GODINA na izmaku tradicionalno je prilika za svođenje računa, rekapitulaciju onog što je bilo i najavu onoga što dolazi.

Index je neke od poznatijih hrvatskih znanstvenika zamolio da iznesu svoja mišljenja o godini za nama i novoj 2024. godini. Oni su nam govorili u domenama svoje stručnosti, odnosno znanosti kojom se bave, ali i općenito oko Hrvatske i svijeta u cjelini.

Znanstvenica Livia Puljak

Bavim se znanstvenom metodologijom pa očekujem da ću i u 2024. godini zvučati jako pametno kad kažem da se time bavim. Naime, nitko nema pojma o čemu se tu radi, a dobro zvuči, znanstveno i inteligentno.

Svakodnevno proučavam kako se rade medicinska istraživanja i kako bi ta istraživanja mogla biti bolja. Provođenjem boljih istraživanja u medicini doći ćemo do boljeg zdravlja. Nažalost, u cijelom svijetu provodi se i objavljuje jako puno loših istraživanja, čijim rezultatima ne možemo vjerovati i za koja je malo vjerojatno da će dovesti do napretka u medicini.

Istraživanja koja su nepotrebna, loše osmišljena i loše napisana nazivaju se znanstveno smeće. No, već imamo i previše istraživanja koja pokazuju da je znanstvenog smeća previše.

Nama sada trebaju rješenja koja će pomoći onima koji rade istraživanja da naprave bolja istraživanja i osmisle istraživanja koja su nam zaista potrebna. Lako je predlagati nova rješenja, no sve te prijedloge treba ispitati kako bi se vidjelo djeluju li zaista kako je zamišljeno.

Puno se u tom smislu očekuje od umjetne inteligencije. Nadam se da će nam 2024. godina donijeti rješenja za što manje znanstvenog smeća, a što više znanstvenog cvijeća.

U 2024. godini nam svima želim što manje sukoba. Vrlo je razočaravajuće gledati koliko oružanih sukoba se vodi u svijetu trenutno. Na ovom stupnju civilizacije očekivala bih da ćemo znati naći mirna rješenja za svoje probleme, makar uz pomoć umjetne inteligencije, ako već nemamo dovoljno svoje.

S prof. Damirom Sapunarom radim na projektu Giving voice, u okviru kojega pomažemo kolegama iz Ukrajine objaviti znanstvene članke o ratnim iskustvima. Želim da nam taj projekt što prije postane nepotreban. Nadam se usrdno da će već u 2024. godini ratne priče i iskustva postati prošlost za cijelo čovječanstvo.

Politički ekonomist Vuk Vuković

U očekivanju 2023. malo tko je mogao predvidjeti da će godina ekonomski biti zapravo iznad očekivanja. Očekivala se recesija, očekivao se još jedan jaki pad na tržištima, imali smo čak i bankarsku krizu u SAD-u i Švicarskoj, a završavamo godinu s visokim stopama ekonomskog rasta i tržištima na razini gdje su bila 2021., blizu najvišim razinama ikad.

Središnje banke nastavile su dizati kamatne stope u borbi s inflacijom. I iako je ona očekivano padala tijekom godine, daljnji rast kamata nije rezultirao značajnim negativnim učincima na ekonomiju. Barem ne još.

Ipak, središnje banke najavile su da neće više dizati kamatne stope i da će ići u rezanje kamata pošto je bitka s inflacijom dobivena. Drugim riječima, središnje banke su poslale signal da mogu postići tzv. "soft landing" - smanjenje inflacije kroz dizanje kamata bez da uzrokuju recesiju. U kontekstu makro okruženja u kojem se nalazimo, to bi bilo prvi put ikad da značajno dizanje kamata neće uzrokovati recesiju.

Na tragu svega ovoga, u iduću godinu ulazimo puno optimističniji nego u ovo vrijeme prošle godine. To se obično pokaže kao kontra indikator, slično kao i preveliki pesimizam prošle godine. Primjerice geopolitički šokovi, kojih nažalost ne manjka, mogu utjecati na cijene energenata i ponovo pokrenuti inflatorne pritiske. To bi udarilo na kredibilitet središnjih banaka u borbi s inflacijom i prolongiralo bi smanjenje kamatnih stopa.

