijedi i kod parafraziranja i interpretiranja tuđeg teksta. Važno je da se kroz cijeli rad konzistentno koristi samo jedan stil. Dakle, u jednom radu nije dopušteno kombinirano korištenje više različitih stilova citiranja, parafraziranja i interpretiranja.

Uz konzistentno navođenje korištenih radova drugih autora, od studenta se očekuje poštivanje etičkih normi u svim fazama pisanja rada, posebice u fazi prikupljanja primarnih podataka (najčešće putem ankete i/ili intervjua). To znači da je potrebno imati dobrovoljni i informirani pristanak ispitanika, poštovati pravo na privatnost ispitanika, osigurati anonimnost ispitanika, mogućnost odustajanja ispitanika od istraživanja te ponuditi ispitanicima mogućnost upoznavanja s krajnjim rezultatima istraživanja. Student mora zadržati objektivnost te bilježiti i prikazivati točne i potpune podatke.

Zadatak studenata je obveza pročitati literaturu primjerenu temi istraživanja, po potrebi svojim riječima "prepričati" tj. parafrazirati i interpretirati pojedine cjeline, konzultirajući stavove više autora, te u konačnici profilirati i svoje mišljenje o svim bitnim pitanjima. Plagijarizam može biti namjeran ili slučajan, ali ga je u svakom slučaju potrebno izbjeći zbog mogućih zakonskih sankcija uslijed povrede intelektualnog vlasništva. Referiranje na druge autore važno je i zbog potpore i razlikovanja vlastitih ideja i stajališta. Prema (Gillet, 2011), izvor nije potrebno navesti jedino ako se navodi nešto što predstavlja opće znanje. S obzirom da je teško odlučiti što je točno opće znanje o nekoj temi, savjetuje se referiranje na izvor uvijek kad god postoji sumnja da je to potrebno."

Upute za pisanje studentskih radova vrlo rigorozno opisuju plagijate

Upute vele i ovo:

"Prilikom pisanja svojih radova studenti se koriste knjigama, člancima, zakonima, pravilnicima i ostalim izvorima. U slučaju da se u radu citira, parafrazira ili interpretira neki izvor, potrebno je napraviti sljedeće dvije radnje: 1) Pozvati se na izvor u samom tekstu rada na način da se iza rečenice ili odjeljka koji je preuzet od drugog autora prema određenom stilu navede izvor (s obzirom da se naš Fakultet opredijelio za harvardski stil tada je potrebno u okrugloj zagradi navesti prezimena autora, godinu izdavanja i po mogućnosti i stranicu, npr. (Badurina, 2007: 123))

2).Na kraju rada u popisu literature potrebno je navesti puni izvor (pogledati način navođenja punog izvora prema harvardskom stilu opisan u odjeljku ). U suprotnom, ako se preuzima tekst drugog autora bez navođenja izvora, riječ je o plagiranju. Plagiranje označava preuzimanje tuđih ideja, mišljenja stavova, rezultata i sl. bez navođenja originalnog izvora, čime se tuđi rad prikazuje kao vlastito djelo. Plagiranje je strogo zabranjeno, te prema Pravilniku o stegovnoj odgovornosti studenata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, članak 7, stavak 5 (Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2010) predstavlja tešku povredu studentskih obveza i neispunjavanja obveza za što su predviđene sankcije kao što su zabrana polaganja ispita, privremeno isključenje sa studija ili isključenje sa studija."

U prvom tekstu u kojem smo se bavili Mihanovićevim radom naveli smo niz primjera odstupanja od ovoga. Na primjer, na stranici 38. Mihanović piše:

"Zbog činjenice da se u posljednjih dvadeset godina broj teških cestovnih vozila na europskim cestovnim koridorima povećao za 50 %, pojavila se potreba za pronalaženjem alternativnih načina prijevoza roba u Europi. Budući da je takvo povećanje cestovnog prometa dovelo do smanjenja protočnosti europskih cestovnih koridora, Europska komisija razvila je projekt Short Sea Shipping. Osnovni cilj jest pronalaženje načina za premještanje tereta s cestovnih koridora na alternativne putove, ponajprije more, željeznicu i unutarnje vodene putove."

