DANAŠNJE epidemiološke brojke zorno ilustriraju situaciju u kojoj se Hrvatska nalazi.

Imamo 4520 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 23.750. Među njima su 2703 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 280 pacijenata. Preminulo je 69 osoba.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 159.372 osobe zaražene novim koronavirusom, od kojih je 2367 preminulo. Već danima je uobičajeno da od korone dnevno umre i više od 50 ljudi, kao i da je više od trećine testiranih pozitivno na koronavirus.

>> Imamo 4520 novih slučajeva od 12.596 testiranih. Pogledajte detaljne mjere za dućane

Hrvatska je među najgorima u Europskoj uniji

Takve brojke ujedno znače i da je Hrvatska jedna od najgorih članica Europske unije kada je riječ o nošenju s drugim valom pandemije koronavirusa. Hrvatska i Luksemburg su na vrhu ljestvice članica Unije po incidenciji, a među najgorima smo i po udjelu pozitivnih među sveukupno testiranima.

Nakon što je prvi val pandemije Hrvatska odradila mnogo bolje nego većina europskih zemalja, u drugom valu se sve raspalo zahvaljujući promašenim potezima vladajućih, prvenstveno premijera Andreja Plenkovića, koji je nužne epidemiološke odluke podčinjavao interesima dnevne politike. 

>> Plenković tvrdio da je vlada pobijedila covid. Sad smo među najgorima, tko je kriv?

Zbog toga se Hrvatska trenutno nalazi u kriznoj situaciji kakva u suvremenoj hrvatskoj povijesti još nije zapamćena.

Pogledajmo što se samo događalo proteklih dana.

Premijer na tavanu

Nakon što je premijerova supruga Ana Maslać dobila pozitivan test na koronavirus, Andrej Plenković je prvo otišao u samoizolaciju na tavan svoga raskošnog stana, da bi mu ubrzo i samome bila dijagnosticirana zaraza covidom-19. Ukratko, premijer ima koronavirus te je u samoizolaciji na tavanu, odakle pokušava voditi vladu i državu.

Htio-ne htio, Plenković trenutno može djelovati samo u ograničenom kapacitetu, s jedne strane zbog poteškoća koje mu u tijelu može izazvati koronavirus, pa i ako je riječ o blažoj verziji bolesti, a s druge zbog toga što je zarobljen na jednoj lokaciji, izvan središta moći na Markovom trgu, pa je de facto odsječen od glavnih političkih događanja. 

S obzirom na to da Plenković vlada kancelarski, da mu je vlada puna "no name" ministara koji svoje pozicije mogu prvenstveno zahvaliti milosti premijera (i predsjednika HDZ-a), nema sumnje da je vlada trenutno donekle obezglavljena. 

Medved ne kontrolira ni vlastito ministarstvo

To se vidi i po skeptičnoj reakciji javnosti na Plenkovićevu odluku da ga u slučaju nemogućnosti obavljanja posla mijenja potpredsjednik vlade Tomo Medved, inače ne pretjerano politički talentirani ministar branitelja, čije je ministarstvo generator kadrovskih skandala.

>> Plenković odredio da ga u slučaju spriječenosti mijenja Medved

>> Sastao se uži kabinet vlade, Medved dobio ovlasti za potpisivanje akata

Najsvježiji je iznuđena ostavka Medvedova državnog tajnika Stjepana Sučića, koji je u Vukovaru kršio epidemiološke mjere, a onda se i pod utjecajem alkohola sukobio s policijom.

"Nakon ovog što se dogodilo u Vukovaru s petka na subotu, neprimjerenog postupanja državnog tajnika Stjepana Sučića, s kojim je bio i ravnatelj memorijalnog centra Domovinskog rata Vukovar Krunoslav Šeremet, svjestan svoje odgovornosti kao državni dužnosnik, Sučić je podnio neopozivu ostavku na dužnost državnog tajnika u Ministarstvu hrvatskih branitelja", rekao je prije desetak dana novinarima Medved, koji je onda - nahvalio nestašnog suradnika.

