Poduzetnik primio 130.000 eura mita. Nagodio se s EPPO-om i dobio rad za opće dobro
PODUZETNIK Miroslav Šaravanja nagodio se s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) te je na zagrebačkom Županijskom sudu sporazumno osuđen na 11 mjeseci rada za opće dobro zbog primanja mita u slučaju sanacije odlagališta otpada Sovjak kod Rijeke.
Uz to, Šaravanji je izrečena novčana kazna od 50.000 eura, a oduzet će mu se i oko 130.000 eura mita koje je primio od vlasnika GR Grupe i nekadašnjeg varaždinskog gradskog vijećnika Roberta Gotića.
Šaravanja je, doznaje se na sudu, priznao da mu je Gotić dao mito kako bi njegovoj tvrtki osigurao bankovna jamstva, ali i da iskoristi svoje veze u trgovačkim društvima i financijskim institucijama za nastavak poslovnih aktivnosti Gotićeve tvrtke.
EPPO je ranije izvijestio da je Gotić predvodio zajednicu ponuditelja u natječaju za javni projekt "Projektiranje i izvođenje radova sanacije jame Sovjak", vrijedan 44 milijuna eura, koji je bio sufinanciran sredstvima Kohezijskog fonda Europske unije.
Tužiteljstvo je utvrdilo da je Šaravanja osigurao Gotiću daljnje neometano odvijanje poslovanja ponudivši mu neophodnu pomoć u fazi provedbe projekta. Uz to, provedenom istragom je utvrđeno da je Gotić zatražio od Šaravanje da u jednoj banci osigura njegovom trgovačkom društvu bankovna jamstva kako bi ono moglo nastaviti svoje druge poslovne aktivnosti.
Zauzvrat je Gotić platio Šaravanji najmanje 130.000 eura mita, u tri navrata, izvijestio je prošlog lipnja EPPO. Postupak protiv Gotića u aferi Sovjak je razdvojen te će biti zasebno nastavljen.
EPPO je u srpnju ove godine optužio Gotića, s bivšim direktorom vodoopskrbne tvrtke Varkom Željkom Bunićem i vlasnikom tvrtke EcoEnergy Stjepanom Ptičekom, zbog korupcije radi dobivanja EU sredstava za rekonstrukciju pročišćivača otpadnih voda u Varaždinu.
Renovirao mu kuću u zamjenu za pogodovanje
Prema navodima EPPO-a, Bunić, Gotić i Ptiček su od prosinca 2019. do srpnja 2022. bili u dogovoru radi pogodovanja Gotićevoj tvrtki u provođenju Projekta UPOV, sufinanciranog sredstvima Kohezijskog fonda EU, kojim je upravljalo javno poduzeće Varkom.
Zauzvrat je Gotić dogovorio radove na renoviranju Bunićeve kuće u Mulinama na otoku Ugljanu. Uz to, okrivljenici su od svibnja 2021. do 2022. godine osigurali Gotićevoj tvrtki dodjelu ugovora za dogradnju i rekonstrukciju UPOV-a, pri čemu je Bunić primio naknadu za financijsko upravljanje, dok je Ptičekova tvrtka dobila posao podizvođača za dio radova u vrijednosti od oko 9.7 milijuna eura.
Kako bi proveli u djelo svoj plan, Bunić i Ptiček prvo su osigurali Ptičekovoj tvrtki ugovor za izradu glavnih građevinskih projekata i pribavljanje građevinske dozvole, s time da je Ptiček manipulirao procesom nadmetanja kako bi osigurao da njegova tvrtka dobije ugovor.
Ptičekova tvrtka je u izradu projekta ugradila Gotićev geotehničko-građevinski projekt, čime je osigurano da se metodom gradnje pogoduje Gotićevoj tvrtki te je omogućeno da Gotićeva tvrtka pruži najpovoljniju ponudu i dobije nepoštenu tržišnu prednost.
Slijedom toga Gotićeva tvrtka dobila je posao vrijedan oko 35 milijuna eura, a Ptičekova tvrtka posao podizvođača. Daljnje istražne radnje pokazale su da su Bunić i Ptiček bili u dogovoru, prema kojemu bi Bunić poduzeo sve neophodne korake kako bi osigurao da Ptičekova tvrtka dobije Varkomove ugovore u zamjenu za isplatu 10 posto ukupne vrijednosti ugovora.
EPPO je precizirao da je Bunić dodijelio Ptičekovoj tvrtki 39 ugovora ukupne vrijednosti 681.974 eura, dok je Ptiček platio dogovorenih 68.197 eura tako što je namirio Bunićeve privatne troškove, koji se odnose na izgradnju i opremanje njegove nekretnine.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati