DOK ANDREJ Plenković slaže svoju novu vladu, u njegovu timu već razmatraju koje bi prve poteze ona mogla povući. Kao jedan od glavnih poteza naši izvori u HDZ-u navode smanjenje poreza na dohodak i poreza na dobit.

"To smo zapisali u našem izbornom programu i od toga ne odustajemo. Nastavak poreznog rasterećenja svakako nam je u fokusu. Dinamika će ovisiti o stanju u proračunu i koronakrizi", kazao je Indexu dobro upućen izvor iz HDZ-a. 

>> Pogledajte koliko vam država uzme na svakih 100 kuna plaće

Smanjuju stope po kojima se oporezuje dohodak, evo koliko

Prema najavama i planovima HDZ-a, cilj je smanjiti stope poreza na dohodak sa sadašnjih 24 na 20 posto i s 36 na 30 posto, pri čemu valja reći da se stopa od 24 posto sada obračunava na dohodak do 30.000 kuna mjesečno, a ona od 36 posto na dohotke iznad 30.000 kuna. U planu (barem zasad) nije promjena poreznih razreda, što znači da bi se porezna stopa od 30 posto primjenjivala na dohotke iznad 30.000 kuna, a stopa od 20 posto na dohotke manje od 30.000 kuna. Zasad se ne planira ni povećanje neoporezivog dijela dohotka, koji za samca iznosi 4000 kuna mjesečno. 

Samcu iz Zagreba s prosječnom plaćom ostat će 165 kuna više u novčaniku

Okvirna računica pokazuje da bi samcu u Zagrebu, koji sada ima neto plaću od oko 6500 kuna, što je blizu prosječne plaće u zemlji, nakon zaživljavanja najavljenih izmjena u sustavu poreza na dohodak u džepu trebalo ostati ukupno oko 165 kuna više nego sada. Od toga oko 140 kuna učinak je izmjena u sustavu poreza na dohodak, a još oko 25 kuna odnosi se na manji iznos koji će platiti zbog manje osnovice za izračun gradskoga prireza. 

Radniku s plaćom od 9000 kuna ostat će 330 kuna više nego dosad

Radnik koji sada prima neto plaću od 9000 kuna nakon najavljenih izmjena u sustavu poreza na dohodak trebao bi mjesečno dobiti, ostane li HDZ pri sadašnjim planovima, oko 330 kuna više nego do sada. Od tog iznosa nešto manje od 280 kuna bila bi izravna posljedica izmjena u sustavu poreza na dohodak, a ostatak od oko 50 kuna rezultat smanjene osnovice za izračun prireza. 

Ako vam je plaća 12.000 kuna, ostat će vam gotovo 530 kuna više

Obaveze onih koji sada primaju neto plaću od 12.000 kuna po osnovi poreza na dohodak i prireza, ako i kada zažive izmjene u sustavu poreza na dohodak, smanjile bi se za gotovo 530 kuna, od čega se nešto manje od 450 kuna odnosi na izmjene u sustavu poreza na dohodak te još oko 80 kuna u segmentu plaćanja gradskoga prireza. 

Na tzv. direktorsku neto plaću od  50.000 kuna ukupno porezno opterećenje palo bi za više od 4400 kuna, od čega se preko 3750 kuna odnosi na izmjene u sustavu poreza na dohodak, a nešto manje od 680 kuna na izmjene u sustavu gradskog prireza. Ovdje treba reći kako se u brojnim djelatnostima u kojima su veća primanja, poput IT industrije, već godinama žale da im je porezno opterećenje preveliko, zbog čega mnogi i sele tvrtke iz Hrvatske u druge zemlje s manjim porezima. 

Kod građani s najmanjim primanjima izmjenama u sustavu poreza na dohodak ne bi se puno toga mijenjalo. Većina ih je, naime, zbog malih plaća ionako uglavnom izvan zahvata poreznih škara. 

Dobit za većinu tvrtki oporezivali bi po stopi od 10 posto

Osim izmjena u sustavu poreza na dohodak, u HDZ-u najavljuju i izmjene u sustavu poreza na dobit. Tvrtke s godišnjim prihodom većim od 7,5 milijuna kuna sada plaćaju porez na dobit po stopi od 18 posto i to se, kako sada stvari stoje, ne bi trebalo mijenjati. No takvih je tvrtki u Hrvatskoj razmjerno malo. Najveći dio njih, čak oko 97 posto, ima godišnje prihode manje od 7,5 milijuna kuna i one sada plaćaju porez na dobit po stopi od 12 posto: njima bi nova Plenkovićeva vlada stopu poreza na dohodak smanjila na 10 posto, čime bi oko 100.000 tvrtki u Hrvatskoj bili kandidati za manji porez na dobit. 