Skandal u Vukovaru

Podsjetimo, Sučić, Šeremet i neimenovana treća osoba su bili neugodni prema policajcima, pozivajući se navodno i na ministra branitelja Tomu Medveda, a kako Šeremet nije želio poći s policajcima, pozvana je i interventna policija koja ga je privela uz primjenu tjelesne snage, pri čemu je došlo i do oštećenja inventara unutar lokala, a policajci su bili izloženi uvredama.

Sučić je prilikom ulaska u policijsku postaju oštetio ulazna vrata prostorije u koju je doveden.

>> Škorin zastupnik zatražio ostavku Tome Medveda zbog incidenta u Vukovaru

>> Svjedoci o incidentu u Vukovaru: Zaposlenik SOA-e došao po Sučića u postaju

>> Medved nahvalio svog državnog tajnika koji je dao ostavku nakon incidenta

"Nakon dovršene obrade dvojica muškaraca puštena su iz službenih prostorija te će ih policija prekršajno prijaviti zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i Zakona o osobnoj iskaznici. S obzirom na to da je 61-godišnjak prilikom ulaska u službene prostorije svojom radnjom uzrokovao oštećenje inventara, policija će o tome izvijestiti nadležnu instituciju zbog donošenja odluke o postojanju elemenata protupravnosti u njegovom ponašanju", stoji u priopćenju policije. 

U svakom slučaju, Sučić nije prvi Medvedov bliski suradnik koji je morao otići zbog skandala. Tu je, primjerice, i njegov bivši pomoćnik Nenad Križić, koji je iz ministarstva morao otići nakon što je otkriveno da je branitelju savjetovao da provali u stan i tako riješi svoj stambeni problem.

Dakle, taj i takav Medved je sada u slučaju Plenkovićeve spriječenosti formalno na čelu vlade.

Problem s predstojnikom ureda Frka-Petešićem

Plenković u ovoj fazi nije dužan izabrati potpredsjednika koji ga mijenja u slučaju spriječenosti, no to je ipak učinio, i to izabravši Medveda kao osobu koja će ga mijenjati ako to bude potrebno, poručili su iz vlade.

No nije Medved jedini Plenkovićev bliski suradnik koji se čini nedoraslim svojoj poziciji. Zahvaljujući de facto raspadu vladinog Znanstvenog savjeta, u centar pažnje došao je i predstojnik ureda Zvonimir Frka-Petešić.

Podsjetimo, 26 znanstvenika i liječnika, predvođenih znanstvenikom Ivanom Đikićem, napisalo je prije par dana otvoreno pismo u kojem ističu kako su duboko zabrinuti širenjem koronavirusa u Hrvatskoj. U apelu su pobrojili svoje preporuke za suzbijanje epidemije u Hrvatskoj i zatražili jasniju komunikaciju te jasan kriterij za testiranje.

>> Apel 26 znanstvenika s Đikićem na čelu: Duboko smo zabrinuti, ovo su naše preporuke

>> Potpisnici apela tvrde da ih je Plenković izbacio iz Savjeta. Oglasila se vlada

>> Oporba: Premijer sluša samo ono što želi čuti

Među njima je i pet znanstvenika koji su u vladinom Znanstvenom savjetu. Radi se o Andreji Ambriović Ristov, Nenadu Banu, Petri Klepac, Branku Kolariću i Igoru Rudanu. 

Izbacivanje znanstvenika koji se ne slažu s premijerom

Njima je premijer Plenković ubrzo nakon toga otkazao suradnju, da bi se onda sve poslije negativnih reakcija u javnosti pokušalo predstaviti kao komunikacijski nesporazum između Frka-Petešića i znanstvenika. 

Prvo su se pomalo ironično oglasili iz vlade.

"Slijedom pojave netočne informacije da je predsjednik vlade donio odluku o izbacivanju petorice članova vladinog Znanstvenog savjeta, držimo nekorektnim da se objavljuju takvi navodi i članci bez prethodne provjere njihove točnosti. Predsjednik vlade nije donio takvu odluku. Zahvaljujemo onim članovima Znanstvenog savjeta koji su ovu netočnu informaciju prenijeli medijima. To je sigurno bio epidemiološki, a ne politički potez", poručili su iz vlade.

