REZULTATI popisa stanovništva pokazali su da je Hrvatska u deset godina izgubila gotovo 400.000 stanovnika. Drugim riječima, pali smo na 3.888.529 stanovnika s 4.284.889, koliko ih je bilo na prethodnom popisu provedenom 2011. godine. No to je samo dio zanimljivih podataka iz popisa koji je pokazao vrlo zabrinjavajuće demografske trendove.

Izdvojili smo stoga deset najzanimljivijih činjenica koje smo saznali iz popisa stanovništva. 

1. Samo tri grada iznad 100.000 stanovnika

Stavimo li fokus na najveće gradove u Hrvatskoj, postaje jasno da sada samo tri grada imaju više od 100.000 stanovnika. To su Zagreb, Split i Rijeka. Osijek je ispao s liste gradova s više od 100.000 stanovnika jer po novom popisu ima tek 96.848 stanovnika.

Zagreb sada ima 769.944 stanovnika, Split 161.312, Rijeka 108.622.

Nakon Osijeka slijedi Zadar sa 70.829 stanovnika, Velika Gorica sa 61.198, Pula s 52.411. I to je svih osam hrvatskih gradova koji imaju 50.000 stanovnika. U prvih deset najvećih gradova ušli su još Karlovac s 49.594 stanovnika i Varaždin s 43.999.

2. Gotovo svaka treća osoba u Hrvatskoj prima penziju 

Broj osiguranika mirovinskog osiguranja na dan 30. studenoga iznosio je 1.583.131. Broj korisnika mirovina za studeni iznosio je 1.234.991. Odnos broja korisnika mirovina i osiguranika je 1:1.28.

Ako uzmemo u obzir da, prema objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska broji 3.888.529 stanovnika, to znači da je praktički svaka treća osoba u Hrvatskoj u mirovini.

Naravno, treba uzeti u obzir i broj onih koji mirovinu primaju u inozemstvu, a njih je, kako je pisao portal Mirovina.hr, u listopadu 2021. godine bilo ukupno 181 tisuća. No, svejedno, širu sliku to bitnije ne mijenja.

3. Pad broja stanovnika u doslovno svim županijama

Pad stanovnika primjetan je u svim hrvatskim županijama.

Najmanji je u Gradu Zagrebu gdje iznosi 2.54 posto, odnosno 20.072 stanovnika. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija gdje je pad 5.47 posto odnosno, 6706 stanovnika te Zadarska u kojoj je pad 5.69 posto, odnosno 9677 stanovnika je manje. 

Najveći pad broja stanovnika ima Vukovarsko-srijemska županija, gdje sada živi 19.54 posto manje ljudi nego prije deset godina, odnosno 35.083 stanovnika. Slijede Sisačko-moslavačka županija s padom od 18.49 posto, odnosno 31.890 stanovnika, te Brodsko-posavska županija gdje je zabilježen pad za 17.53 posto, tj. na 27.793 stanovnika.

I broj kućanstava pao je u svim županijama, najviše u Sisačko-moslavačkoj, a najmanje u Zagrebu. 

4. Veliki pad u Slavoniji

Pad stanovništva od 19.54% zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj, 17.45% je pad u Požeško-slavonskoj, 16.71% u Virovitičko-podravskoj, 17.54% Brodsko-posavskoj i 14.93% u Osječko-baranjskoj.

U svim tim županijama je na vlasti HDZ koji se često hvali Projektom Slavonija, Baranja i Srijem kao primjerom brige za te najnerazvijenije regije u Hrvatskoj.

O uspjehu Projekt Slavija, Baranja i Srijem i svih prijašnjih projekata HDZ-a dovoljno govori podatak da je u županijama na koje se odnosi broj stanovnika u odnosu na 2011. pao za 136.217, tj. 17%.  

5. Imamo 209 tisuća zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika

Hrvatska ima 209 tisuća zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika te više birača nego punoljetnih građana.

Hrvatska ima najviše 3.888.529 stanovnika, dok je na dan 3. siječnja imala čak 4.097.903 zdravstvena osiguranika. Također, nakon popisa trebat će "očistiti" i registar birača, u kojem su 3.690.623 punoljetna građanina, što je nemoguće s obzirom na postojeći broj stanovnika, jer je mladih prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 2020. bilo više od 700 tisuća.

6. Otkad je HDZ preuzeo Hrvatsku, broj stanovnika pao je za milijun

I dok je broj stanovnika u bivšoj državi pod Titom rastao, pad broja stanovnika započinje godinu dana nakon premoćne pobjede HDZ-a predvođenog Tuđmanom na prvim demokratskim izborima u državi. Od 1991. Hrvatska je izgubila gotovo 900.000 stanovnika, od čega je, kako smo naveli, u zadnjih deset godina izgubljeno gotovo 400 tisuća stanovnika, i to većinom iseljavanjem.

Iako se u devedesetima dogodio rat, a vlast su imale i druge političke opcije, veliku većinu vremena na vlasti provela je upravo Hrvatska demokratska zajednica. 