U stručnom članku objavljenom u Pomorskom zborniku 2006. godine magistar Juraj Bukša je 12 godina prije Mihanovića napisao: "Potreba za pronalaženjem alternativnih načina prijevoza roba u Europi proistekla je iz činjenice da se u posljednjih 20 godina za 50 % povećao broj teških cestovnih vozila na europskim cestovnim koridorima. Budući da je takvo povećanje cestovnog prometa dovelo do smanjenja protočnosti europskih cestovnih koridora, Europska komisija razvila je projekt Short Sea Shipping. Osnovni cilj jest pronalaženje načina za premještanje tereta s cestovnih koridora na alternativne putove, u prvom redu more, željeznicu i unutarnje vodene putove", stoji u sažetku, na samom početku Bukšina članka koji Mihanović uopće ne spominje. Ni u tekstu ni u popisu literature.

Sveučilišnom povjerenstvu nisu smetale brojne Mihanovićeve gluposti

S nešto više ambicije promijenio bi barem onih 20 u 32 godine, ali, eto, nije bilo potrebe. Nitko nije provjeravao. Neoznačeno prepisivanje i katastrofalno prevođenje dijela teksta čiji su potpisnici Francesco Parola, Marcello Risitano, Ilaria Tutore i Marco Ferretti, Povjerenstvo naziva propustom pravilnog i standardnog citiranja prijevoda.

> Ekskluzivno: HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Splita je plagirao doktorat

U tekstu objavljenom polovicom ožujka naveli smo i niz sličnih primjera. No, dobro, Povjerenstvo je uvjereno da kod Mihanovića nema plagiranja.

Povjerenstvu, uostalom, valja vjerovati. Ono je procjenjivalo znanstveni doprinos Mihanovićeva rada i bilo vrlo zadovoljno. Ako ste sve ovo pročitali, zaslužili ste nagradu. Ponavljamo nezgrapnosti, nesuvislosti i gluposti koje smo mi, s nižim akademskim standardima, ali i elementarnom pismenošću, našli u Mihanovićevu radu:

"Upravo je promet uopćeno kao i pomorski promet i transport, konkretnije ono što potiče globalizaciju i njezine procesa." (str. 1)

"Naime, od povijesnih vremena sve do danas pomorski promet predstavlja katalizatora ekonomskog razvoja i prosperiteta europskih zemalja." (str. 1)

"Veliki problem ujednačenog razvoja luke može nastati ukoliko izgradnje lučke infrastrukture i suprastrukture adekvatno ne prati zastupljenost i potrebu pomorskog prometa koji se odvija u toj istoj luci." (str. 11)

"Očekivani doprinos ekonomskoj znanosti u teorijskom smislu proizlazi iz razvijanja znanstvenih spoznaja i misli o utjecaju pomorskom prometu i transportu na održivi razvoj gospodarstva, a posebice na održivi razvoj otoka." (str. 12)

"Raspravlja se o gospodarskom rastu županije i kako on doprinosi razvoj pomorskog gospodarstva s obzirom da postoji uzročno-posljedična veza između njih, gospodarskir rast osigurava razvoj pomorskog gospodarstva i vice versa. Također se detaljn prikazuje kretanje ponude i potražnje pomorskih usluga. Sedmo poglavlje se bavi empirijskim istraživanjem o ekonomskim učincima prometa i trasnporta na gospodarski razvoj grada Splita." (str. 13-14)

Mihanovićeve rečenice - smisao tanak, greške brojne

"Djelatnost spašavanja i tegljenja broda je specifična i država se u uslužno-prometnom karakteru (Mencer i Frančišković, 1999: 433)." (str. 15)

"Plavi rast označava dugoročnu strategiju za potporu održivom rastu morskog i pomorskog sektora, a koji uključuje akvakulturu, ribarstvo, plave biotehnologije te morskih i pomorskih usluga." (str. 15)

"O tome svjedoče i empirijski znanstveni radovi koji izučavaju dinamičke i stohastičke probleme u pomorskom transportu, odnosno vezanim pomorskim djelatnosti." (str. 17)

"Velika količina financijskih sredstava koja su potrebna za provedbu takvih ulaganja stvorila je novi pritisak na lučke kapetanije i nametnula nova javnoprivatna partnerstvo. Ovakva dinamika često dovede to reformskih procesa u upravljanju i administriranju luka, kao i na uvođenje inovativnih procedura financiranja vezanih uz dugoročnog planiranja." (str. 23)

"U stvari, lučke vlasti su prisiljene pronaći rješenja ekspanziju i restrukturiranje luka kako bi kako bi očuvali svoje odnose s najistaknutijim dionicima." (str. 24.)