Onda je konferenciju za medije održao Frka-Petešić, na kojoj se posipao pepelom, kako su primijetili i okupljeni novinari.

>> Presica Frka-Petešića o smjenama znanstvenika, kaže da nije kriv Plenković, nego on

"Ostao sam zatečen u nedjelju ujutro kad sam vidio taj apel javnosti, makar je po sadržaju jasno da to nije apel građanima, barem ono što se traži. Osjećao sam da je tu neka neiskrenost koju nisam osjetio u našem razgovoru", ispovijedao je novinarima jučer svoja emocionalna stanja predstojnik Ureda premijera RH.

Naknadno posipanje pepelom

"Osjećao sam da više nema povjerenja, a koje je jako važno. To sam rekao i premijeru, da se osjećam izigran, da sam jako razočaran i rekao sam mu da ovakva daljnja suradnja nema smisla ako nema međusobnog povjerenja. I ja sam njih nazvao jučer predvečer, doduše, nisam uspio se čuti s trojicom među njima, pokušao sam u više navrata i poslao SMS-ove, ali nisam dobio povratni poziv. S dvojicom sam razgovarao i iznio da ovakva suradnja nema više smisla ako nema povjerenja. Međutim, premijer ih nije razriješio iako se pojavila ta informacija, ali da je ta suradnja narušena, to je. Žao mi je zbog nesporazuma, možda sam ostavio dojam da ih je premijer razriješio, ali ja sam rekao da ovakva suradnja nema smisla na ovim osnovama", ispričao je Frka-Petešić.

Na stranu što cijela priča zvuči neuvjerljivo, ostaje još veći problem, a to je da je najbliži suradnik premijera Plenkovića očito nesposoban za posao koji obavlja, jer je uspio proizvesti skandal kojega ne bi bilo da se nije ponašao, po vlastitoj verziji događaja, kao uvrijeđena frajla. Umjesto da predstojnik ureda bude operativac koji će za premijera rješavati probleme, u slučaju Frka-Petešića on probleme stvara.

To je, dakle, trijumvirat koji trenutno stoji na čelu Hrvatske: samoizolirani i od korone oboljeli premijer zarobljen na svom tavanu, njegov predstojnik ureda koji (nehotice?) raspušta Znanstveni savjet vlade RH i potpredsjednik vlade koji bi trebao mijenjati premijera, a nema kontrolu ni nad svojim ministarstvom.

Nadalje, Hrvatska u pandemijsku zimu ulazi s posvađanim Znanstvenim savjetom, Stožerom civilne zaštite RH u koji najmanje pola javnosti odavno nema povjerenja i zdravstvenim sustavom koji je na rubu pucanja.

>> Stožer se nakon odluke o Vukovaru više nema pravo žaliti što mu ljudi ne vjeruju

>> Anesteziologinja iz KB-a Dubrava: Iscrpljeni smo, više ne brojimo odrađene smjene

>> Ljudi su sve nervozniji. Psihologinja: Izgubili su povjerenje u Stožer, u strahu su

A nismo se još ni dotaknuli ekonomske situacije. Nju najbolje ilustriraju sljedeća dva primjera.

Ministar Ćorić protiv Glasa poduzetnika

Prvi se odnosi na poziciju ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića u javnosti, koji također pripada skupini premijerovih suradnika koji su uspješniji u stvaranju nego rješavanju problema. U svom standardnom verbalnom stilu slona u porculanskoj radnji Ćorić se tako obrušio na lidera Glasa poduzetnika Hrvoja Bujasa.

"Likovi poput Bujasa, koji zbog samopromocije uzurpiraju javni prostor nakon svega što je poduzeto od strane države, ne zaslužuju nikakav komentar. Problem Bujasa i njegove sljedbe je u činjenici da ne žele čuti artikulirana promišljanja koja nisu na strani njihovih. Ja ne mogu govoriti ono što Bujas ili netko od ljudi koji se s njima promovira žele čuti. On želi zauzeti još jedan mali djelić medijskog prostora, što je jutros opet uspio i medijsku scenu pretvara u cirkus. Ovo što rade su morbidne predstave i dopustite mi da se više ne očitujemo o njima", rekao je ministar Ćorić na televiziji N1.

