NA NAJVEĆEM sudu u državi - Općinskom građanskom sudu (OGS) u Zagrebu - ozbiljno se kuha, piše Jutarnji list ističući da taj sud trese nezadovoljstvo koje bi "moglo odvesti u štrajk".

"Pritisnuti zahtjevima Ministarstva pravosuđa i uprave koje je povećalo norme, novim sustavom plaća prema kojem će im primanja biti manja nego savjetniku na Vrhovnom sudu, katastrofalnim radnim uvjetima i sa sve manje službenika koji odrađuju tehnički dio posla, suci su raspoloženja koje bi ih sutra moglo odvesti u štrajk", piše Jutarnji list.

"Iscrpljeni su, na rubu živaca i posebno im smeta način na koji se od njih traži još veća učinkovitost. Osjećaju da im Ministarstvo prijeti stegovnim postupcima, da ih se zastrašuje i upravo je to razlog da ne budu tiho", piše Jutarnji. Iz neslužbenih razgovora sa zagrebačkim sucima doznaju pet ključnih razloga za nezadovoljstvo, pri čemu su plaće tek na predzadnjem mjestu.

Pet razloga zašto su nezadovoljni

Na prvom mjestu je softver sustava eSpis u kojemu suci rade. "Sudac mora ispuniti normu, a kako da je ispuni ako od 220 radnih dana koje sudac ima eSpis ne funkcionira 60 dana!?" pita se jedan od sugovornika Jutarnjeg lista.

Dnevnik je tražio i točne podatke o tome koliko je eSpis izvan funkcije, no glasnogovornik OGS-a, sudac Ivan Borković, kaže da ih nemaju. "Točno je da sustav eSpis povremeno ne radi ili radi usporeno, što usporava i rad sudaca, međutim, nemamo podatak o točnom broju sati/dana tijekom godine koliko eSpis nije ispravno radio s obzirom na to da je najčešće riječ o prekidu rada eSpisa ili usporenom radu eSpisa u trajanju od manje od sat vremena do nekoliko sati uzastopno", rekao je i uputio na Ministarstvo.

U Ministarstvu pak tvrde da su zastoji u radu sustava eSpis kratkotrajne prirode, da se promptno rješavaju i nisu presudan faktor u ispunjavanju sudačke norme. U prilog ističu podatak da u prvih devet mjeseci ispunjavanje norme sudaca OGS-a u Zagrebu iznosi u prosjeku 93 posto.

Drugo što suci ne mogu više podnijeti su radni uvjeti. "Radimo na gradilištu, a za nedavnog kišnog vremena u sudskoj pisarnici je bilo osam stupnjeva. Što će tek biti zimi?!" opisuje jedan od sudaca.

Ministarstvo demantira 

Ministarstvo pravosuđa i uprave ne prijeti niti zastrašuje suce, a na Općinskom građanskom sudu norma je u prosjeku ispunjena 93 posto, ističe Ministarstvo demantirajući navode iz članka objavljenog u subotu u Jutarnjem listu o "pobuni na najvećem sudu".

Ministarstvo ističe da najoštrije odbacuje navode iz članka "Pobuna na najvećem sudu – Uvjeti rada su grozni, a sada nas pokušavaju isključiti i iz rasta plaća državnih službenika" o prijetnjama i zastrašivanjima sudaca.

U prvom redu netočne su i potpuno pogrešne teze da će predloženim promjenama u izračunu plaća u pravosudnim tijelima, suci biti isključeni od rasta plaća. Istina je potpuno suprotna, navodi Ministarstvo i dodaje da će se predloženim izmjenama osnovica za izračun plaća propisati jednakom za sve dionike pravosudnog sustava koji plaću dobivaju iz državnog proračuna.

Prema postojećem zakonodavnom okviru suci odnosno svi pravosudni dužnosnici plaću primaju temeljem odredbi Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, ne prema odredbama Zakona o državnim službenicima niti prema odredbama iz Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike.

Navodi o "isključivanju iz rasta plaća" neosnovani i obmanjujući za javnost

Prema važećem zakonskom okviru, koji je na snazi od 2000., osnovica za izračun plaće pravosudnih dužnosnika, nije jednaka osnovici plaće za izračun službenika u pravosudnim tijelima. Odnosno eventualne promjene u osnovici plaća za državne službenike i namještenike ni do sada nisu obuhvaćale pravosudne dužnosnike. Stoga su, ističe Ministarstvo, navodi o "isključivanju iz rasta plaća" ne samo neosnovani, već i obmanjujući za hrvatsku javnost.

Ministarstvo pravosuđa i uprave podsjeća da, u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti,  priprema izradu novog sustava plaća u javnom sektoru kroz investiciju " Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a". Preduvjet jedinstvenog uređenja sustava plaća korisnika državnog proračuna je propisivanje jedinstvene osnovice za izračun plaća. To će, ocjenjuje, omogućiti kvalitetnu pripremu promjene sustava plaća, u prvom redu kada je riječ o koeficijentima odnosno složenosti poslova.