Također, iduće godine oko 70 zemalja ima izbore i mogući su značajni prevrati koji bi mogli potencirati geopolitičke šokove.

Ipak, u 2024. možemo očekivati da će, u izostanku bitnijih šokova, središnje banke postepeno smanjivati kamate do kraja iduće godine. Recesija i dalje nije isključena, iako joj je vjerojatnost puno manja nego prošle godine.

Astrofizičarka Dijana Dominis Prester

Iako je svako "proricanje budućnosti" vrlo nezahvalan i rizičan čin, ipak sam se odlučila i ove godine progovoriti u ovoj rubrici. Drago mi je vidjeti da su se moje prošlogodišnje optimistične prognoze ostvarile, a razumijem i značaj namjere u ostvarivanju budućih ciljeva, koju treba smoći hrabrosti izgovoriti, pa onda i povećava šanse da će nam se želje ostvariti.

Prošla godina nam je donijela očekivane rezultate u istraživanjima Zemljine atmosfere, koju karakteriziramo pomoću LIDAR-a i niza drugih instrumenata, te složenih računalnih simulacija u cilju pravilne analize mjerenja pomoću Čerenkovljevih teleskopa koji mjere gama-zračenje najviših energija što dolaze iz svemira.

Također, nedavna detekcija najudaljenije aktivne galaktičke jezgre u području vrlo visokih energija gama-zračenja, u kvazaru OP313, pomoću teleskopa LST1 (Large Size Telescope) opservatorija Cherenkov Telescope Array (CTA), kao i niz sličnih otkrića pomoću teleskopa MAGIC, otvorili su nam novi prozor u daleki svemir i istraživanje njegove strukture.

U sljedećoj godini očekujem produbljivanje spoznaja upravo o dalekom svemiru i samoj strukturi svemira i prostor-vremena. To će nam omogućiti instrumenti na čijoj izgradnji i dizajnu već više godina radimo. U području gama-zračenja to će biti upravo naš LST1 koji se već dokazao u svojoj snazi, a kad se poveže s još tri takva teleskopa LST 2, 3 i 4 u niz koji gradimo, bit će još moćniji.

U vidljivom području elektromagnetskog zračenja, nadamo se prvim podacima novog teleskopa LSST koji će napraviti velike preglede neba i opskrbiti nas velikom količinom podataka o udaljenim galaksijama i drugim još uvijek prilično zagonetnim objektima.

Dolazi do sve većeg interdisciplinarnog povezivanja među znanstvenicima različitih struka, pa i izvan okvira same znanosti - sinergije znanosti, umjetnosti i duhovnosti. Objavljuje se sve veći broj istraživanja i knjiga koje povezuju fundamentalnu fiziku i astrofiziku sa znanostima o životu. Medicinom koja istražuje Čovjeka, no i brojnim istraživanjima o ponašanju i inteligenciji životinja i biljaka, te povezanosti svih nas u veliki ekosustav.

Moguće da je nekoliko godina intenzivne izolacije i individualnih promišljanja potaknulo želju kod mnogih za što većom komunikacijom.

Nakon više stoljeća razvoja znanosti kroz razgranavanje sve užih i detaljnijih specijalizacija, opet otvaramo oči u smjeru sagledavanja šire slike, oboružani velikim akumuliranim znanjem te snažnim računalima i računalnim metodama. U tome vidim potencijal za razvoj novih važnih spoznaja, ali i humanijeg i odgovornijeg društva. Čini mi se da smo na pragu "nove renesanse".

Atmosferski fizičar Branko Grisogono

Prošla je godina, 2023., globalno klimatološki gledano, najtoplija godina od kada postoje regularna i specijalna meteorološka, oceanografska i pedološka (tlo) mjerenja. Ta mjerenja protežu se u zadnjih dvjestotinjak godina, međutim i ranije su postojala neravnomjerna mjerenja temperature, oborine, vjetra, nivoa vodostaja, visine ledenjaka itd.

