PREMIJER Andrej Plenković najavio je ponovno uvođenje obveznog vojnog roka. Glavni stožer Oružanih snaga već je pripremio prijedlog koji će biti upućen vladi, a ministar obrane Ivan Anušić rekao je da bi provođenje temeljne vojne izobrazbe moglo započeti već sljedeće godine sa smanjenim kapacitetom.

Ministar Anušić pojasnio je da će obveza godišnje obuhvatiti potencijalno 18 tisuća mladića i da će ona trajati tri mjeseca. Također je potvrdio da ostaje pravo na prigovor savjesti, ali da će zakonom "demotivirati služenje civilne službe" koja će trajati šest mjeseci. 

Ovakav prijedlog obveznog vojnog roka je protuustavan, krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima te je ekonomski štetan, navode iz Inicijative protiv obveznog vojnog roka koju je pokrenuo Centar za ekonomsko obrazovanje. 

Ustavna prava

Prema Ustavu Republike Hrvatske, građani imaju pravo na prigovor savjesti, što im omogućuje da, zbog svojih vjerskih ili moralnih uvjerenja, odbiju sudjelovanje u vojnim dužnostima i umjesto toga izvršavaju civilnu službu. Ovo pravo je također zajamčeno člankom 9. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Međutim Europski sud za ljudska prava ističe da civilna služba ne smije imati odvraćajući ili represivni učinak, čemu se protivi najava ministra obrane Anušića, naglašavaju iz Inicijative.

Podsjećaju da je u presudi iz 2018. godine protiv Armenije Sud u Strasbourgu zaključio da alternativna služba ne smije trajati više od 50% dulje od vojnog roka. U slučaju Armenije, gdje je alternativna služba trajala gotovo dvostruko duže od vojne, Sud je utvrdio povredu članka 9. Europske konvencije o ljudskim pravima. Ova presuda, kažu iz Inicijative protiv obveznog vojnog roka, sugerira da bi najavljene promjene u Hrvatskoj također predstavljale kršenje prava na prigovor savjesti.

Osim kršenja prava na slobodu savjesti, inicijativa ističe problem nejednakosti pred zakonom. Prema važećem Zakonu o obrani, svi državljani između 18 i 55 godina (muškarci) i 50 godina (žene) su vojni obveznici. Iako žene već služe u oružanim snagama pod istim uvjetima kao i muškarci, zakon ih izričito oslobađa novačke obveze i obveze služenja vojnog roka. Ministar je najavio da će tako ostati i u novom zakonu, što inicijativa smatra kršenjem ustavnih odredbi o jednakosti pred zakonom i ravnopravnosti spolova.

Ekonomske posljedice vojnog roka

Inicijativa također naglašava ekonomske posljedice vojnog roka, ističući da bi prisilno služenje imalo značajan negativan učinak na tržište rada.

Inicijativa protiv uvođenja vojnog roka upozorava da će prisilni rad ročnika koštati više nego što se procjenjuje. Troškovi nisu samo za smještaj, hranu, prijevoz i obuku već i razlika između naknade za prisilni rad i zarade koju bi ročnici ostvarili na tržištu rada. To će, kažu, dodatno pogoršati nedostatak radne snage u Hrvatskoj, što će negativno utjecati na gospodarstvo.

Napominju i da bi odgoda ulaska desetaka tisuća mladih ljudi na tržište rada pogoršala već postojeći nedostatak radne snage u Hrvatskoj.

"Pozivamo vladu Republike Hrvatske da odustane od uvođenja protuustavnog,  protukonvencijskog i ekonomski štetnog vojnog roka. Vlada treba razmotriti i uvesti  drugačije politike poput revizije plaća vojnih službenika i uspostave robusne ugovorne  pričuve. To bi omogućilo oružanim snagama ispunjenje obrambene funkcije bez kršenja  prava i sloboda građana i s manje troškova za gospodarstvo", poručuju iz inicijative. 

Inicijativa protiv obveznog vojnog roka naglašava da se, u slučaju uvođenja vojne obveze, ona ne smije nametnuti građanima samo zbog spola. Također, trajanje civilne službe ne smije imati odvraćajući učinak na osobe koje se pozivaju na prigovor savjesti.

Najavljuju i pravne korake

Centar za ekonomsko obrazovanje najavljuje pravne korake, uključujući prijedlog za ocjenu ustavnosti, tužbu Europskom sudu za ljudska prava i javne prosvjede, kako bi se zaustavila ova politika.

Građani, organizacije civilnog društva, sindikati i udruge poslodavaca pozvani su da se pridruže peticiji protiv uvođenja obveznog vojnog roka. Peticija se može potpisati na vojnirok.hr, a na istoj se stranici može pronaći više informacija o ciljevima i argumentima inicijative. Informacije se mogu pronaći na društvenim mrežama pod nazivom @vojnirokHR.