PLAĆE u Hrvatskoj stabilno rastu. U 2022. rasle su sporije od cijena, pa su stoga realno padale. No, rast plaća se nastavio kroz ovu godinu, dok je rast cijena usporio, pa je realna plaća opet počela rasti. Prosječna neto plaća za rujan ove godine je iznosila 1156 eura, što je nominalno više za 14.2 posto, a realno za 7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Iako se prosječne plaće redovito objavljuju u medijima, na nacionalnoj i županijskoj razini, to je samo dobar pokazatelj trenda, ali ne i "stvarno" stanje, jer se prosječna plaća odnosi na sve zaposlene u Hrvatskoj pa je ekstremi iskrivljuju.

Velike razlike među djelatnostima

Velika je razlika između različitih djelatnosti, čak i veća nego među županijama. U stvarnosti većina ljudi ima manju plaću od realne jer jako velike plaće više djeluju na prosjek. Zbog toga je bolje govoriti o medijalnoj plaći, tj. iznosu od kojeg točno pola zaposlenih prima više, a pola manje.

Ona je u rujnu iznosila 998 eura neto, što znači da svaki drugi zaposleni mjesečno zaradi do tog iznosa. To je realniji prikaz razine plaća u odnosu na prosjek (većina zaposlenih ima plaću manju od prosjeka), ali još uvijek nedovoljno specificirano.

Svaki četvrti radnik u Hrvatskoj ima neto plaću od 755 eura i manje

Da bismo dobili stvarnu sliku o plaćama u Hrvatskoj, treba prvo razdijeliti sve plaće na više od dvije kategorije, ne samo na one koji imaju više i one koji imaju manje od prosjeka ili medijana. Prvi korak je analiza plaća prema kvartilima.

Podjela prema kvartilima dijeli sve plaće u Hrvatskoj po visini na četiri jednaka dijela. Tako sve neto plaće u Hrvatskoj možemo razdijeliti na prvi kvartil, drugi kvartil, treći kvartil i četvrti kvartil.

Prvi pokazuje do koje neto plaće četvrtina najslabije plaćenih radnika u Hrvatskoj radi, drugi pokazuje radnike koji su iznad najslabije plaćenih 25 posto, ali ispod medijana (točka od koje pola ima veću, a pola manju plaću), treći se odnosi na plaće od medijana do iznosa koji ima četvrtina najbolje plaćenih u Hrvatskoj, a četvrti od kojeg iznosa ima plaću četvrtina najbolje plaćenih radnika u Hrvatskoj.

Prvi kvartil, tj. četvrtina najslabije plaćenih u Hrvatskoj, ima plaću od 560 eura neto (minimalna plaća) do 755 eura neto. Svaki četvrti radnik u Hrvatskoj zarađuje 755 eura i manje mjesečno.

Drugi kvartil su radnici s plaćom od 755 eura do 998 eura neto, što znači da su bolje plaćeni od najslabije plaćene četvrtine radnika u Hrvatskoj, ali slabije plaćeni od druge polovine bolje plaćenih radnika. Pola radnika ima neto plaću između 560 i 998 eura.

Treći kvartil su radnici s plaćom od 998 eura do 1337 eura neto, oni su bolje plaćeni od polovice radnika u Hrvatskoj, ali slabije plaćeni od četvrtine najbolje plaćenih radnika. Četvrti kvartil, tj. četvrtina najbolje plaćenih radnika ima plaću veću od 1337 eura neto.

Svaki deseti radnik u Hrvatskoj ima neto plaću 648 eura i manje

Može se i detaljnije analizirati, po decilima. Decili dijele distribuciju na deset jednakih dijelova, a to znači da u svakom decilu ima jednak broj radnika. Prvi decil (0-10%) su deset posto najslabije plaćenih radnika u Hrvatskoj, s plaćom od 560 do 648 eura neto. Znači, svaki deseti zaposleni u Hrvatskoj zarađuje manje od 649 eura neto na mjesec.

Sljedećih deset posto radnika zarađuje mjesečno između 649 i 712 eura, što znači da svaki peti zaposleni u Hrvatskoj ima plaću manju od 713 eura. Treći decil su radnici s plaćom između 713 i 800 eura, a prema tome skoro trećina radnika ima plaću manju od 801 eura neto na mjesec.

