NA DANAŠNJI dan 1835. godine izašlo je prvo izdanje Novina Horvatzkih. Bio je to novi medij u Zagrebu u kojemu su stanovnici Hrvatske mogli primati nove vijesti, no isto tako uživati čitajući crtice, priče, pripovijetke ili pjesme domaćih autora na hrvatskom jeziku. Novine Horvatzke igrale su ključnu ulogu u hrvatskom narodnom preporodu, gdje su objavljivani najvažniji politički i povijesni eseji koji su formirali buduću hrvatsku politiku.

Novine su poznate po svom posebnom prilogu, Danici Horvatzkoj, u kojoj su objavljivani tekstovi i priče koji su promovirali hrvatsku kulturu i povijest.

U kontekstu povijesti tiskarstva u Hrvatskoj ovo su samo još jedne od novina. Međutim Novine Horvatzke ubrzo su postale prava centrala društveno-političkog pokreta u Hrvatskoj te su za njih pisala neka od najvažnijih političkih lica na ovim prostorima tijekom cijelog 19. stoljeća.

Kontekst vremena

Period u hrvatskoj povijesti koji započinje djelovanjem Ljudevita Gaja, kao prvog urednika Novina Horvatzkih, naziva se hrvatski narodni preporod. Tijekom tog vremena, određeni pojedinci društva nastojali su proširiti svijest o nacionalnoj ideji. Bila je to tada još jedna luda, progresivna ideja koja je stigla sa zapada.

Nacionalizam je nalagao da ljudi koji dijele isti jezik, istu kulturu i iste običaje trebaju vladati sami sobom te djelovati zajedno na svjetskoj političkoj pozornici. Ako se društvo okupi oko nekih temeljnih zajedničkih karakteristika, bit će funkcionalnije i moći će se brže razvijati.

Naglasak na bržem razvoju društva bio je iznimno atraktivan u svijetu 19. stoljeća. Tada se događala industrijska revolucija koja je redefinirala ne samo gospodarstva svake države već i potakla jednu od najvećih društvenih promjena u povijesti čovjeka.

Razvijena industrijalizirana društva podigla su životni standard toga vremena u nebesa. Sada su odjednom ljudi preživljavali kojekakve bolesti koje su do prije deset godina značile sigurnu smrt, a isto tako više nisu morali brinuti o vlastitoj stoci, vrtu i kući jer je puno njih preselilo u gradove kako bi zarađivalo prve plaće.

Nacionalna ideja u Hrvatskoj

Naše društvo, koje je trebalo samo jednom skoknuti do Beča da vidi kako izgleda industrijalizirana sredina, brzo je htjelo istu situaciju vidjeti i doma. Međutim na ovim prostorima još uvijek je vladalo feudalno društvo, a bogati pojedinci, koji bi po nacionalnoj teoriji trebali predvoditi promjenu, radije su uživali u svojim plemićkim povlasticama i preferirali su sustav u kojem su oni najbolje prošli.

Ipak, do kraja 1860-ih možemo reći da je hrvatsko društvo generalno prihvatilo nacionalnu ideju. Za nju su se borili plemići te mladi obrazovani pojedinci iz srednjih klasa. Novine Horvatzke okupljale su istomišljenike koji su razmjenjivali ideje ili raspravljali o važnim političkim pitanjima toga vremena.

Premda su Novine jedan od najvažnijih faktora u buđenju hrvatskog nacionalizma, one su posljedica, a ne uzrok promjene. Hrvatski nacionalizam nije započeo zato što je par Hrvata došlo na ideju da "preuzme" nacionalnu ideju, već zato što se nazirala sve veća prijetnja s druge strane Drave.

Hrvatski nacionalizam kao odgovor na mađarski

Kada je umrlo car Josip II. 1790. godine, povučene su brojne njegove reforme. Josip je nastojao ukinuti neke lokalne povlastice i provesti centralizaciju. Novi car Leopold II. ukinuo je bratove reforme te vratio političku moć plemstvu u Ugarskoj i Hrvatskoj. Kada je sazvao prvo vijeće još 1790. godine, ugarski su plemići htjeli u javne službe u Hrvatskoj uvesti mađarski jezik.

Bio je to početak političke borbe Hrvata i Mađara koji će trajati, uz određene pauze, sve do kraja Prvog svjetskog rata i raspada stare države. Mađari su agresivno nametali svoje politike koje su također bile temeljene na nacionalnoj ideji, a fokusirali su se najviše na jezik, koji su opetovano pokušali uvesti u škole, državne institucije i željezničke stanice.

Kako je tada u državi službeni jezik bio latinski, hrvatska je politika brzo shvatila da mora pronaći sve moguće dokaze koji upućuju na njihovu narodnu posebnost unutar ugarskog dijela države.

Novine kao sredstvo provođenja nacionalne ideje

Podsjetimo, Hrvatska je u to vrijeme bila dio Ugarskog Kraljevstva, koje je pak bilo jedno od kraljevstava kojima su vladali Habsburgovci iz Beča. Ugarska je na Hrvatsku gledala kao na još jednu od svojih mnogih regija gdje se nije pričao mađarski, no Hrvati su se vrlo oštro protivili takvom stavu i prkosno naglašavali svoju posebnost.

Taj prkos pravi je pokretač hrvatskog narodnog preporoda. Hrvatski nacionalizam nastao je iz potrebe da se Ugarskoj dokaže da ne može "kraljevstvo kraljevstvu propisivati zakone". Hrvati su u Novinama Horvatzkim često navodili citate iz starih srednjovjekovnih spisa koji su dokazivali moć hrvatskog bana, funkciju Hrvatskog sabora i tradiciju hrvatske samouprave.

U Novinama Horvatzkim, koje su mijenjale ime tijekom svog postojanja, svoje su tekstove objavljivali: Ljudevit Gaj, Stanko Vraz, Dimitrije Demeter, Ivan Mažuranić, Antun Mihanović, Janko Drašković, Ante Starčević, Eugen Kvaternik i još mnogi drugi. Postale su svojevrsni bastion hrvatskog jezika i kulture 19. stoljeća te su krunski simbol domaće nacionalne ideje.

Novine 1843. godine postaju Narodne novine, a taj naziv zadržat će sve do danas. U njima se objavljuju zakoni i uredbe vlade RH.