VELIKA Britanija ukinula je sve mjere, slično su najavile Austrija i Njemačka, a nakon dugo vremena u nečemu su se složili predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković, koji su rekli da nakon sezone treba ići s ukidanjem svih mjera. O tome što bi to značilo razgovarali s više sugovornika, od kojih se medicinska struka protivi ukidanju mjera, dok ekonomska navodi da je došlo vrijeme da se to učini i da se život nastavi.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas početkom srpnja je izjavio da bi Njemačka trebala ukinuti sve mjere u trenutku kad cjepivo bude ponuđeno svakom građaninu te zemlje i da bi se to moglo dogoditi već u kolovozu. "Kad svakome u Njemačkoj bude ponuđeno cjepivo, nestaje pravnih i političkih opravdanja za bilo kakve daljnje restrikcije", rekao je Maas.

>> Austrija se otvara. Kurz: Ne trebamo više mjere

Prije dva tjedna se oglasio i austrijski kancelar Sebastian Kurz, istaknuvši da se u liberalnoj demokraciji građani imaju pravo ponašati nerazumno. Pritom je izjavio da se želi usredotočiti na osobnu odgovornost umjesto na državnu kontrolu, unatoč sve većem broju zaraza koronavirusom.

"Možete pojesti deset šnicli na dan ili se penjati na liticu sa 140 kilograma, a da država ne stoji ispod vas i ne osigurava vam užad", naveo je Kurz.

Plenković: Dio ljudi nastavlja svojim ponašanjem davati šansu virusu, to nije normalno

I premijer Andrej Plenković, kao i predsjednik Milanović rekli su da se trebaju ukinuti mjere.

>> Plenković o ukidanju mjera nakon sezone: Ja sam to rekao prije Milanovića

"Ako smo omogućili svim državljanima da se štite, a jedan dio se neće štititi, a nije obavezno cijepljenje, onda ne možemo mi sad reći - okej, mi ćemo nastaviti trošiti pare svih poreznih obveznika na razne mjere potpora, a dio ljudi nastavlja svojim ponašanjem davati šansu virusu da se širi u bazenu među onima gdje može. To nije normalno", rekao je Plenković.

Kako doznajemo, u Stožeru se pribojavaju ukidanja mjera.

"Treba pratiti što se događa u Britaniji, no njihova je prednost što su 1. dozom procijepili 87 posto starijeg stanovništva. Mi to možemo samo gledati i sanjati. Eksperiment se može probati kad znaš da si najranjiviju skupinu zaštitio od hospitalizacija te težih kliničkih slika i smrti", rekao nam je izvor iz Stožera.

Šefica udruge obiteljskih liječnika: Osjećam nelagodu oko najave za ukidanje mjera

Nataša Ban Toskić, obiteljska liječnica i predsjednica Koordinacije obiteljske medicine (KOHOM), smatra da nije vrijeme za ukidanje mjera.

Ona je u razgovoru za Index istaknula da je zdravstveni sustav već i sad bio prenapregnut te da se još ne zna koliko će intenzivan biti 4. val, dok uz to, dodaje, očekuju i sezonu gripe.

"S nelagodom iščekujem slijed događaja ako se mjere ukinu. Trebali bismo se voditi preporukama epidemiologa, a ne političkim odlukama, jer su epidemiolozi jedini stručnjaci koji se bave u teoriji i praksi time. Njihova znanstvena disciplina i predmet proučavanja su širenje i kontrola epidemije. Tako da se ja kao liječnik obiteljske medicine ne bih pravila kompetentnija od epidemiologa. Kao liječnik iz sustava, s druge strane, mogu reći da osjećam nelagodu oko najava za ukidanje mjera", kazala nam je dr. Ban Toskić.

Dodaje da joj se ne čini da postoje stroge mjere i da u ovom času netko od njih ispašta.

"Meni se već ovo sad čini dosta ležerno. Evo, vidim na moru je ljudi kao u 2019., možda čak i više. Gužve su, događanja, primjećujem da mnogi ni u dućanu ni u busu ne nose maske. Mislim da bismo trebali zadržati mjere, u najmanju mjeru kao dosad, i prilagođavati se razvoju situacije. Vjerojatno su nam i epidemiološke mjere doprinijele tome da nismo osjetili gripu prošle sezone. Ako se sve ukine i još kad očekujemo 4. val, ne znam kako ćemo to izdržati kao zdravstveni sustav ni kao društvo", rekla je dr. Ban Toskić.

Epidemiolog Cvitković: Prije ukidanja mjera trebamo poboljšati procijepljenost starijih

Ante Cvitković, epidemiolog i ujedno ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije, za Index je rekao da mu je vrlo teško reći što donosi jesen, ali da moramo biti svjesni nekih stvari.