U krugovima oko Plenkovića još ne znaju kada bi novi zahvati u poreznom sustavu trebali stupiti na snagu. Uobičajeno je (iako ne i obavezno) da se porezne reforme provode od 1. siječnja pa razdoblje prije toga treba iskoristiti za donošenje potrebnih zakona i pripremu građana i poduzetnika na izmjene u poreznom sustavu. 

Promjene kreću ove ili naredne godine

U razgovoru za RTL Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike u dosadašnjoj Plenkovićevoj vladi, kazao je kako bi nova runda poreznog rasterećenja trebala zaživjeti u prvoj ili drugoj godini mandata. 

"Ono što građani mogu očekivati je smanjenje izravnih poreza, a to su porez na dohodak i porez na dobit. Nadamo se da bi se s tim moglo ići u prvoj, eventualno drugoj godini mandata", kazao je jučer Ćorić za RTL Direkt. 

Šaravanja: Ove promjene ojačale bi potrošnju

I naš sugovornik iz HDZ-ovih redova ističe da bi se s poreznom reformom moglo ići već u ovoj godini, odmah nakon što se formira nova vlada, u kojem bi slučaju ona najvjerojatnije zaživjela 1. siječnja sljedeće godine. Ako okolnosti zbog koronakrize budu jako loše, onda bi se zakoni trebali donijeti u sljedećoj godini, a porezna bi reforma najvjerojatnije stupila na snagu početkom 2022. godine. 

"Izmjene u sustavu poreza na dohodak ojačale bi potrošnju, što bi mogao postati i jedan od okidača oporavka od koronakrize. No učinak bi mogao biti i veći jer bi se tako smanjilo porezno opterećenje velikih plaća, što je, sa stajališta investitora, dobro i što Hrvatsku čini konkurentnijom. U tom bi slučaju vjerojatno neke kompanije mogle razmisliti da u Hrvatsku prenesu sjedište poslovanja za ovaj dio Europe", ocjenjuje za Index neovisni ekonomist Goran Šaravanja. 

Smanjivanje poreznog opterećenja potaklo bi oporavak od koronakrize 

Šaravanja vjeruje da bi daljnje smanjivanje poreznog opterećenja na plaće potaklo oporavak Hrvatske od koronakrize. Koliki će udar hrvatsko gospodarstvo pretrpjeti od koronaudara, možda najbolje govore nove, ljetne  prognoze Europske komisije, u kojima nam se u ovoj godini prognozira pad gospodarske aktivnosti od 10,8 posto. Obistine li se ove prognoze, to će biti najveći pad BDP-a među novim članicama EU i jedan od najvećih u EU, iza Italije i Španjolske. Ipak, za sljedeću godinu u Bruxellesu nam najavljuju gospodarski oporavak po stopi od 7,5 posto, pri čemu glavni generator rasta, osim u postupnom oporavku turizma, vide u jačanju domaće potražnje.

Lovrinčević: Dio primanja bogatijih ne slijeva se u potrošnju, nego u štednju

I Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta smatra da će izmjene u sustavu poreza na dohodak donekle potaknuti domaću potrošnju. No upozorava kako od toga ipak ne treba imati prevelika očekivanja jer glavni uteg u rastu plaća u Hrvatskoj ostaju preveliki doprinosi za zdravstvo i mirovine, kao što prave okove u poslovanju tvrtki više predstavljaju parafiskalni nameti nego sami porezi.

"Od takvih izmjena u sustavu poreza na dohodak za većinu ljudi ništa se bitnije neće promijeniti jer su ionako izvan poreznih škara, dok će najveće koristi imati ljudi s višim dohocima. Osim toga, dio primanja bogatijih ne slijeva se u potrošnju, nego u štednju", tvrdi Lovrinčević. 

Naš sugovornik smatra kako bi veći učinak na povećanje potrošnje imala mogućnost da se građanima dopusti da povuku do 10 posto svoje štednje iz drugog mirovinskog stupa. 

Lovrinčević: Mogli bismo se opet vratiti na pitanje uvođenja poreza na nekretnine

Lovrinčević kaže i da će najveći gubitnici izglednih novih izmjena u poreznom sustavu biti gradovi, posebno Zagreb, koji će tako ostati bez značajnog dijela prihoda, budući da je porez na dohodak prihod lokalnih vlasti. I to u vrijeme kada je koronakriza već srezala ekonomsku aktivnost, a Zagreb se suočava i s posljedicama razornog potresa koji ga je pogodio u ožujku. Stoga bi, ističe, država trebala dopustiti gradovima da se, dok još mogu, zaduže i tako pokrpaju rupe u svojim proračunima. Alternativa je rast cijena komunalija, što će lokalne vlasti nastojati izbjeći u izbornoj godini, s obzirom na to da nas sljedeće godine očekuju lokalni izbori, i dok traje moratorij na ovrhe. 

"Lokalna država bi mogla postati generator deficita, a to će nas ponovno vratiti na pitanje uvođenja poreza na nekretnine", zaključuje Lovrinčević.