7. Birača koliko i stanovnika

Dok broj stanovnika u Hrvatskoj već trideset godina pada, birača je sve više. Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, 26. lipnja prošle godine Hrvatska je imala 3.859.481 birača s pravom glasa na parlamentarnim izborima održanim 5. srpnja, od čega je s prebivalištem u Hrvatskoj 3.674.695.

Jednostavna računska operacija oduzimanja otkriva da Hrvatska ima 213.834 stanovnika više nego birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Inače, od prosinca 2019. godine do lipnja prošle godine broj birača u Hrvatskoj porastao je za 4734, što opet znači da je možda u ovoj zemlji sve manje stanovnika, ali zato raste broj ljudi voljnih odlučivati o njezinim institucijama.

8. Hrvatska nije imala ovoliko malo stanovnika od 1948.

Broj stanovnika Hrvatske pada od 1991., kada je u njoj živjelo 4.784.265 stanovnika. U desetljećima prije te godine broj stanovnika je rastao: 1981. je u Hrvatskoj bilo 4.601.469 stanovnika, 1961. godine 4.159.696, 1953. godine 3.936.022, 1948. godine 3.779.858, a 1931. godine 3.430.270 stanovnika.

Od popisa stanovništva 1948. Hrvatska nije zabilježila ovoliko nizak broj. Od 1991. je izgubila 895.736 stanovnika, skoro cijeli Zagreb. U zadnjih deset godina, tj. od prošlog popisa stanovništva, koji je održan 2011., izgubljeno je 396.360 stanovnika, gotovo 10%.

9. Prijeti raspad svih sustava: mirovinskog, zdravstvenog i obrazovnog sustava

Hrvatski demografi Anđelko Akrap i Marin Strmota godinama već upozoravaju na loše demografske trendove, a rezultate popisa stanovništava su za Index komentirali navodeći kako je ovo bilo i za očekivati. Pritom upozoravaju na teške posljedice koje možemo očekivati s padom broja stanovnika kao što su urušavanje mirovinskog, zdravstvenog i obrazovnog sustava.

"Sve je to očekivano i treba voditi računa o tome da su to još uvijek prvi rezultati. Kad se objave potpuni rezultati, oni će pokazati pravo stanje, a možemo očekivati još i manji broj stanovnika od ovog. Više ih ne možemo imati s obzirom na dugogodišnje prirodno smanjenje, imamo više umrlih nego rođenih, a i ogroman val iseljavanja", kazao je Anđelko Akrap za Index.

Ključna je informacija, kaže, to što stariji ostaju, a mladi iseljavaju. 

"To znači da izostaje ekonomski razvoj na velikom prostoru u Hrvatskoj, to je važno uočiti. Pouka iza svega toga je da je potrebna demografska politika ili populacijska, koja je dio ukupne razvojne politike. Potrebno je donijeti niz mjera, s tim da tu društvo kao cjelina mora postati svjesno da treba ulagati u ljude koji će raditi i puniti mirovinske fondove. Netko mora raditi", istaknuo je Akrap.

"Pod hitno se mora oblikovati svijest društva da je populacijska politika prioritet i da je to najkritičniji segment dugoročnog razvoja zemlje. Ulazimo u demografski najstarije nacije, to će za posljedice imati utjecaj na gospodarski, zdravstveni, mirovinski i obrazovni sustav", rekao je još.

Strmota, pak, kaže kako je najveći problem dobna struktura. "Problem nisu brojke stanovnika ni nacionalne strukture, problem je ekonomske naravi, gospodarskog, mirovinskog i sustava socijalne zaštite", rekao je Strmota za Index.

To objašnjava riječima da samim time što imamo više starih stanovnika, automatski imamo i lošiji mirovinski sustav jer manje ljudi uplaćuje u mirovinske fondove, s obzirom na to da je manje radnog stanovništva, a isto tako i lošiji zdravstveni sustav, ako uzmemo u obzir da ga stariji stanovnici više koriste nego mlađi, kojih je manje.

10. Ljudi jednostavno više ne žele živjeti u Hrvatskoj

Ove brojke koje govore puno toga zabrinjavajućeg o sadašnjoj demografskoj situaciji, ali i, što je još gore, onome što nas s ovakvim trendovima čeka u budućnosti, posljedica su prvenstveno iseljavanja, a ne prirodnog odumiranja stanovništva.

Popis je pokazao da je negativni prirodni prirast, odnosno veći broj umrlih od rođenih, doprinio smanjenju broja stanovnika od gotovo 400.000, dok je iseljavanje tom broju doprinijelo sa 60 posto. Od popisa stanovništva je neto migracijski saldo negativnih 111.922 ljudi, što znači da se u zadnjih 10 godina iz Hrvatske iselilo toliko ljudi više nego što se uselilo.

Hrvatska tako od statističkih podataka ima puno gori problem - ova zemlja gubi ljude koji odlaze jer u njoj više jednostavno ne žele živjeti. To nije samo indikator stanja u državi, nego i potencijalno ogroman problem za Hrvatsku u budućnosti koja će se morati suočiti s pitanjem tko će raditi i plaćati porez u Hrvatskoj ako sve više Hrvata, i to onih mlađih, to odlučuje činiti negdje drugdje.