Još dalje, tzv. proxy podaci, dakle indirektni, izvedeni podaci iz raznih prirodnih i pisanih zapisa, ukazuju da je 2023. vjerojatno najtoplija godina u zadnjih nekoliko tisućljeća! Ovisno o tome koliko dopustimo margine, tj. raspone pogrešaka, vjerojatnosti rubnih vrijednosti, moguće je da je ovo najtoplija godina čak u zadnjih više od 100 tisuća godina.

Pri ovoj gruboj procjeni moramo znati da ovisimo o paleo-klimatskim procjenama iz oceana, ledenjačkih "zapisa" i mjerenja izotopa. Stoga, zadržao bih se na vjerojatnijoj činjenici da je 2023. najtoplija godina u zadnjih 20-ak tisuća godina, a i to je zabrinjavajuće.

A zabrinjavajuće je stoga što se planetarno zatopljenje ubrzava zadnjih desetljeća. To se posebice vidi u akceleraciji podizanja globalne razine mora i oceana, ubrzanom topljenju ledenjaka - oni su tzv. barometri klime i ubrzano se topi njih više od 95 posto na Zemlji.

Odrazi ubrzane promjene globalne klime ljudskim ne-mudrim i sebičnim djelovanjem vide se svakodnevno; primjeri su polubeskonačni i idu od poljoprivrede (ubrzane faze ponašanja biljaka i životinja, a bez prave hibernacije, tj. odmora), do ekstremnih nevremena te ubitačnih koncentracija onečišćenja tla, vode, zraka itd. Hrvatska je do sada, možemo to reći po domaći, dobro prošla, ali to vjerojatno neće još dugo tako biti. Sigurno nas čekaju ekstremni vremenski događaji na više načina i kombinacija u 2024. i kasnije.

To uključuje dulje trajanje sušnih perioda, bujične poplave zbog naglog kratkotrajnog i velikog izlijevanja oborine koja više neće biti kao prije, "razmazana" u vremenu i prostoru, već fokusirana. Nažalost, trebamo očekivati više požara, tim više što hrvatski turizam i šumarstvo nisu spremni na to.

Srećom, imamo izvrstan HGSS i vatrogasnu službu koji se stalno osposobljavaju, usavršavaju i moderniziraju pa se valjda neće ponoviti neke slične katastrofe onima tijekom zadnjih 2-3 desetljeća.

Iako se bavim dijagnozom, analizom i prognozom vremena 40-ak godina te pratim i ocjenjujem klimatske projekcije, smatram da je 2024. skoro neprediktabilna. Treba dodati da meteorolozi i klimatolozi koriste bazične zakone fizike da bi se usudili reći što će biti u budućnosti. A spomenuta nepredvidivost za 2024. odnosi se prvenstveno na ratove u svijetu, pojačano onečišćenje, ekonomske nestabilnosti, energetiku i migracije milijuna ljudi. I kako da to bolje uključimo u klimatske projekcije?

Molekularni biolog Kristian Vlahoviček

Ova je godina zasigurno bila u znaku umjetne inteligencije. Očekujem da će se ovaj trend nastaviti i u sljedećoj, posebno u primjeni umjetne inteligencije u genomici i medicini. Neuronske mreže, a posebice njihova najsvježija verzija, veliki jezični modeli, svoju su svjetsku popularnost stekli kroz ChatGPT.

Oni su doista izuzetan alat koji može izvući kontekst iz velike količine pisanog materijala, a pošto su i naši geni neka vrst ogromnog tekstualnog zapisa, otvara se mogućnost primjene ovih modela u genetici.

Znanstvenici su već počeli raditi na pristupu koji bi korištenjem velikih jezičnih modela mogao zaviriti u gene i naći poveznice između naslijeđene informacije i okolišnih faktora u nastanku mnogih bolesti kod kojih uzročno posljedična veza još uvijek nije sasvim jasna, primjerice kod mnogih tumora, krvožilnih bolesti ili pak demencije.