U četvrti decil spadaju oni s plaćom od 801 do 895 eura, što nam govori da 40 posto radnika u Hrvatskoj ima plaću manju od 896 eura neto na mjesec. Peti decil su radnici s plaćom od 895 do 998 eura, što znači da svaki drugi zaposleni u Hrvatskoj ima plaću do 998 eura neto na mjesec.

Šesti decil je desetina radnika s plaćom od 998 do 1113 eura. Sedmi decil su radnici s plaćom većom od 1113 i manjom do 1255 eura, a to nam govori da malo više od dvije trećine zaposlenih ima plaću manju od 1256 eura.

Osmi decil su plaće između 1255 i 1433 eura pa svaki peti zaposleni u Hrvatskoj ima plaću 1433 eura i više neto na mjesec. U deveti decil spadaju radnici s plaćama od 1433 do 1765 eura. U deseti decil spadaju oni s mjesečnom plaćom većom od 1765 eura neto, što znači da svaki deseti zaposleni u Hrvatskoj ima plaću veću od toga. Iznosi su zaokruženi na pune eure radi jednostavnosti prikaza. 

Najveće plaće u IT-ju i financijama, najmanje u administrativnim i uslužnim djelatnostima

Za plaću radnika je jako važno u kojoj djelatnosti radi jer je raspon između najbolje i najgore plaćene djelatnosti jako velik. Najveća prosječna plaća u rujnu ove godine je bila u djelatnosti "Informacije i komunikacije", 1566 eura neto. To je 35 posto više od nacionalnog prosjeka, 410 eura više u apsolutnom iznosu.

Najmanja prosječna plaća je zabilježena u djelatnosti "Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti", tek 910 eura. To je manje od nacionalnog medijana, i za 246 eura manje od prosjeka za cijelu Hrvatsku. Među ostalim, u tu kategoriju spadaju djelatnosti čišćenja, zaštitarske djelatnosti, pozivni centri, uredska administracija, putničke agencije i iznajmljivanje vozila.

Razlika između prosječne plaće u najbolje plaćenim djelatnostima ("Informacije i komunikacije") i prosječne plaće u najgore plaćenim djelatnostima ("Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti") je 656 eura, tj. prosječna plaća u "Informacijama i komunikacijama" je čak 72 posto veća nego u "Administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima".

Za usporedbu, prosječna plaća u djelatnostima kategorije "Informacije i komunikacije" je veća nego prosječna plaća u Estoniji i Sloveniji, a "Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti" su u razini prosječne plaće u Rumunjskoj i Bugarskoj.

Djelatnosti s drugom najvećom prosječnom plaćom su "Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja" (1464 eura), s trećom najvećom "Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi" (1443 eura), a četvrtom "Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje" (1392 eura).

Na drugoj strani su, osim "Administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti", "Ostale uslužne djelatnosti" (955 eura), "Građevinarstvo" (959 eura) i "Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane" (964 eura).

Snažan rast plaća u zdravstvenom, administrativnom i javnom sektoru

U rujnu ove godine u odnosu na rujan 2022. najviše su rasle plaće u kategoriji "Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi", za čak 20 posto (neto plaće). Drugi najveći rast je imala kategorija djelatnosti "Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje" (17.8 posto), a treći "Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti" (16.8 posto).

Kada se uzme u obzir inflacija, neto plaća je u kategoriji "Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje" realno između rujna 2022. i rujna 2023. rasla 10.4 posto, u "Obrazovanju" 6.5 posto, a u "Djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi" 12.5 posto.

Radnici trebaju biti dobro informirani o razini plaća

Podaci pokazuju da je za visinu plaće puno važnije u kojoj djelatnosti netko radi nego gdje radi (u kojem gradu, općini ili županiji). Varijacije između djelatnosti su puno veće nego geografske varijacije u prosječnim plaćama.

Radnici svakako trebaju biti informirani o prosječnim plaćama u industrijama gdje rade, da bi se smanjila informacijska asimetrija između poslodavaca i njih. Poslodavci su u pravilu bolje informirani o plaćama u industriji i regiji, a te podatke skrivaju od radnika ili ih namjerno iskrivljuju da bi mogli bolje pregovarati s njima.

Da bi pregovori o visini plaće između poslodavaca i radnika bili što ravnopravniji, potrebno je bolje informiranje. To povećava efikasnost tržišta rada i kontrolira nerealna očekivanja (premala ili prevelika). Radnici imaju pravo biti jednako dobro informirani o plaćama kao poslodavci.