U SUBOTU je Odjel za hidrologiju Hidrometeorološkog zavoda Federacije BiH upozorio da Bosni i Hercegovini prijete poplave zbog velikih kiša i topljenja snijega uslijed viših temperatura. Opasnost od izlijevanja rijeka, s obzirom na vremensku prognozu, prijeti na pritokama rijeke Neretve kao što su Drežnica, Lištica, Buna i Bunica, Trebižat, Bregava, Krupa. Povećan vodostaj zabilježen je i u slivu rijeke Cetine s pritokama Sturba, Žabljak i Bistrica, kao i rijeke Kupe s pritokama Kladušnica i Mutnica te na pritokama rijeke Une i Bosne, istaknuli su iz Hidrometeorološkog zavoda.

U nedjelju i ponedjeljak se dogodilo baš to: uslijed kiša i topljenja snijega nastale su bujice, poplave i klizišta, odnesene su ili potopljene ceste, od civilizacije su odsječene kuće, srušeni mostovi, došlo je do izlijevanja rijeka iz korita... Infrastruktura susjedne države nije se nikad doista oporavila od rata 1992.-1995., a u obnovi svakako nije pomoglo to što nesposobnost vlasti u BiH nadmašuje samo njihova korupcija.

Rezanje vrpci na gradilištima je omiljen sport političara u BiH

Dodatni problem je komplicirana struktura države, koja se sastoji od dva entiteta i jednog distrikta, a veći od tih entiteta se sastoji od deset kantona, od kojih svaki ima značajne ovlasti, ali ne uvijek i sredstva da ih ispunjava, kao ni političku volju za brigu o infrastrukturi.

Iako je rezanje svečanih vrpci na gradilištima omiljeni sport bosanskohercegovačkih političara, naročito u mjesecima pred izbore, to nikako ne znači da će projekt biti priveden kraju niti da će ako bude završen, biti napravljen kvalitetno.

Proteklih smo dana tako zbog posve očekivanih i predvidljivih vremenskih prilika, poput topljenja snijega, svjedočili kako se Bosna i Hercegovina materijalno i infrastrukturno raspada pred našim očima, pokazujući da su institucije ove države toliko nefunkcionalne da nisu u stanju ni održavati na životu već postojeću infrastrukturu u BiH, a ni građanima BiH priskočiti u nevolji uslijed elementarnih nepogoda, što je jedna od osnovnih zadaća svake države svijeta.

Vapaj iz Federalne uprave civilne zaštite

Poplavama i ostalim nedaćama su proteklih dana najviše pogođeni Zeničko-dobojski i Srednjebosanski kanton, a iz civilne zaštite poručuju da zbog nedostatka proračunskih sredstava, neće moći odgovarajuće pomoći građanima. Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave za civilnu zaštitu (FUCZ), u izjavi za bh. medije prekjučer je istaknuo da bi općinama pogođenim elementarnim nepogodama sada trebalo pomoći i interventnim sredstvima iz proračuna FBiH, ali su u tome onemogućeni jer Dom naroda Parlamenta FBiH još nije usvojio proračun.

“Ta sredstva bi im trebala da odmah djeluju, da se angažira mehanizacija, unajme bageri i slično. Male općine to ne mogu same, a kompletna područja su pogodili klizišta, odroni”, objasnio je Solak za Avaz. Napomenuo je da se i FUCZ financira iz proračuna FBiH: “Mi imamo ljude, opremu, nasuli smo gorivo i izašli na teren. Ne znam hoćemo li za to imati konsekvence, ali ne možemo gledati da je država pod vodom, a da mi sjedimo kući.”

Zastupnici Skupštine Srednjobosanskog kantona si usred poplava povećali naknade za 100 posto

No Solak je jedan od rijetkih koji ipak ne mogu sjediti kod kuće i gledati kako država nestaje.

Suprotan su primjer danas dali zastupnici Skupštine Srednjobosanskog kantona - teško pogođenog poplavama - koji su sazvali hitnu sjednicu i povećali si naknade za 100 posto, na 1000 konvertibilnih maraka. Svoju neutaživu pohlepu su pokušali i neuspješno sakriti od javnosti: nakon što je završena redovita sjednica i kad su mediji otišli, zastupnici su odmah zakazali hitnu izvanrednu sjednicu na kojoj su usvojili povećanje paušala za 100 posto. Samo je pet zastupnika glasalo protiv ovog povećanja, koje je izglasano dok mnogi građani kantona gube svoje kuće i bore se za golu egzistenciju.

Da bismo pokušali dokučiti kako je sve to moguće te koliko raspadajuća infrastruktura govori o općem stanju u BiH i same BiH, za komentar smo se obratili političkoj analitičarki iz Sarajeva Ivani Marić.

Odugovlačenje s konstituiranjem vlasti u Federaciji BiH

Za početak, zanimalo nas je zašto u Federaciji BiH još nije konstituirana nova vlada.

