PREMIJER Andrej Plenković gostovao je jutros u emisiji Hrvatskog radija - A sada Vlada. Govorio je, među ostalim, o primjeni novih zakona početkom ove godine. Radi daljnjeg rasta plaća i rasterećenja poduzetnika izmijenjeno je 9 poreznih zakona, raste minimalna plaća, a na povećanje plaća utjecat će i ukidanje prireza, tvrdi premijer.

Nova godina donijela je niz promjena. Svi zakoni koji su od 1. siječnja stupili na snagu, rekao je premijer Plenković, imaju temeljni cilj, povećanje socijalnog i gospodarskog standarda građana te potporu gospodarstvu. "Još jedan krug porezne reforme omogućuje ono što je građanima najbitnije, a to su veće plaće", rekao je premijer.

Novi Zakon o inkluzivnom dodatku

"Mislim da će tek s vremenom, kako ljudima budu dolazile plaće, građani postati svjesni koja je lokalna sredina išla na manje oporezivanje rada, a koja taj prostor koji je sabor na prijedlog vlade omogućio nije iskoristila", rekao je.

Spomenuo je i novi Zakon o inkluzivnom dodatku, koji je osobito važan za osobe s invaliditetom. "Za mene je to cijeli moj mandat prioritet. Izvanredna suradnja s udrugama koje se bave osobama s invaliditetom omogućuje i sve skupa novih pola milijardi izdvojenih eura u proračunu, pojednostavljuje procese, objedinjuje naknade", rekao je premijer.

Na pitanje je li moguće da sva djeca ostvaruju pravo na dječji doplataka, Plenković je rekao kako treba voditi računa o cenzusu. "Sigurno da dječji doplatak koristi onima s manjim prihodima. Mi smo sada obuhvatili dvije trećine djece s ovim promjenama, a praktički povećali duplo ono što je bilo", rekao je premijer te naveo kako je vlada osigurala besplatan obrok u školama, besplatne udžbenike i besplatan prijevoz.

"To su sve ogromni iskoraci kada je riječ o obrazovanju i jačanju potpore obitelji i demografskoj politici. S te strane mislim da smo napravili ogromne iskorake i ovo je korak u pravom smjeru", poručio je.

Povećanje plaća

"Kada smo krenuli, prosječna plaća u Hrvatskoj bila je 749 eura. Danas je prosječna plaća u Hrvatskoj 1178 eura. Kada smo krenuli, prosječna mirovina je bila nešto malo veća od 350 eura. Danas je ona 550 eura. Minimalna plaća na početku našeg mandata je u bruto iznosu bila 414 eura. Ona je od jučer 830 eura. To je rast za više od 100 posto minimalne plaće", rekao je.

Osvrnuo se i na izmjene Zakona o plaćama u državnoj i javnoj službi, koji pokriva oko 240.000 ljudi. "Znate koliko smo učinili u protekloj godini kroz naš socijalni dijalog sa sindikatima, gdje smo podigli posebni dodatak od 180 i 60 eura u lipnju. To je bilo za 219.000 ljudi, povećali plaće kasnije još za 35.000 ljudi koji nisu bili obuhvaćeni dodacima do tada.

A sada smo napravili jedinstvenu reformu. Reformu koju se nikad nitko nije usudio napraviti. Jednu prašumu različitih koeficijenata, osnovica, dodataka, posebnih ugovora itd. svega mogućega što smo vidjeli u raznim resorima i što se kumuliralo kroz 30 godina smo sveli na usporedive razine plaća u državnoj i javnoj službi", rekao je Plenković.

Zakon je stupio na snagu, a slijedi usvajanje dviju uredbi koje će stupiti na snagu do kraja veljače. "Vjerujem da će nove plaće biti vjerojatno isplaćene u travnju za ožujak. Povećanja plaća možemo očekivati u sljedeća tri mjeseca, ali nemojmo zaboraviti, plaće već sada rastu - u veljači za siječanj nakon stupanja porezne reforme", rekao je premijer i podsjetio da su božićnice rasle s 232 eura na 300.