"Teško mi je reći što će biti na jesen, puno odgovora će nam dati slučaj u Velikoj Britaniji, koja je ukinula mjere. Kod nas ima dosta ljudi koji nisu cijepljeni, za razliku od Velike Britanije. Pogotovo treba uzeti u obzir da kod nas nisu dovoljno procijepljene starije osobe, za koje je poznato da češće završavaju u bolnici i umiru. Prije ikakvih odluka bismo svakako trebali poboljšati procijepljenost u starijim dobnim skupinama i vidjeti iskustva Velike Britanije nakon potpunog ukidanja mjera. Sad ne možemo znati što donosi jesen", rekao nam je Cvitković.

Epidemiolog Venus: Ako ostanemo pri ovako niskoj procijepljenosti, onda bi to bio veliki rizik

Razgovarali smo i s epidemiologom Miroslavom Venusom, koji je za Index je rekao da bi ukidanje mjera bilo veliki rizik, ako ostanemo pri ovako niskoj procijepljenosti, pogotovo kod starijih osoba.

"Ukoliko bismo postigli visoku procijepljenost, za što baš nisam optimist, onda bi ukidanje mjera imalo nekog smisla", rekao nam je dr. Venus.

Grubišić: Mjere se trebaju ukinuti

Ekonomski analitičar Andrej Grubišić za Index je rekao da je došlo vrijeme da se mjere ukinu, i to već sad.

"Posljednjih šest do devet mjeseci govorim o tome, gledajući podatke i pokušavajući objektivno promatrati činjenice. Već smo tada imali dosta podataka koji su pokazali da stroge mjere nisu dale bolje rezultate od tzv. blagih mjera. U tom smislu sam već tad bio pobornik toga da se liberaliziraju sve poslovne aktivnosti. No nisam bio protiv da imamo razuman set umjerenih, uravnoteženih mjera, koje će omogućiti da sustav u razumnoj mjeri funkcionira, a ne da se ponaša na potencijalno destruktivan način", istaknuo je Grubišić u razgovoru za Index.

Međutim, navodi da je takvo razmišljanje imao prije šest mjeseci. Sad ga je promijenio i pobornik je toga da se odmah ukinu sve mjere, s obzirom na to da na raspolaganju imamo cjepivo.

"Ne želiš se cijepiti, okej, ali ti si odgovoran ako hoćeš ići među ljude"

"Danas, kad znanstvena zajednica tvrdi i preporučuje da je cjepivo korisno i u situaciji kad se stječe dojam da je dostupno svima, bar u civiliziranim zemljama, teško mi je naći argumenata da nekome zabranjujem rad kako se kod njega netko ne bi zarazio, a taj se netko ima priliku cijepiti da se ne zarazi. Nema smisla više braniti ljudima rad kad više ne vrijedi teza 'kad dođeš kod mene, zarazit ću te'. Prvo, ne moraš doći kod mene, a sad još imaš mogućnost cijepljenja. Tako da nije u redu da zabranim nekome rad, kad se ta osoba može sad zaštititi i cijepiti se, kako nam tvrde", smatra Grubišić.

Navodi da zaista nema smisla nekome nešto braniti, ako se ta osoba ne želi cijepiti.

"Ne želiš se cijepiti, u redu, ali ti si odgovoran ako hoćeš ići među ljude. Uvijek sam prije za slobodu izbora nego nametanje, međutim i osobna i ekonomska sloboda dolaze s odgovornošću", zaključuje Grubišić.

Bujas: Slažem se s Milanovićem

Hrvoje Bujas iz Udruge Glas poduzetnika (UGP) za Index je rekao da očekuju da se sve mjere ukinu u trenutku kad se ukinu i ograničenja za sva poslovanja te navodi da se slaže s predsjednikom Milanovićem, koji je rekao da bi se to trebalo dogoditi u rujnu, nakon završetka sezone.

"Pri tome mislim kad se ukinu ograničenja koja najviše vrijede za uslužne djelatnosti, za dio ugostiteljstva, pa za sektor povremenog prijevoza putnika, za određeni dio industrije događanja. Dakle, kad se svima njima ukinu ograničenja, tad je sazrelo vrijeme za ukidanje mjera. Država je sad poduzetnicima ograničila poslovanje", rekao je Bujas za Index.

Navodi da se slaže s izjavama predsjednika Zorana Milanovića.

"Slažem se s njim u dijelu kad je rekao da se u rujnu treba raspustiti Stožer i da se tad ujedno prestane sa svim mjerama. Imamo dosta cjepiva, dostupno je svim građanima, besplatno je, dakle sve mjere bi se tad trebale ukinuti, odmah po završetku sezone. Ne vidimo razlog da se dalje nastavi s epidemiološkim mjerama. Mi ćemo možda desetljećima živjeti s tim virusima i apsolutno nitko nema pravo zaustaviti život", kazao nam je Bujas.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.