"U svom radu Izolirana država (eng. Isolated State), prvi se ozbiljnije bavio povezivanjem udaljenosti s troškovima transporta te konstatirao zakonitost opadajuće ekonomsku rentu (vrijednost zemlje) kada je zemlja udaljenija od svog tržišta (Heaver, 2006. u Cullinane i Tally, 2006: 12-13)." (str. 24)

"O pojmu konkurentnosti se često raspravlja u literaturi vezanu uz ekonomiku luke (Notteboom i Winkelmans, 2001; Tongzon i Heng, 2005) kao komparativni koncept koji se bavi sposobnošću pružanja vrijednosti (roba, usluga, hibridnih ponuda), na određenom tržištu u boljim uvjetima od konkurenata (Porter, 1980; Grant, 1991)." (str. 24.)

Kako su glavni brodovlasnici ubrzavali gigantsko plovilo

"U takvom kontekstu, pokretači natjecanja postali su složeniji i nisu samo vezani uz samostalna čimbenika kao što su - rukovanje produktivnošću, infrastrukturna oprema, nautička dostupnost i slično (Notteboom, 2008)." (str. 25)

"Postizanje tih ciljeva rezultat je procesa kontinuirane modernizacije struktura, profesionalizacije osoblja i svijesti o najsuvremenijim temama na međunarodnoj razini, kao što su zaštita okoliša, sigurnost i sigurnost." (str. 25.)

"Nadalje, promet omogućuje povezivanje različitih društava kao i povezivanje različitih društvenih skupima tako da njegovo značenje prelazi samo tehničke odnosno ekonomske granice." (str. 26)

"Unatoč gospodarskoj krizi (2008. - 2009.), glavni brodovlasnici odlučili su ubrzati put gigantskog plovila, što je u posljednjih pet godina izazvalo ogromno ubrzanje." (str. 30)

"Brodogradnja (eng. Shippbuilding) industrija je koja proizvodi jedan od najkompleksnijih proizvoda - brod. Radi se o kombinaciji znanosti - jer osigurava brodu tražena svojstva kao što su brzina, čvrstoća, nepotopivost, stabilitet, upravljivost i slično kako bi se mogao oduprijeti često teškim uvjetima pri plovidbi i umjetnosti." (str. 31.)

"Iz tako definiranog pomorskog gospodrstva proizlazi i zaključak kako pomorske djelatnosti doprinose razvijanju strukture nacionalng gospodarstva (pomorskih) zemalja pri čemu se ta razvijenost razlikuje u obalnom i kopnenom dijelu zemlje." (str. 72)

"Kroz svoju stoljetnu povijest koja je prepuna borbi za opstanak, Hrvatska je sačuvala svoj nacionalni identitet upravo zahvaljujući svojoj pozicioniranosti uz obalu Jadrana, kao i činjenici da su joj morski resursi osigurali materijelanu osnovu za egzistenciju stanovništva. Povijesni podatci govore o dugogodišnjoj tradiciji duborvačkog pomorstva na temelju koje se i razvilo hrvatsko pomorstvo." (str. 72) - na 101. stranici Mihanović spominje Duborvnik. Čini se da nije siguran kako se zove grad na jugu.

Sjećate li se tzv. napuhivanja mjehura cijena?

"Republika se Hrvatska u svojoj novijoj povijesti suočila s nizom zahtjevnih internih i eksterni ekonomskih i političkih događanja." (str. 73)

"U ekonomskom smislu ona znači smanjivanje prepreka za slobodan protok robā, ljudi, kapitala i usluga, a u u kontekstu prometa označava sve jeftiniji i masovnijij prijevoz sirovina i roba širom svijeta." (str. 77)

"Prema službenim statistikama koje se pojavljuju u veći znanstvenostručnih članaka, otprilike 80 % svjetske trgovine po volumenu i 70% po vrijednosti se odvija putem morem; promet vodama u Europskoj uniji čini 90% međunarodne i otprilike 40% domaće trgovine (EU Commission, 2007: 16)." (str. 77-78)

"Posljedica je bilo, tzv. što je napuhivanja mjehura cijena imovine te prekomjernog broja naručenih brodova (Strategija pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske, 2014: 6)." (str.78-79)

"Jedno od najtežih godina za međunarodno brodarstvo počelo je 2008. godinom jer ga je zahvatila jedna od najtežih i najdugotrajnijih svjetskih brodarskih kriza koja se negativno odrazila na poslovanje." (str. 79)

"Ulazak Republike Hrvatske u EU otvorile su se mogućnosti za ulaganje u prometni sustav i za postizanje bolje uloge u europskom transportnom prostoru." (str. 86)

"U tom kontekstu povijesno i pomorsko nasljeđe nije moguće očuvati ako se ne ulažu stalni napori u promoviranju i populariziranju kulturnih dobara pomorksog naslijeđa." (str. 88)

"Danas veika prijetnja ili tihi onečiščivači jesu ustvari balastne vode i morski invazivni organizmi koji se njima prenose." (str. 91)

Malo je rečenica bez greške

"U novije vrijjeme problematika istraživanja sve više zahtijeva kombinirani pristup." (str. 105)

"Potrebno je kontinuirano pratiti i analizirati vanjski okolinu i promjene koje se u njoj odvijaju – ekonomske, društvene, tehnološke i ekološke, te shodno tome strateški planirati aktivnosti vezane uz razvoj luka i pomorskih djelatnosti općenito... Valja također pratiti razvoj lučki operatera i prijevoznika." (str. 155)

"S druge strane, detaljnim analiziranjem podataka o ostvarenom prometu, te raščlanjivanjem analize s obzirom na strukturu pomorskog prometa, može se napraviti projekcija očekivanog prometa u budućnosti s obzirom na količinu i strukturu." (str. 156)

"Važni je naglasiti kako poslovni sustav pomorskog gospodarstva, koji vuče korijene iz pomorskih operacija i lučkih sustava treba sagledati s više aspekata jer se uz njega vežu različite ekonomske aktivnosti poput upravljanje teretom, logistika, špedicija itd." (str. 162)

"Posebna pozornost se posvećuje specifičnosti pomorskog tržišta te se raspravlja o tržišno strukturi te ponašanju prometnih poduzeća u duhu zakona ponude i potražnje. Specifične karakteristike pomorskog tržišta dodatno su naglašene kroz ekonomiku pomorskog brodarstva, ekonomiku pomorstva i način plaćanja vozarina u pomorskom promet." (str. 163)

> Ovo su najveće gluposti iz doktorata Vice Mihanovića

Index je, konačno, u svibnju zapazio da je Mihanović na 71. stranici disertacije otkrio Wolfscale. Napisao je:

"U tankerskom brodarstvu vozarine se definiraju prema tablici Wolfscale tankerskih vozarina." Kurzivi - ova nakošena slova - Mihanovićevo su djelo, očito mu je jako stalo istaknuti značaj Wolfscale. Rečenica je otisnuta u dijelu doktorata koji nije označen kao citat, izgleda kao izvorno Mihanovićevo djelo i nalazi se u sklopu manjega poglavlja Način plaćanja vozarina u pomorskom prometu, ispod dijela teksta u kojemu su pravilno citirane riječi Frane Mitrovića.

Uz brojne propuste Mihanović je otkrio i Wolfscale

U dijelu u kojem spominje "Wolfscale" Mihanović, zapravo, ne baš ambiciozno prepričava dio iz Mitrovićeve knjige Ekonomika pomorstva objavljene 2007. godine. Kod Mitrovića je naslov poglavlja Vozarine u tankerskom brodarstvu i detaljnije od aktualnog HDZ-ova kandidata za gradonačelnika Splita piše o temi. I jasno kaže: "Osnovna je tablica tankerskih vozarina općenito Worldscale (W/S)."

Wolfscale nije postojao do Mihanovića. To je zbilja originalan znanstveni doprinos.

Što se, pak, istraživačkog dijela Mihanovićeve disertacije tiče, ponovit ćemo ljetošnje rečenice sad nažalost pokojnog profesora Ive Bićanića:

"Ispočetka sam mislio da bi to možda mogao biti dobar uradak činovnika iz Grada Splita, županije ili ministarstva koji bi mogao poslužiti za donošenje odluka, analitička podloga kako se to zove (background paper). No prvi dojam vara, ni kao takav ne prolazi, predug je, razvodnjen i nefokusiran. Nitko nema vremena čitati takve stvari. Možda samo može proći kao uradak nekog kvazi-konsultanta koji to može masno naplatiti, mnogi od njih nemaju nikakve standarde.

U čemu je stvar?

Rad ima 266 stranica. Ugrubo se može podijeliti u dva dijela. Prvi je prepričavanje poznatog. Drugi nudi rezultate ankete i popratnih razgovora sa 7 izabranih splitskih poduzetnika i menadžera iz jednog uskog područja poslovanja. Ostalo su poveznice i premosnice, uvodi i zaključci. Ujedno rad sadrži poglavlje (osmo od 5 strana, 155-160) doktoratima posve neprimjerim sa politikama i preporukama (dio 7.5 Smjernice za unaprjeđenje pomorskog prometa i transporta u funkciji gospodarskog razvoja). Moje mišljenje se neće temeljiti na stilu (koji nije dobar), citatima (provjera traži više vremena nego rad zavređuje) i grafičkoj obradi (koja bi trebala biti bolja). Nešto kraće bavit ću se sa prvim dijelom a više pažnje posvetiti rezultatima.

Profesor Bićanić o Mihanovićevoj disertaciji: Sve je to na razini druge ili treće godine studija

Uvod je dug, preko 100 stranica odnosno više od dvije trećine rada, to je puno, previše. To je prikaz izabrane literature i tema. Pitanje je čemu u ovakvom obliku služi u doktoratu (valjda ispitivači to znaju pa im ne treba to pisati). No kada je već tamo ima nekoliko zanimljivosti. Prvo sve je to na razini druge ili treće godine studija možda spada u neki udžbenik ali veliki dio ne u doktorat.

Drugo je daleko važnije. Daje se samo jedno mišljenje o svemu, kao da nitko nikada i drugdje nije ništa drugačije o tome mislio niti se ičemu vodila rasprava (usput, to je osobina konzultanta a ne istraživača, konzultanti znaju točan odgovor i to masno naplate, istraživači su svjesni Karla Poppera). Doktorand očito nije svjestan različitosti.

Treće, u prikazu je provincijska perspektiva (provincija ne derogativno nego kao oznaka područja) jer kao da osim Splita i ponekad Rijeke ostatka svijeta nema i nije bitno što se tamo dešava. Zapravo naslov doktorata, Ekonomski učinci pomorskog prometa i transporta u funkciji gospodarskog razvoja, ne odgovara sadržaju jer se rad odnosi isključivo na Split. Rezultati se ni na koji način ne povezuju s onima iz drugih zemalja ili luka. Čak se ne opravdava to dokazom da je Split posebni slučaj. Takva provincijska perspektiva je u doktoratu nedopustiva. Četvrto je analitička razina prikaza, za to sastaviti i čitati bila je dovoljna osnovna škola i vrijeme. Moglo bi se dalje ali i ovo je dovoljno da ilustrira da je ovaj dio neprimjeren doktoratu."

Bićanić se osvrnuo i na Mihanovićev "originalni znanstveni doprinos":

"Uz veliko gledanje kroz prste bi možda takav uvod bio prihvatljiv da su rezultati uvjerljivi i važni. Nisu i to me dovodi do manjeg dijela rada. Istraživačkom dijelu posvećena je manje od trećine rada (od 166. strana od strane 106. do strane 155., izuzmu li se tablice i slike manje od dvadesetak kartica teksta). Četiri primjera to pokazuju.

