U PODNE je trebala početi sjednica vlade, ali je kasnila više od pola sata.

Na dnevnom redu sjednice je prijedlog rebalansa državnog proračuna za ovu godinu s projekcijama za 2025. i 2026. te pratećim izmjenama i dopunama financijskih planova izvanproračunskih korisnika. Na dnevnom je redu i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o strancima (EU).

Sjednicu vlade možete uživo pratiti na Indexu.

Plenković: Inflacija je najniža u zadnje tri godine

"Državni zavod za statistiku izašao je s podacima za rujan, gdje je inflacija iznosila 1.6 posto. To znači da su uspjele mjere koje smo poduzeli kao vlada da obuzdamo inflaciju. Inflacija je najniža u posljednje tri godine. Što se tiče turističkih podataka, prihodi od stranih turista su oko 4 milijarde eura", rekao je Plenković u uvodu.

Ustvrdio je da im je plan da mirovine do kraja njihovog mandata idu još gore te podsjetio na devet paketa mirovina. Kazao je da obnova ide u dobrom smjeru.

Jedna od bitnijih tema sjednice je i rebalans proračuna. "Cilj rebalansa je da servisiramo sve obaveze za daljnju pomoć vezanu za energetsku krizu i socijalnu pomoć i naknade", rekao je premijer.  

O Milanovićevom potezu stopiranja slanja vojnika u misiju

Plenković se dotaknuo i Milanovićeva stopiranja slanja vojnika u NATO-ovu misiju. Premijer je opet napao predsjednika i rekao da širi laži.

"Došli smo do teme sudjelovanja hrvatskih vojnika u mirovnoj misiji za Ukrajinu. Tražili smo suglasnost predsjednika za 13 misija, on je dao dozvolu za 12. Milanović je sudjelovao na summitu NATO-a i ni na koji način nije naznačio saveznicima da ima nešto protiv. Onda sada ne bi dao suglasnost. Razina obmana i laži je nezapamćena.

"Vidimo rusku agresiju, razorene civilne objekte. To nije daleko od Hrvatske"

Radi hrvatske javnosti i razumijevanja kažemo da je riječ o obmanama i pozivamo zastupnike u saboru da ne pristaju na slijeđenje politike koja je suprotna hrvatskim nacionalnim interesima. Suprotno je da ne vidimo rusku agresiju, razorene civilne objekte. To nije daleko od Hrvatske. Nema razloga da Hrvatska ne pokazuje solidarnost", kazao je Plenković i potvrdio dolazak Zelenskog na summit u Dubrovnik.

"Kao vlada izražavamo veliko nezadovoljstvo i pozivamo saborske zastupnike da ne guraju glavu u pijesak Milanovićeve predsjedničke kampanje", dodao je Plenković, a potom i pozvao medije da o ovoj temi izvještavaju objektivno i istinito.

Plenkovićeva poruka zastupnicima: Dobro razmislite kako ćete glasati u saboru

"SDP, Možemo i ostali neka dobro razmisle kako će glasati kada ovo dođe u sabor, to su ozbiljni tragovi koji ostavljaju upitnike jesmo li mi dio zapadnog kruga ili možda želimo ići pod ruske skute.

A uskrata suglasnosti se ne može nikako drugačije razumjeti. Apeliramo na zastupnike da misle svojom glavom, a ne da je zabijaju u pijesak i služe kao nojevi u Milanovićevoj predsjedničkoj kampanji, a medije molimo da istinito i objektivno izvještavaju o ovoj temi", naglasio je. 

Državni tajnik Hrg: Pripadnici Oružanih snaga RH ne mogu biti angažirani na teritoriju Ukrajine

Vlada je tako u sabor uputila 13 odluka o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga RH u vojnim misijama NATO-a i EU ove, iduće i 2026. godine.

"U NATO aktivnosti za sigurnosnu obučnu potporu Ukrajini, koja će se provoditi na teritoriju država članica NATO-a u 2024., 2025. i 2026. godini, upućuje se do pet pripadnika Oružanih snaga RH uz mogućnost rotacije. Ove je godine to dvoje časnika", pojasnio je državni tajnik Ministarstva obrane Branko Hrg.

Naglasio je da pripadnici Oružanih snaga RH ne mogu biti raspoređeni izvan teritorija članica NATO-a ni angažirani na teritoriju Ukrajine. 

Govoreći o ostalim vojnim misijama, za koje je predsjednik Milanović dao suglasnost, Hrg je naveo upućivanje do 170 pripadnika Oružanih snaga u Poljsku, do 120 u Litvu, do 220 u Mađarsku, 10 u Bugarsku. 