"Sada u siječnju ide veća plaća zbog porezne reforme, zbog novih uredbi plaća u ožujku i još smo uveli novo pravo - uskrsnicu od 100 eura. A prije toga smo osnovicu dignuli za 5% u dogovoru sa sindikatima. Što smo duže tu, to je naš dijalog sa sindikatima i poslodavcima bolji", poručio je.

Kada će biti parlamentarni izbori?

Premijer Andrej Plenković rekao je kako "parlamentarni izbori sigurno neće biti ni u prvom, ni u četvrtom tromjesečju ove godine". "Sve će biti na vrijeme. Mi smo sada otprilike nešto manje od tri i pol godine drugog mandata moje druge vlade i mislim da će sve biti onako kako treba, u pravom trenutku, koji će po meni biti primjeren za održavanje parlamentarnih izbora. To je ono što je najvažnije.

Imali smo puno kriza s kojima smo se suočili u proteklih tri i pol godine. Realno, kad gledate, nema što se tu nije dogodilo - od najveće pandemije u zadnjih sto godina, pa do dva razorna potresa u Zagrebu, na Banovini, ruske agresije na Ukrajinu, energetske krize, socijalnih pritisaka, inflatornih pritisaka. Mi smo donijeli 7.2 milijarde paketa mjera za naše građane.

Prema tome, pokazali smo da je država tu, da je vlada tu, da stoji uz hrvatskog čovjeka, da stoji uz hrvatsko gospodarstvo i da smo očuvali socijalnu koheziju i pritom još ostvarili strateške interese. Mi nismo stavili sa strane ono što smo planirali i borili se s krizom nego smo paralelno radili jedno i drugo", kaže.

Uvođenje eura, Schengen, inflacija

Prošlu godinu obilježilo je uvođenje eura, ulazak u šengenski prostor, ali i inflacija koja je donijela bujanje cijena. "Mi smo sebe osigurali i na području unutarnje i na području vanjske sigurnosti. To je Schengen, olakšano kretanje. Današnje vrijeme, koje je bilo opterećeno s tri velike krize, terorizam, covid i nezakonite migracije, izmijenilo je Schengen tako da to nije više 1995. jer je tad bilo sve mirno, dobro i fino.

Bili smo u nekakvoj fazi blagostanja, a sada su nam se dogodile ogromne krize gdje su pojedine države članice digle privremeno barijere na unutarnjim kontrolama. Prema tome, to je jedno privremeno rješenje, ali je u jednoj formi lagano. Vidite da nema tu velikih gužvi, sve se to rješava. Naš je cilj da u razgovorima s Italijom i Slovenijom učinimo maksimalan napor da se do turističke sezone uklone te barijere koje sada privremeno postoje", rekao je Plenković. 

Premijer je ustvrdio da je zamjena hrvatske kune eurom lani u tehničkom smislu bila perfektna. "Mi smo to odradili tako da nikome nije nedostajalo eura iz bankomata, niti je bilo kakvo plaćanje došlo u pitanje. Vidjeli ste izvješće Europske komisije, inflacije nije bilo zbog eura. Inflacija je bila zbog drugih elemenata, ili vanjskog porasta cijena nekih materijala i sirovina itd. ili određenog povećanja cijena gospodarskih subjekata u Hrvatskoj.

Mi smo zbog toga išli na ograničenja pojedinih proizvoda, apelirali pogotovo na ovaj dio koji ljudi najčešće konzumiraju, a to su prehrambeni proizvodi, da se tu smiri lopta i da tako sami sebi ne generiramo inflaciju", rekao je.

Kad se inflacija oduzme od rasta plaća, Plenković je istaknuo kako je realan rast veći od 20 posto te da je kupovna moć građana veća nego što je bila prije. 

"Moramo se boriti s time da se svi ponašaju odgovorno. Mi jesmo u tržišnom gospodarstvu i ne možemo sad postati neka mega interventna vlada koja će potpuno poremetiti tržišna načela, to ne želimo, ali s druge strane ne želimo da neki akteri profitiraju više nego što treba, a da pritom oni koji su najugroženiji imaju veće cijene. To je jedan balans u kojem svi moraju odigrati svoju ulogu, ne samo mi", poručio je.