JEDAN od najvećih tabua u Vatikanu stoljećima je bilo papino zdravlje. Kao vođa 1.4 milijarde katolika u svijetu, papa je štovani duhovni poglavar.

No, dok se papa Franjo bori s obostranom upalom pluća u rimskoj bolnici Gemelli, u koju je primljen 14. veljače, Vatikan pokušava nešto novo. Ured za tisak Svete Stolice objavljuje dnevna izvješća o njegovom zdravstvenom stanju. Objavio je tako da Papa prima kisik i da treba transfuzije krvi te čak da je 22. veljače imao "dulju astmatičnu respiratornu krizu".

"Impresioniran sam", naveo je Greg Erlandson, američki novinar koji desetljećima prati Vatikan i bivši glavni urednik američke katoličke novinske agencije Catholic News Service. Dodao je kako ta izvješća "grade povjerenje da dobivamo prilično točan sažetak" o Papinu zdravlju.

Liječnici: Franjo je naredio da se objavljuju dnevna izvješća

John Thavis, dopisnik iz Vatikana tijekom tri pontifikata, smatra da nova transparentnost "odgovara Franjinom otvorenom stilu komuniciranja, ali je odmak od tradicionalne rezerviranosti Vatikana oko papina zdravlja".

Dvojica Franjinih liječnika rekli su na novinskoj konferenciji 21. veljače da je Franjo naredio da se objavljuju dnevna izvješća o njegovom zdravstvenom stanju. Dr. Sergio Alfieri iz bolnice Gemelli poručio je da je naputak bio da se "ništa ne skriva".

Jedna osoba za koju se zna da često razgovara s Franjom, koja je tražila da ostane neimenovana, istaknula je da je sam Papa pomogao u pisanju tih izvješća prvih dana svojeg boravka u bolnici i da je poticao liječnike da otkriju više pojedinosti o njegovom zdravstvenom stanju i liječenju.

Na društvenim mrežama se pojavila vijest da je umro

Thavis je napomenuo da je Franjo "želio da ozbiljnost njegova stanja bude jasna".

Vatikanski dužnosnici nisu javno govorili o razlozima za ta detaljna izvješća, ali privatno je nekoliko dužnosnika izrazilo zabrinutost zbog prethodnog širenja dezinformacija. Naime, ubrzo nakon što je Papa bio primljen u bolnicu, na društvenim medijima počelo se tvrditi da je primio posljednje pomazanje i umro.

Počele su kružiti i lažne fotografije generirane umjetnom inteligencijom po kojima ga se na životu održava s pomoću respiratora. U službenim dnevnim izvješćima o Papinu zdravlju ponavljalo se da on samostalno diše, ali da povremeno, po potrebi, prima kisik preko nosne kanile. 

Povjesničar: Stara izreka kaže da papa nije bolestan dok ne umre

"Vatikan je napokon shvatio da je bolje biti iskren nego dopustiti da teoretičari urota uskoče u prazan prostor", naglasio je Tom Reese, jezuitski svećenik i komentator koji prati Papu.

Papa Ivan Pavao II., čiji je pontifikat trajao od 1978. do 2005., imao je godinama vidljiv tremor prije nego što je Vatikan 2003. napokon potvrdio da boluje od Parkinsonove bolesti. A rak želuca od kojeg je papa Ivan XXIII. bolovao najmanje osam mjeseci objavljen je dugo nakon što je 1963. umro.

"Stara izreka kaže da papa nije bolestan dok ne umre. To se promijenilo", rekao je Christopher Bellitto, povjesničar na Sveučilištu Kean u New Jerseyju koji proučava Katoličku crkvu.