AMERIČKA središnja banka FED (Federal Reserve System) povukla je prvi potez u borbi protiv rasta cijena. Referentna kamatna stopa oštro je podignuta za 0.5 postotnih bodova, na raspon 0.75 posto do 1%. Ovo je najveći rast u više od dvadeset godina i drugi ove godine. Međutim, dvostruko je veći nego u ožujku, kada je referentna kamatna stopa podignuta za 0.25 postotnih bodova.

U praktički istom trenutku i središnja banka Ujedinjenog Kraljevstva Bank of England (BOE) podigla je referentnu kamatnu stopu na najveću stopu od 2009. Dan nakon FED-a i BOE, referentnu kamatnu stopu podigla je i središnja banka Indije, a očekuje se da će ubrzo isto napraviti i ECB, središnja banka EU. Brazil je od sredine 2021. podigao referentnu kamatnu stopu s 2 posto na 12.75 posto, a meksička središnja banka je već dva puta podizala kamatne stope u 2022.

Cilj vala podizanja stopa je borba protiv rastuće inflacije, koja je na povijesno visokim razinama. U SAD-u iznosi 8.5 posto za ožujak, najviše u zadnjih 40 godina. U Ujedinjenom Kraljevstvu iznosi 7 posto, najviše u zadnjih 30 godina, u Indiji 7.68 posto, a za travanj je u eurozoni izmjerena inflacija od 7.5 posto.

Situacija u Latinskoj Americi, gdje inflacija u Brazilu iznosi više od 11 posto, a u Meksiku, Kolumbiji i Peruu više od 7 posto, još je gora. Jedna od prvih politika Rusije nakon početka rata u Ukrajini bila je oštro podizanje referentne kamatne stope s 9.5 posto na 20 posto, a trenutna inflacija je viša od 16 posto. Zbog rasta inflacije čak je i Južna Koreja podizala kamatne stope, i to dva puta od početka 2022. Borba protiv rasta cijena postala je glavni svjetski ekonomski cilj.

Što to znači za ljude?

Prema referentnim kamatnim stopama određuju se ostale kamatne stope na tržištu, primjerice, za hipotekarne i potrošačke kredite građana. Banke i ostale financijske institucije ravnaju se prema referentnoj kamatnoj stopi središnje banke, bilo u međusobnim novčanim transferima ili u kreditiranju gospodarstva i stanovništva. To znači da podizanje referentne kamatne stope neće utjecati samo na gospodarstvo nego i na građane, a kamate na kredite će rasti.

Što napraviti sa štednjom i imovinom u vremenu ogromnih poskupljenja?

Radi se o potezu kojim se bori protiv rasta cijena jer se time poskupljuje uzimanje kredita, odnosno smanjuje rast novih kredita. Usporavanje gospodarstva jedna je od posljedica podizanja referentnih kamatnih stopa jer su građani manje spremni uzimati skuplje kredite, a kompanijama investicije postaju manje isplative za kreditiranje.

Pojednostavljeno, banke će za svaki rast referentne kamatne stope središnje banke odrediti i da će njihove stope na kredite biti veće. Kamata na nove stambene kredite, primjerice, bit će 2.5 posto, a ne 2 posto, čime će narasti i mjesečna otplata kredita te će građani ili odgoditi uzimanje stambenog kredita ili uzeti manji stambeni kredit.

Istodobno će narasti kamate na štednju, čime će isplativost štednje narasti i tako smanjiti potrošnju. Trenutno su kamate na štednju u SAD-u i EU toliko niske da se štednja ne isplati, dapače, zbog inflacije je to realno gubitak novca. Investicije kompanija postat će manje isplative jer će im narasti trošak financiranja. Sve to će dovesti do usporavanja potrošnje i gospodarske aktivnosti, čime se djeluje na smanjivanje inflacije.

Zakašnjela reakcija, problem se banalizirao

Znakovi da će rast cijena postati problem pojavili su se već u travnju prošle godine, iako su mnogi još za vrijeme pandemije najavljivali da će zbog ekspanzivnih monetarnih i fiskalnih politika doći do velikog porasta inflacije.

No glavne središnje banke, američki FED i europski ECB, uporno su odbijale priznati opasnost i sve do kraja godine ponavljale da se radi o prolaznom fenomenu koji će za koji mjesec nestati doslovno sam od sebe.

U tome su ih podržali neki mediji, koji su pisali da nema razloga za strah od inflacije i da se politike ekspanzivnih monetarnih politika, u narodu poznate kao "printanje novca", moraju nastaviti. Čak su pisani tekstovi o tome kako je rast cijena dobar za radnike.

Danas je jasno da su takve prognoze, koje su umanjivale opasnost inflacije ili je čak prikazivale u pozitivnom svjetlu, bile apsolutno promašene. Tek krajem 2021. predsjednik američke središnje banke Jerome Powell priznao je da su pogriješili i da inflacija ipak nije "prolazni fenomen".

>> Tko je kriv za povijesni rast cijena?