Upravo kako bi bilo u mogućnosti provesti nužnu reformu sustava plaća, Ministarstvo pravosuđa i uprave uputilo je u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću zakonske izmjene kojima upravo predlaže propisivanje osnovice za izračun plaće pravosudnih dužnosnika istovjetnom osnovici za izračun plaće državnih službenika u pravosudnim tijelima. Ta odredba, naglašava se, izravno demantira navode iz objavljenog članka. Ministarstvo napominje da se tom izmjenom postojeće plaće u pravosudnom sustavu neće mijenjati, kako za suce tako ni za službenike u pravosudnim tijelima.

Zlonamjerni navodi

"Dodatno, u članku se navodi da sucima Općinskog građanskog suda u Zagrebu 'posebno smeta način na koji se od njih traži još veća učinkovitost. Osjećaju da im Ministarstvo prijeti stegovnim postupcima, da ih se zastrašuje i upravo je to razlog da ne budu tiho…'. Ističemo da Ministarstvo pravosuđa i uprave nikada nije zastrašivalo suce, prijetilo im ili tražilo od njih još veću učinkovitost od one propisane mjerodavnim propisima. Takve navode najoštrije odbacujemo te ih smatramo izrazito zlonamjernim", ističe se u priopćenju.

Okvirna mjerila za rad sudaca primjenjuju se od 1. siječnja 2022. i donesene su u skladu s ovlastima koje Ministarstvo ima temeljem Zakona o sudovima. Ispunjenje tzv. sudačke norme zakonska je obveza svakoga suca koju je moguće kontrolirati isključivo na temelju mjerodavnih propisa, podsjeća se u demantiju.

Podloga za donošenje novih Okvirnih mjerila bili su statistički podaci iz sustava eSpis o ispunjenu Okvirnih mjerila koji ukazuju da od gotovo 1.000 sudaca općinskih sudova koji su radili na predmetima, čak 62 posto njih na dan 30. rujna 2021. ispunilo je svoju sudačku obvezu propisanu Okvirnim mjerilima u postotku od 90 posto i više, dodaje se.

Trend više riješenih nego zaprimljenih predmeta

Prema statističkim podacima, u prvih 9 mjeseci, na općinskim sudovima u Hrvatskoj riješeno je 43 tisuće predmeta više nego li ih je zaprimljeno, a uz to kod svih općinskih sudova bilježi se trend više riješenih nego zaprimljenih predmeta.

Teško je na temelju takvih podataka zaključiti da su Okvirna mjerila postavljena previsoko, a još manje da se ispunjenje zakonske obveze sudaca smatra pritiskom na njih, ističe Ministarstvo.

Dodaje i da su na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu u prvih devet mjeseci okvirna mjerila u prosjeku ispunjena 93 posto što je podatak koji ukazuje da na tom sudu nisu evidentirane veće poteškoće u učinkovitosti suda. "Nejasno je stoga, zašto bi Ministarstvo vršilo ikakve pritiske ili od sudaca tog suda tražilo još veću učinkovitost, izuzev one propisane u zakonom utvrđenoj obvezi."

Prioritet su poboljšanje uvjeta rada i unaprjeđenje sustava plaća 

Ministarstvo navodi kako je svjesno uvjeta rada na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu i da građevinski radovi koji se izvode, s ciljem prije svega poboljšanja uvjeta rada na tom sudu, generiraju nezadovoljstvo određenog dijela zaposlenika suda.

Kako su naveli, od početka radova svi uočeni i komunicirani problemi u odnosu na izvođenje radova i organizaciju rada u zgradi suda do sada su rješavani u dijalogu s predstavnicima Općinskog građanskog suda u Zagrebu i Općinskog radnog suda u Zagrebu, a o svemu je obaviješten i neposredno nadređen viši Županijski sud u Zagrebu.

Radovi koji se trenutno izvode na Palači pravde, prvi su značajniji radovi na zgradi od njene izgradnje 1970. Podsjeća se da je riječ o zgradi koja je 2012. proglašena kulturnim dobrom, zbog čega se i radovi izvode pod konzervatorskim nadzorom. Ističe se kako će se realizacijom tih radova uvjeti rada na sudu znatno poboljšati, prvenstveno u pogledu sustava grijanja i hlađenja te općenite energetske učinkovitosti samoga suda. 

Hrvatsko pravosuđe, nažalost, dodaje se, "prema nacionalnim i internacionalnim pokazateljima, ima lošu percepciju u javnosti. Nažalost, ni prema mjerilima učinkovitosti odnosno dugotrajnosti postupaka, podaci nisu u dovoljnoj mjeri zadovoljavajući".

Ministarstvo navodi da je posljednjih godina poduzimalo brojne mjere kako bi se takvi trendovi zaokrenuli. U velikom dijelu to je, ocjenjuje se, i postignuto,  zahvaljujući upravo suradnji svih dionika u sustavu.

Povećanje učinkovitosti pravosuđa, poboljšanje uvjeta rada koji neminovno uključuju unaprjeđenje sustava plaća, apsolutni su prioritet Ministarstva pravosuđa i uprave. I u tom segmentu će, najavljeno je, i u idućem razdoblju poduzimati brojne iskorake. Međutim, da bi te promjene mogle zaživjeti u praksi potreban je angažman svih, a ne a priori opiranje novinama i promjenama koje je, nažalost, prisutno kod manjeg dijela dionika pravosudnog sustava, stoji na kraju priopćenja za javnost.