"HRVATSKA podupire proširenje Europske unije, ali njezina apsorpcijska moć bit će ključna za dinamiku proširenja", rekao je danas hrvatski premijer Andrej Plenković na panelu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.

"Vratio se zaboravljeni četvrti Kopenhaški kriterij iz 1993., takozvani apsorpcijski kapacitet EU-a. Koliki je proračunski trošak proširenja? Kakav će biti učinak novih članica na odnose između zemalja koje doprinose proračunu i zemalja korisnica? Kakvi će biti učinci na javne politike, koheziju, poljoprivredu?" kazao je Plenković na panelu "Proširenje radi prosperiteta: Hoće li Europa rasti?".

Kopenhaški kriteriji su zahtjevi koje EU postavlja pred zemlje kandidate za priključivanje, od onih političkih, poput vladavine prava, preko gospodarskih i pravnih, do usklađivanja s ciljevima unije.

Plenković: Već dugo nisam vidio toliko pozitivan stav prema proširenju EU

Plenković je naglasio da već dugo nije vidio toliko pozitivan stav prema proširenju. "Drago mi je da je politika proširenja EU-a ponovno u fokusu svih država članica. Hrvatska to pitanje promiče godinama. S obzirom na globalne izazove, važnije je nego ikada imati sigurnu i konkurentnu Europu", napisao je Plenković na društvenoj platformi X nakon panela.

Premijer je na panelu rekao da postoji i drugo očito pitanje kojim se potrebno pozabaviti, a to je proces donošenja odluka u Europskoj uniji i njena institucionalna arhitektura.

"Današnja Europska unija s 27 i buduća s teoretski osam ili devet novih članica već su drukčije organizacije. Pa i sada je čudno onima koji su bili dio EU kada je bilo šest članica, no kada ih bude 36, to će biti posve drukčija organizacija. Ta dva elementa bit će u podlozi dinamike proširenja", kazao je Plenković.

Ukrajinski diplomat: Zemlje kandidatkinje treba početi tretirati kao članice

Povjerenica Europske komisije za proširenje Marta Kos kazala je da je, s obzirom na apsorpcijske kapacitete EU, komisija prošle godine uoči proširenja započela reviziju različitih područja, vrijednosti, financija, javnih politika i uprave. "Moramo biti spremni, inače Europska unija neće biti snažna. Kada govorimo o proširenju, trebali bismo govoriti o trima putevima: pregovorima sa zemljama kandidatkinjama, pripremanju unije na nove članice i radu sa zemljama članicama, da prebrode svoje zabrinutosti", kazala je Kos.

Šef ukrajinske diplomacije Andrij Sibiha, čija zemlja je dobila status kandidata nakon ruske invazije 2022., kazao je da je važno da se zemlje kandidatkinje već sada počne tretirati kao članice. "Na primjer, u proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. Bit će odlično ako se ovi ambiciozni ciljevi proširenja budu odražavali u proračunu jer bez toga će ih biti zaista problematično ispuniti", poručio je Sibiha.

Milojko Spajić, premijer Crne Gore, koja je od 2010. zemlja kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, rekao je da bi se ona trebala malo otvoriti i misliti o široj slici i učincima koje će proširenje imati.