"Nastavljamo i u 2025. i 2026. godini sa sudjelovanjem u operaciji potpore miru na Kosovu s do 200 pripadnika Oružanih snaga i dva helikoptera HRZ-a, kao i u misiji u Iraku s 10 pripadnika", naveo je, između ostalog, državni tajnik.

 "Plava karta EU" ubuduće će važiti 48 mjeseci

"Plava karta EU" ubuduće će za visokokvalificirane osobe važiti 48 mjeseci, predviđeno je izmjenama Zakona o strancima koje je vlada sa sjednice poslala u prvo saborsko čitanje.

Izmjene i dopune zakona je predstavili su potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar rada, mirovinskog sustava, socijalne politike Piletić te ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić.

Božinović je naveo da se izmjenama pristupilo prvenstveno radi usklađivanja s novom Direktivom o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja visokokvalificiranih radnika (Direktiva o EU "plavoj karti" - dozvoli boravka i rada koja omogućuje državljanima trećih zemalja da žive i rade u zemljama članicama Europske unije i Europskog gospodarskog prostora -EGP), a svrha joj je privlačenje visokokvalificirane radne snage.

Uz produženje važenja plave karte EU-a za visokoobrazovane s 24 na 48 mjeseci, izmjenama će se omogućiti da ju mogu dobit i osobe koje nemaju obrazovnu kvalifikaciju, ali imaju vještine i to isključivo u IT sektoru, koje će dokazivati radnim iskustvom, što će procjenjivati Povjerenstvo koje imenuje ministar nadležan za rad.

Predlaže se i zadržavanje uvjeta da nositelj plave karte mora imati mjesečno 1.5 prosječnu bruto plaću u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj trenutno više od 143 tisuće stranih radnika

U izmjene zakona krenulo se i zbog velikog porasta potrebe za radnom snagom, a na to posebno ukazuju brojke izdanih dozvola prošloj godini, istaknuo je Božinović te naveo da je u Hrvatskoj izdano 172.499 dozvola za boravak i rad, "što je 158 posto više nego 2020. godine kada je izdano 66.655 dozvola".

"Do 30. rujna ove godine izdano je 158.837 dozvola te je za očekivati da će unekoliko ovaj broj od prošle godine biti premašen", dodao je.

Najveći broj dozvola do kraja rujna izdan je državljanima BiH (30.424) te Nepala (25.392) i Srbije (23.862), a u najvećem broju izdane su za rad u djelatnostima graditeljstva (55.507), turizma i ugostiteljstva (48.184), industrije (20.745), prometa i veza (11.716) te trgovine (5.831).

"U ovom trenutku na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prijavljeno je, kad govorimo o trećim zemljama 132.164, a kad govorimo o državama EU skoro 11.000 stranih radnika, ukupno 143.037", naveo je Božinović.

Pojasnio je pritom da za jednu osobu može biti podnijeto više zahtjeva od strane različitih poslodavaca, kao i da su neki zahtjevi još uvijek u postupku, te stoga broj podnesenih zahtjeva ne predstavlja broj osoba. Također, za jednu osobu može biti tijekom godine izdano više dozvola za boravak i rad zbog promjene poslodavaca te isteka dozvola i slično. 

Piletić: Jasnija i stroža regulativa za poslodavce

Ministar Piletić naveo je da je izmjenama "jasnije i strože" propisana regulativa koja se odnosi na poslodavce i uvjete koji moraju ispuniti ako žele zaposliti stranog radnika. Trenutačno je propisano da poslodavac koji zapošljava stranog radnika mora imati najmanje jednog zaposlenog hrvatskog državljanina u zadnjih šest mjeseci, a sada se taj uvjet, naveo je, prolongira na zadnjih godinu dana.

Poslodavac ubuduće neće morati podmiriti obaveze samo po osnovi poreza na dohodak i doprinos osiguranje, nego i svih javnih davanja, a promet koji ostvaruje na računu u posljednjih šest mjeseci mora iznositi minimalno 10.000 eura mjesečno za pravnu osobu te za fizičku osobu 15.000 eura u posljednjih šest mjeseci.

Uvodi se broj zahtjeva koji poslodavac može podnijeti - poslodavac koji zapošljava do 50 radnika državljana RH ili članica EU, moći će podnijeti do 50 zahtjeva za izdavanje radnih dozvola za radnike iz trećih zemalja, dok će onaj koji zapošljava do 250 radnika moći zatražiti do 250 dozvola, a onaj koji zapošljava više od 250 radnika nema ograničenja.