>> Ćorić: Likovi poput Bujasa uzurpiraju javni prostor i ne zaslužuju komentar

>> Ćorić nema ni dana staža u privatnom sektoru, a proziva poduzetnike. Tko je on?

>> Bujas nakon Ćorićevog napada uputio poruku Plenkoviću

Isti taj ministar nedavno je preživio interpelaciju u saboru, njegovi bliski suradnici su obuhvaćeni istragom u vezi s aferom Vjetroelektrane, a on i dalje nastavlja svojim verbalnim bombama proizvoditi konflikte u javnosti. Umjesto da djeluje staloženo i kao netko tko zna što radi, Ćorić samo dodatno otkriva nedoraslost zadatku koji ima kao ministar gospodarstva.

A taj je zadatak nekako spasiti hrvatsko gospodarstvo, koje je doživjelo golemi pad zbog pandemije koronavirusa.

Hrvatska je doživjela najveći gospodarski pad u Europskoj uniji

Naime, Hrvatska je u trećem ovogodišnjem tromjesečju ostvarila još jedan neslavan rekord. Kako pokazuju podaci državne statistike i eurostatističara, u trećem smo ovogodišnjem kvartalu imali najveći pad gospodarske aktivnosti u Europskoj uniji.

>> Korona je izazvala ekonomski slom, sad nam prijeti scenarij Latinske Amerike

>> Ovo će biti najteža godina u novijoj hrvatskoj povijesti

>> Ekonomisti i poduzetnici: Ove poteze vlada mora povući da bi se izbjegla propast

Državni zavod za statistiku (DZS) nedavno je objavio dugo očekivane prve procjene o BDP-u u trećem tromjesečju, po kojima je pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u tom kvartalu iznosio okruglih 10 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Drugi je to najveći pad hrvatskog BDP-a otkako se u posljednjih 25 godina vode podaci o gospodarskoj aktivnosti po kvartalima. Veći je pad zabilježen samo kvartal ranije, u drugom ovogodišnjem tromjesečju, u kojem smo imali proljetni lockdown te kada je hrvatski BDP, kako pokazuju revidirani podaci državne statistike, potonuo čak 15.5 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. 

Može li Ćorić izvući hrvatsko gospodarstvo iz recesije?

U Europskoj uniji, proizlazi iz nedavno objavljenih podataka Eurostata, ni jedna članica nije u trećem tromjesečju imala toliko velik pad BDP-a na godišnjoj razini. Sama Unija treći je kvartal zaključila s minusom od 4.3 posto, dok je među članicama koje su Eurostatu dostavile podatke najbliže ponoru u koji je koronakriza gurnula hrvatsku ekonomiju bila Španjolska, s padom BDP-a od 8.7 posto. S druge strane, najmanji pad ekonomske aktivnosti u istom je razdoblju imala Litva, 1.7 posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci Eurostata. 

Hrvatskoj nije pomogla ni koliko-toliko spašena turistička sezona te bi 2021. godina mogla u ekonomskom smislu biti iznimno bolna, jer tada će doći na naplatu sve što je pandemija izazvala u ovoj godini. Pitanje je od kakve će koristi za Hrvatsku biti ministar gospodarstva koji se svađa sa svima i koji je opterećen raznim aferama.

Pored krize upravljanja i ekonomske krize, Hrvatska se suočava i s društvenom krizom.

Vlast odlučila kažnjavati građane

Ona se najbolje vidi u dva reprezentativna primjera.

Prvi se odnosi na odluku vladajućih da nove mjere prate i novčane kazne za njihovo kršenje. Hrvatske vlasti su prvo tjednima čekale da se zaraza temeljito proširi i brojke narastu prije nego što su se odlučile na strože mjere, pritom kriveći građane što one ranije nisu bile djelotvorne. U skladu s time da su građani krivi za sve došao je i prijedlog da se ljude počne kažnjavati ako ne poštuju mjere. 