Naslov Mihanovićeve ankete na odgovara sadržaju

Prvo, istraživački dio se temelji na anketi koju su ispunile 23 osobe i intervjuima sedmero izabranih pojedinaca. Svi su iz Splita. Opet, naslov ne odgovara sadržaju. Naslov bi trebao biti Mišljenje 30 izabranih Splićana o ekonomskim učincima pomorskog prometa i transporta u funkciji gospodarskog razvoja Grada Splita. Jasno je da ovakav rad ne može na ozbiljnom sveučilištu proći kao doktorat.

No i s 30 osoba postoje problemi. Piscu doktorata ne pada na pamet pitati se da li oni govore istinu (mada se zna da u anketama i intervjuima se pomalo i laže, nekada i puno). Mada su svi oni na neki način ovisni o doktorandu (podsjećam na drugi biser uvoda) koji implicitno traži da kažu što misle o njegovom radu (kada ocjenjuju ulogu države). Ja mislim da takvi pristrani podaci gdje anketirani i intervjuirani imaju vidljiv sukob interesa ne može biti podloga za ozbiljno istraživanje.

Drugo, u primijenjenom dijelu se još više nego prije vidi provincijski pristup. Rad se bavi samo Splitom i rezultati kakvi jesu ni na koji se način ne dovode u vezu sa svijetom. Niti se uspoređuju s drugim rezultatima istraživanja niti se uspoređuju s drugim lukama, velikim ili malim, danas ili prije. Ne dovode se u odnos s drugima, a to je nedopustivo u doktoratu.

Opširno opisuje gradivo prvih godina studija, ali ne i statističke testove koje koristi

Treće je način korištenja statističkih testova. Doktorand ima logoreju u opisu gradiva prvih godina studija (tržišne utakmice, definicije svega i svačega, razlike prijevoza i prometa, i tako 106 strana) ali kada treba objasniti statističke testove koje koristi nema objašnjenja. Ne daje formulu, ne objašnjava analitički doseg (mislim da se to novo jezikom kaže objasnidbena vrijednost) na uzorku od 23 ankete za Kolmogorov-Smirnovljev i Shapiro-Wilkov test ili Pearsonovu mjeru asimetrija i značenje Chi testa i ostaloga.

Nemam dokaza ali imam utisak da on to ne zna i svakako nije pokazao razumijevanje, da zna bi se pohvalio jer za opširni opis metodologije i njene primjerenosti za podatke ima mjesta u ozbiljnim doktoratima. Možda mu je netko to napisao ili je možda gurao miš po standardnim statističkim programima koji to sve računaju.

Četvrto i ne manje važno. Ankete i intervjui se smatraju 'mekim podacima' no doktorand odgovore uopće ne stavlja u kontekst 'tvrdih podataka' kojih ima. Za sve je njemu dosta subjektivno mišljenje trideset ljudi. Što se tvrdih podataka tiče javlja se nedopustiva praksa. U prvom i u drugom dijelu doktorand dokazuje stvari s podacima iz dvije godine (uglavnom 2015. i 2016., nekada i druge kombinacije). Podaci za dvije izabrane (ne slučajne) godine ne dokazuju ništa i čak ne služe kao dobra ilustracija.

Ni mentoru, ni komisiji ovakav rad nije smetao

Naravno da takav loše napisani i bez sadržaja napisan rad ima šlamperaja. Već u sadržaju je izostavljen naslov drugog, šestog, sedmog i osmog poglavlja, a podnaslovi idu do 7.2-4 mada ih ima 5, citira se ispremiješano na dva načina, dokumente krivo navodi, neke tablice navode neuredno sadržaj, itd.

Sve to nije smetalo mentoru ni komisiji da prihvati doktorat, ovakav doktorat vjerojatno neće smetati da Vice Mihanović napreduje u struci. Ja se jedino nadam da on neće poslužiti gradu ili županiji da donosi ikakve odluke u pogledu razvoja pomorskog prometa u Splitu. Ako to ipak urade, vjerojatnije je da će pogriješiti nego donijeti ispravne odluke."

No, nema ni to veze: profesor Bićanić više nije s nama, a Mihanovićeva je disertacija, vele Kandžija i ostali, sasvim ok, s ponekom greškom. To znači da su odsad Wolfscale, gigantsko plovilo i teorijska paradigma rasta trajnog propusnosti ugrađeni u temelje hrvatske ekonomske znanosti.

Uživajmo.