Ovaj pristup obećava riješiti i dodatni problem, još uvijek nezaustavljivo velike količine genetičkih podataka koje uspijevamo prikupiti. Eksplozija sekvencirane genetičke informacije ne jenjava i upravo njihova interpretacija postaje sve veće usko grlo. Za to su potrebni vrsni stručnjaci u području biologije i medicine, kao i podatkovnih znanosti.

Metode umjetne inteligencije koje će im pomoći da ubrzaju znanstvene spoznaje i dijagnostiku su, po mom mišljenju, iza ugla i možemo već tijekom sljedeće godine očekivati znatan napredak na ovome polju.

I sama tehnologija sekvenciranja će i sljedeće godine doživjeti nove prodore koji će ju učiniti još moćnijom i doista dovesti postupke čitanja ljudske, ali i okolišne DNA na razinu senzora s gotovo trenutnim odgovorom kakvi se geni nalaze u nekome uzorku. Takvi postupci danas još uvijek traju nekoliko dana do nekoliko tjedana.

U novoj godini očekujem i još mnogo zanimljivih spoznaja koje će doći iz istraživanja porijekla života na Zemlji, ali i novih spoznaja o tome je li bilo života i u kojem obliku na drugim planetima, posebno Marsu.

Uz ono što očekujem u 2024., od nove godine se duboko nadam da će nam donijeti i smanjenje radikalizacije u društvu, očite kroz prizmu nedavnih ratnih i političkih previranja u svijetu i okolici, kao i kroz posljedice pandemije koje još uvijek osjećamo u mnogim društvenim sferama.

Želim svima nama mirniju, razumniju i veseliju novu godinu.

Liječnik Janoš Terzić

Mislim da je laboratorijska nuklearna fuzija najvažniji znanstveni događaj 2023. godine. Iako nisam fizičar, ovo mi se čini najznačajnijim jer bi nas kontrolirana fuzija mogla opskrbiti gotovo neograničenom količinom energije, zbog čega bismo mogli prestati koristiti fosilna goriva i spasiti naš planet.

Fuzija je izvedena sa 192 laserska snopa "ispaljena" na izotope vodika, čime su znanstvenici stvorili helij. Oslobođeno je puno energije i postignuta je temperatura šest puta veća negoli je u Sunčevoj jezgri – što je uistinu fascinantno. Iza svega postoje neki pojedinci i društva, tako treba spomenuti da je pokus izveden u Kaliforniji, a voditeljica mu je bila Annie Kritcher.

Umjetna inteligencija se nastavlja razvijati, a njeno pažljivo usmjeravanje može nam donijeti mnoge koristi. Kako sam medicinar, njene dobrobiti najlakše mogu vidjeti u analizi sve kompleksnijih dijagnostičkih nalaza i u postavljanju dijagnoze te planiranju terapija. Mislim da će uskoro dolaziti stotine rezultata iz jedne analize, npr. krvi, koje će biti teško analizirati na "običan" način.

Ako se u takvu analizu pridoda nečija genetika (sve dostupnije informacije) ili mikrobiom (također lako dostupan), jasno je da će bez pomoći kompjutera i algoritama umjetne inteligencije biti teško potpuno shvatiti sve te informacije. Naravno, kvalificirani specijalist će još dugo vremena imati odlučujuću riječ (i algoritmi griješe). Ove se godine ističe napredak umjetne inteligencije u točnom prognoziranju vremena, a treba spomenuti i ChatGPT koji ulazi u našu svakodnevicu.

Od medicinskih pronalazaka najzvučnije je odjeknuo lijek koji kontrolira tjelesnu težinu. Pretjerana tjelesna težina opterećuje naše zdravlje, a sve je češća (u Americi 70 posto odrasle populacije ima prekomjernu tjelesnu težinu). Lijek je primarno napravljen za tretman šećerne bolesti, ali se pokazalo da ima i druge učinke, poput smanjenja tjelesne težine.

Lijek oponaša učinke hormona crijeva GLP-1 (engl. glucagon-like peptide-1) koji je otkriven prije četrdesetak godina. Važnu ulogu u otkriću GLP-1 i upoznavanju njegove funkcije napravila je Beograđanka Svetlana Mojsov radeći u Americi. Kao svi lijekovi i ovaj ima nuspojave, što zahtijeva oprez u njegovoj primjeni.