"Upozoravao sam da jesen pogoduje širenju virusa i pozvao sve da budemo odgovorni jer nam dolaze teški dani. Pozivali smo na izbjegavanje privatnih i obiteljskih okupljanja i smanjivanje nepotrebnog druženja. Dana 25. listopada postrožili smo mjere, što je usporilo rast, ali nedovoljno", rekao je premijer Plenković najavljujući parcijalni lockdown.

>> Svijet po Plenkoviću: Vi građani ste krivi za stroge mjere, ja sam vas upozoravao

Povlastice za HDZ i Katoličku crkvu

Tada je rekao da o kaznama "nerado razmišlja", da bi već sutra iz Stožera došli konkretni prijedlozi za kazne, koje je trenutna vladajuća većina na kraju po hitnom postupku usvojila u saboru. Tako je kazna za građane koji ne poštuju mjere 500 kuna (250 ako plate u roku 3 dana), a kazna za privatne tulume seže i do 10.000 kuna.

>> Sabor tankom većinom izglasao kazne za kršenje mjera

>> Hitno uvođenje kazni za nepoštovanje mjera krije opasne zamke

Činjenica da je vlast odlučila kažnjavati građane za ponašanje koja je inače uobičajeno, primjerice nenošenje maski u javnom prijevozu, ipak sugerira da se Hrvatska nalazi u izvanrednom stanju, što Plenkovićeva vlada demantira. No to je ista vlada koja poručuje da "borbu protiv korone temeljimo na povjerenju građana i države" iako je svima očito da tog povjerenja više nema, naročito zbog niza spornih odluka Nacionalnog stožera, u kojima se pogodovalo interesima HDZ-a i Katoličke crkve.

Potonja igra značajnu ulogu u destabilizaciji hrvatskog društva koje se bori s drugim valom pandemije, jer za sebe stalno traži privilegije.

Hajka katoličkih fanatika na Cimermana i Valentića

U crkvama se može okupljati i do 25 ljudi, dok su teretane zatvorene. I dalje se održavaju mise na kojima se ispred crkvi okuplja mnogo više ljudi od 30, koliko je dozvoljeno po trenutno važećim mjerama. A da Crkva i njeni aktivistički eksponenti žele biti jednakiji od drugih pokazuje i suluda hajka koju su na dvojicu sportaša poveli desni i klerikalni mediji jer su prosvjedovali zbog vladine odluke o zatvaranju teretana tako što su oko minute vježbali u crkvi na Jarunu.

Mario Valentić i Šimun Cimerman su na kraju prekršajno prijavljeni i prijeti im kazna do mjesec dana zatvora, a tome je prethodila huškačka kampanja u kojoj su optuženi za skrnavljenje crkve.

>> Katolički fanatici organizirali hajku na dva sportaša zbog vježbe u crkvi

>> Vjerski fanatici skupljaju potpise, traže da DORH progoni Cimermana

>> Policija prijavila Valentića i Cimermana zbog vježbanja u crkvi, prijeti im i zatvor

Zima nezadovoljstva ili puno gora zima nego dosad?

Sve to je donijelo novu dozu napetosti u hrvatskom društvu, koje polako počinje pucati po šavovima.

U svakom slučaju, to je trenutno stanje nacije kojoj je na čelu premijer Andrej Plenković.

Premijer je donekle izvan stroja, njegovi najbliži suradnici sami proizvode skandale, vladin Znanstveni savjet se posvađao i raspao, gospodarstvo je u velikom padu, napetosti u društvu su sve izraženije. Povrh svega, vlasti su izgubile kontrolu na pandemijom te svaki dan umiru dva razreda ljudi.

Plenković tako Hrvatsku vodi u dosad nezabilježenu zimu nezadovoljstva. To je još i bolja verzija, jer ako se vladajući ubrzo ne saberu, mogla bi nam uslijediti puno gora zima nego dosad.
 

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.