FINANCIJSKI analitičar Niko Maričić je gostujući u Dnevniku HTV-a rekao da se nada da će doći do promjene pa da će prosječni hrvatski građanin osjetiti veliki boljitak od podizanja kreditnog rejtinga Hrvatske.

"Hrvatska je održala snažnu stopu gospodarskog rasta, unatoč dva velika šoka na tržištima, a to su pandemija i energetska kriza", rekao je Maričić te potvrdio da nas nove ocjene rejting agencija stavljaju na mapu stranih ulagača.

Komentirajući da Hrvatska ipak ima nešto veći prinos na dug nego što to imaju usporedive države istog kreditnog rejtinga kazao je: "To bi se svakako trebalo preliti i na korporacije koje bi se trebale zaduživati po nižem trošku, budući da posluju sada u manje rizičnom okruženju."

"Hrvatska bi mogla ići i prema A kreditnom rejtingu"

Standard & Poor's Hrvatskoj je dao A- s pozitivnim izgledima, a Fitch A- sa stabilnim izgledima. Maričić je upitan koja je razlika.

"Razlika je ta što Standard & Poor's smatra da bi u narednom razdoblju Hrvatska mogla brže ići i prema A kreditnom rejtingu - nego što to vidi Fitch. Ne bih rekao da ćemo to vidjeti na idućoj reviziji - ali svakako ukazuje da smo kod Standard & Poor's nekako na kursu prema A rejtingu", kazao je za Dnevnik HTV-a.

"Rizik Hrvatske je prevelika ovisnost o turizmu"

Na pitanje koliko je teško zadržati A rejting, Maričić odgovara kako prema onome što su dvije agencije navele u izvještajima, vidimo da postoje nekakvi rizici.

"Dolazak globalne recesije bi svakako utjecao na gospodarski rast i samim time potencijalno bi izgubili A rejting. Do toga bi mogla dovesti fiskalna nedisciplina ali i prevelika ovisnost o turizmu", rekao je te dodao kako ipak vjeruje da do toga neće doći. 

Hrvatski BDP isto tako ima jedan dobar rast ove godine, oko 3.6 posto, za naredne godine je čak i procjena oko 3 posto. Maričić je upitan kako je došlo do toga.

"Zahvaljujemo tome što smo izuzetno izloženi uslužnom sektoru koji je izvrsno rastao i pružao izvrsnu izvedbu nakon recesije. Znači, tu prije svega bih izdvojio turizam, tu imamo snažne priljeve, ali jednako tako istaknuo bih osobnu potrošnju koja je snažno rasla zato što smo imali nekakvo povećanje plaća u ovom periodu, koje se onda naravno prelilo na potrošnju", rekao je financijski analitičar.

"Očekujem bolji standard građana"

Na pitanje mogu li se ove cijene nekako prenijeti i ipak ostaviti neki dojam na standard građana, Maričić je odgovorio da vjeruje da hoće.

"I to zato jer smo praktički predvodnik u podizanju plaća u europodručju. Kad promatramo plaću u drugom kvartalu ove godine, vidimo rast viši od 17 posto. Znači, to bi se trebalo preliti na standard građana.

Jednako tako standard građana bi trebalo pospješiti smanjenje kamatnih stopa od strane Europske središnje banke koje će vjerojatno utjecati na smanjenje tereta duga", naveo je.

O porezu na nekretnine

Maričić se osvrnuo i na najavljenu poreznu reformu. Naglasio je da Hrvatska ide s oporezivanja rada, smanjenja oporezivanja rada na povećanje oporezivanja imovine.

"Tržište nekretnina je svakako nešto što treba učiniti likvidnim i treba ga urediti po uzoru na ostale članice u europodručju. Treba istaknuti da je kratkoročni najam kojeg vlada pokušava suzbiti, a onda favorizirati dugoročni najam - svojevrsna porezna oaza.

Ne znamo hoće li ovaj porez u početku biti prikladan, ali s vremenom će se fino prilagođavati i dovesti na razinu da funkcionira, kao i u ostalim članicama", kazao je Maričić za Dnevnik HTV-a.