Više farmaceutskih firmi sada razvija slične lijekove pa možemo očekivati i učinkovitije inačice od trenutno dostupnih. Ova priča pokazuje da temeljna istraživanja našeg tijela dovode do ključnih spoznaja koje onda vode do terapija. Zbog toga i naše društvo treba više ulagati u bazična istraživanja u svim strukama, jer tek kada shvatimo u čemu je "kvar", možemo krenuti s njegovim "popravkom".

Već neko vrijeme proučavam rak mokraćnog mjehura. Posebno mi je zanimljivo da je ove godine napravljen veći pomak u liječenju uznapredovalog oblika tog tumora negoli je u zadnjih 40 godina. U istraživanju su korišteni tzv. konjugati protutijelo-lijek, koji su očekivani životni vijek s tom dijagnozom sa 16 mjeseci pomaknuli na 30.

Protutijelo u tim konjugatima precizno donese lijek (koji je često toksična kemikalija) do tumorskih stanica koje potom budu uništene. U 2023. je bilo značajnih pomaka u stvaranju cjepiva protiv malarije i liječenju Alzheimerove bolesti. Ne možemo predvidjeti što će donijeti 2024., ali se barem možemo nadati ugodnim iznenađenjima.

Molekularna biologinja Iva Tolić

Godinu koja se privodi kraju posebno je obilježilo napredovanje umjetne inteligencije, njezino sveprisutno prodiranje u različita područja, uključujući i znanost. Mnogi su počeli koristiti chatbotove, računalne programe koji simuliraju razgovor s ljudskim korisnicima, poput ChatGPT-ja. I ja ga često koristim za ispravak tekstova, vođenje ozbiljnih i neozbiljnih razgovora o raznim temama, pisanje smiješnih pjesmica i slično.

Ali chatbotovima ne treba potpuno vjerovati jer imaju velik nedostatak da često izmišljaju informacije. Osim toga, počelo se ozbiljno raspravljati o etičkim pitanjima vezanima uz tu tehnologiju prepunu novih mogućnosti. Ona će se intenzivno razvijati u 2024. godini, a etička pitanja postat će još važnija i trebat će ih definirati i riješiti na svim razinama društva.

Očekuje se da će umjetna inteligencija i strojno učenje postati važni i u biomedicini, u analizi podataka, kako bi se identificirali obrasci i korelacije. To će moći ubrzati procese istraživanja i razvoja lijekova, unaprijediti dijagnostiku te potaknuti razvoj personaliziranih terapija, ali uz oprez jer će odgovorno korištenje i etički okviri biti ključni za ostvarivanje punog potencijala umjetne inteligencije u biomedicini.

Iz rada moga laboratorija na Institutu Ruđer Bošković u 2023. godini izdvojit ću nekoliko događaja: tri su talentirane doktorandice koje sam mentorirala stekle svoje doktorske titule te planiraju ostati u Hrvatskoj i angažirati se u biomedicinskoj industriji ili zdravstvenom sustavu, a jedan je novopečeni doktor znanosti otišao na poslijedoktorsko usavršavanje na Sveučilište u Oxfordu.

Za 2024. godinu se nadam da će još barem troje doktoranada uspješno obraniti svoje doktorate pod mojim mentorstvom i krenuti u nove znanstvene izazove. Očekujem uzbudljive rezultate naših istraživanja u kojima proučavamo predivnu koreografiju unutar žive stanice, koja rezultira preciznom podjelom genetskog materijala stanice majke u stanice kćeri, te kako pogreške u toj koreografiji dovode do razvoja raka, neplodnosti ili kongenitalnih poremećaja.

Veselim se i vrhunskim znanstvenim konferencijama diljem svijeta gdje smo pozvani prezentirati naše najnovije spoznaje i raspravljati o rezultatima drugih timova iz cijelog svijeta. A za svoju se obitelj nadam samo zdravlju i mogućnosti putovanja, istraživanja i avantura s našim klincima.