Foto: Hina

POČETAK proljetnih radova i paljenje korova na otvorenom često prate požari izazvani neodgovornim pristupom zbog čega policija poziva građane da se pridržavaju odredaba Zakona o zaštiti od požara, Zakona o šumama te općinskih i gradskih odluka o mjestima i mjerama spaljivanja korova, trave i drugog biljnog otpada, dok vatrogasci savjetuju da se biljni otpad kompostira.

S dolaskom proljeća poljoprivrednici počinju pripremati zemljište s čime je uvijek vezano i spaljivanje biljnog otpada, no policija upozorava da se tada počinju bilježiti slučajevi širenja vatre izvan nadzora uslijed nepridržavanja propisa.

Gorjelo je na koprivničko-križevačkom području i u Sesvetama

Tako je na koprivničko-križevačkom području u 2017. zabilježeno 12 požara zbog nepoštivanja odrednica zaštite od požara tijekom spaljivanja biljnog otpada, što je tri požara više nego u čitavoj 2016., izvijestila je tamošnja policija, koja samo jučer zabilježila dva nova požara otvorenog prostora.

Požar livade i šume izbio je rano jutros i u Sesvetama zbog čega je na intervenciju izašlo 29 vatrogasaca sa sedam vozila, izvijestio je Ured za upravljanje u hitnim situacijama.

Zabranjeno je spaljivanje noću, za vrijeme vjetra te u blizini šuma i građevina

Policija podsjeća građane da je zabranjeno spaljivanje biljnog otpada i trave noću, za vrijeme jakog vjetra te u blizini šuma i građevina podložnih zapaljenju.

Zemljište na kojem se vrši spaljivanje potrebno je izolirati od ostalih površina na kojima se nalaze poljoprivredne kulture, šume i građevine podložne zapaljenju kako bi se izbjegla mogućnost nekontroliranog širenja vatre.

Minimalna udaljenost mjesta spaljivanja od građevina mora iznositi 20 metara, a na udaljenosti ispod 200 metara od ruba šume može se ložiti otvorena vatra samo na posebno određenim mjestima i uz poduzimanje određenih mjera opreznosti što ih odredi pravna osoba koja gospodari šumom.

Osoba koja obavlja spaljivanje mora biti punoljetna i ne smije napustiti mjesto spaljivanja dok vatra nije u potpunosti ugašena.

Sredinom ožujka povećan broj požara

Na oprez pri spaljivanju otpada pozvala je i Hrvatska vatrogasna zajednica, koja je sredinom ožujka upozorila da se u gotovo svim županijama bilježi velik broj požara otvorenog prostora.

Vatrogasci savjetuju da se biljni otpad ne spaljuje već kompostira, a ako se pojedinci ipak odluče na spaljivanje, nužno je da postupaju sukladno odluci njihove općine, grada i županije kojom su definirani rokovi i uvjeti pod kojima se smije spaljivati biljni otpad.

Važno je znati, kažu vatrogasci, da se vatra ne pali za vjetrovita vremena, za vrijeme sušnih razdoblja, u vrijeme sazrijevanja žitarica i žetve, u blizini miniranih i minsko-sumnjivih površina. Biljni otpad ne smije se paliti u šumama, lovištima i parkovima.

Nužna je kontrola izgaranja

Nije dobro istovremeno spaljivati veće količine raslinja, prostor oko mjesta predviđenog za spaljivanje treba očistiti od zapaljivog raslinja, treba pripremiti sredstva za gašenje požara kao što su voda, pjena i prah, dok u slučaju nedostatka aparata mogu za početno gašenje poslužiti pijesak i lopate.

Osobe koje su koristile ložišta na otvorenome dužne su kontrolirati izgaranje, kažu vatrogasci koji apeliraju na starije osobe lošijeg zdravlja da ne pale biljni otpad.

Za vrijeme požarne sezone svako spaljivanje je kažnjivo

Osobe koje namjeravaju ložiti vatru na otvorenome dužne su zatražiti odobrenje nadležne vatrogasne službe. Za vrijeme požarne sezone na snazi je potpuna zabrana loženja vatre na otvorenome.

Novčana kazna od 15 tisuća do 150 tisuća kuna ili zatvorska do 60 dana predviđena je za osobe koje izazovu požar, dok je za izazivanje požara iz nehaja predviđena kazna od dvije do 15 tisuća kuna.

Nepromišljenim spaljivanjem može se počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine za koje se može izreći kazna zatvora do tri godina, ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.