S druge strane oceana, središnjoj banci EU trebalo je puno dulje da prizna problem; sve donedavno se tvrdilo da je inflacija "prijelazna" ili "uglavnom prijelazna". Koliko je "prijelazna" i "uglavnom prijelazna" svjedočimo ove godine kad rast cijena postaje sve veći, a sve više država u svijetu počinje borbu protiv toga.

Doduše, još ima onih koji tvrde da je glavno izvorište inflacije u rastu cijena energenata, problemima u svjetskoj trgovini i rastu cijena hrane. To je možda i točno, ali se ne može zanemariti velik utjecaj dvije godine pumpanja novca na različite načine, od ekspanzivnih monetarnih politika do direktnog dijeljenja novca ljudima. Podizanjem referentnih kamatnih stopa to priznaju i središnje banke.

Središnje banke nisu bile sklone borbi protiv inflacije i čekale su da nestane sama od sebe jer instrumenti koji se koriste za borbu protiv nje istodobno potencijalno smanjuju gospodarsku aktivnost. Usporavanje gospodarske aktivnosti politički je skupo, a i nakon nekoliko mjeseci uvjeravanja ljudi da inflacije neće biti, postane reputacijski jako loše priznati krivu procjenu.

Smanjuju se realne plaće, snižavaju se prognoze rasta svjetskog gospodarstva

Cijene sve više rastu, a iz mjeseca u mjesec stopa inflacije probija višedesetljetne rekorde. U SAD-u ovolike stope inflacije nisu zabilježene 40 godina, u Francuskoj 37 godina, Ujedinjenom Kraljevstvu i Njemačkoj 30 godina, Meksiku i Brazilu 20 godina, Australiji 15 godina...

U Hrvatskoj je, pak, trenutna inflacija od 7.5 posto najveća od krizne 2008. Zbog njenog rasta plaće su počele realno padati. Prosječna neto plaća za prosinac 2021. realno je 0.7% manja nego prosječna realna plaća za studeni 2021. i čak za 1.4% realno manja nego za prosinac 2020. U prvom mjesecu 2022. realno je rasla za 0.1 posto, a u veljači pala za 0.4 posto. Ukratko, inflacija u Hrvatskoj već sada jede plaće.

Podaci iz SAD-a pokazuju da je realna plaća po satu od siječnja 2021. do siječnja 2022. pala 1.7%. Nominalno su plaće rasle, ali je inflacija pojela taj rast pa realno danas radnici u SAD-u prosječno rade za manje.

Reakcija središnjih banaka možda je zakašnjela, što bi značilo da bi inflacija mogla nastaviti rasti. U tom slučaju će biti potrebno do kraja godine još nekoliko puta podizati referentne kamatne stope, što bi svijet gurnulo u recesiju. Svjetska banka i MMF su već srezali procjenu rasta BDP-a svim državama na svijetu, uključujući Hrvatsku.

>> Svjetska banka: Glad i pothranjenost se šire, globalna ekonomija usporava

Rast cijena nafte, plina i hrane, nastavak problema u svjetskoj trgovini, lockdown u Kini i početak borbe protiv inflacije su razlozi zbog kojih su prognoze smanjene. Kinesko gospodarstvo će prema prognozama rasti manje od 5 posto u 2022., najmanje od 1990. ako izuzmemo dvije pandemijske godine.

Rusija prilagođava državni proračun padu BDP-a većem od 10 posto. Svjetska banka je prognozu svjetskog rasta BDP-a snizila s 4.1 posto na 3.2 posto a posebno zabrinjavajući podatak je pad BDP-a najvećeg svjetskog gospodarstva, SAD-a, za 1.4 posto u prva tri mjeseca 2022.

Pad na burzama i tržištu kriptovaluta

Jedan od razloga zbog kojih se odugovlačilo s početkom borbe protiv inflacije je i strah od burzovnog kraha. Nakon što je predsjednik američkog FED-a objavio rast referentne kamatne stope, burze su čak snažno pozitivno reagirale. No ubrzo je uslijedila korekcija i izbrisan je sav rast.

Kraha još nema, iako ne treba isključiti mogućnost oštrog pada zbog očekivanja usporavanja gospodarstva. U četvrtak 5. svibnja su svi dionički indeksi u SAD-u bili u padu, od 3 do 5 posto. Snažno su pale dionice kompanija iz tehnološkog sektora. Dionice Alphabet (Google), Apple, Meta (Facebook), Tesla i Amazon su pale između 4.3 i 8.3 posto.

Posebno su ranjive kriptovalute, koje kao rizična imovina jako burno reagiraju na rast referentnih kamatnih stopa. U trenutku pisanja ovog teksta bitcoinom se trguje po cijeni manjom od 36.500 dolara, a prije par dana se približavala razini od 40.000 dolara. 

Hoće li nastupiti recesija zbog borbe protiv inflacije? Vjerojatno hoće, a procjene se kreću od duboke do blage recesije. No borba protiv rasta cijena je nužna, a što se više oduljuje, to će cijena te borbe biti veća. Nažalost, dio te cijene bit će rast nezaposlenosti, kako u SAD-u i EU, tako i u Hrvatskoj. Najsiromašnije zemlje će pak platiti najveću cijenu, a broj gladnih će drastično narasti zbog rasta cijena hrane.