“Za Bosnu i Hercegovinu bi bilo iznenađenje da je vlast formirana već četiri mjeseca nakon izbora. Proces formiranja vlasti u FBiH i na BiH nivou obično traje duže, pa čak i preko godinu dana. Dakle, ukoliko se vlast formira u roku od pola godine od izbora, mi to smatramo uspjehom. Jedan od razloga za to je povezani sistem delegiranja članova Domova naroda, kako u parlamentu FBiH, tako i u Parlamentarnoj skupštini BiH. Prvi uvjet je konstituiranje skupština deset kantona, formiranje vladajuće koalicije i nakon toga izbor delegata za Dom naroda FBiH. Drugi uvjet je konstituiranje Doma naroda FBiH kako bi klubovi naroda izabrali delegate za Dom naroda PSBiH. Ukoliko bi se poštovali svi zakonski rokovi, to bi se moglo završiti za mjesec-dva, međutim to se još nikad nije dogodilo”, objašnjava Ivana Marić.

Ova analitičarka podsjeća da su Domovi naroda presudni za formiranje vlasti: “Iako Dom naroda FBiH još uvijek nije popunjen, za sada je jasno da se vlast u FBiH ne može formirati bez SDP-a i HDZ-a, a na državnom nivou bez HDZ-a i SNSD-a zbog njihove moći u klubovima pojedinih naroda. Okosnicu vlasti u FBiH će činiti SDA i HDZ, dok će im se na nivou BiH pridružiti i SNSD. Važno je napomenuti da je tijekom kampanje najviše municije ispaljeno upravo između SDA s jedne strane, i SNSD/HDZ s druge strane. Međutim, izborni rezultati su takvi da upravo ove stranke moraju zajedno formirati vlast. U suštini, najveći problem i prepreka za brzo formiranje vlasti su političari koji vlast žele praviti uvjetovanjima i ucjenama, a ne dogovorom i kompromisom. Najčešće ti uvjeti, tj. ucjene i nemaju direktnu vezu s procesom formiranja vlasti na određenom nivou, ali stranke znaju da im je to najsigurniji način da dobiju ono što je njima bitno. Tako bošnjačka SDA formiranje vlasti uvjetuje pristankom SNSD-a na članstvo u NATO savezu. HDZ formiranje vlasti uvjetuje izmjenama Izbornog zakona BiH. SNSD ne iznosi nikakve uvjete jer im je bitno da što prije zauzmu vlast na državnom nivou, gdje su u prethodnom mandatu bili opozicija, i da još brže smijene ministre opozicijskih stranaka koji su im četiri godine trn u oku. SDA i HDZBiH su i u aktualnom sazivu dio vlasti tako da se njima ne žuri s formiranjem nove vlasti, međutim Čović ipak inzistira na tome kako bi podržao Dodika.”

Sadašnje vlasti nisu u stanju ni održavati naslijeđeno iz komunizma

Možemo li loše stanje infrastrukture u BiH shvatiti i kao metaforu stanja u državi? Zašto nadležni nisu u stanju održavati ceste i mostove, pitamo Ivanu Marić.

“U Bosni i Hercegovini postoji izreka da sadašnje vlasti ne da nisu u stanju graditi novu infrastrukturu, već nisu u stanju čak ni održavati infrastrukturu koja je izgrađena za vrijeme komunizma. Infrastruktura je jedan od bitnih pokazatelja cjelokupne situacije u BiH. Dovoljno je da navedemo da BiH ima samo stotinjak kilometara autoceste, kao i da smo potrošili milijune na moderne vlakove koji zbog loše pruge ne mogu voziti brže od 60 KM na sat. SDA i HDZ vlast je za 20 godina vladanja izgradila manje kilometara autocesta nego što je SDP vlast izgradila za 4 godine”, ističe Ivana Marić.

Problem u BiH je što nacionalne stranke imaju odane i nezahtjevne birače, kada na to dodate izborne prevare, jasno je da se oni ne moraju brinuti za svoju sudbinu, kaže ova politička analitičarka i dodaje: “Bez obzira na to što tijekom svih ovih godina nisu napravili ništa dobro za građane, njihovi vjerni birači ih, gladni i nezaposleni, ali nadojeni nacionalnim ponosom i prkosom, održavaju na vlasti. Politički lideri su toga svjesni i zbog toga se uopće i ne trude održavati ili graditi novu infrastrukturu sve dok oni nemaju osobni interes od toga. Ako nešto od toga i završe, to obično iskoriste za osobnu i stranačku promociju u predizbornoj kampanji. Građani pod tim dojmom odu na birališta i glasaju za te političke stranke, zaboravljajući da oni sebi ne mogu priuštiti vožnju tim novotvorenim kilometrima autoputa.”

Koruptivni javni natječaji

Ivana Marić naglašava i da su korupcija i organizirani kriminal “prodrli u svaku poru društva i imaju svoje ljude na svim bitnim pozicijama, a posebno u pravosuđu. Svi procesi protiv moćnih političara završavaju oslobađajućim presudama, bilo zbog toga što sa sudova nestanu ključni dokazi protiv njih ili zbog toga što svjedoci tužilaštva postanu svjedoci obrane, zbog prijetnji ili podmićivanja”.

Slijedom toga i ono malo infrastrukture u BiH što se održava i izgradi nije sigurno i zadovoljavajuće kvalitete.

"Da se ne lažemo, uobičajena je pojava da se političari 'ugrađuju' u poslove koje dogovaraju s izvođačima javnih radova, a posebno infrastrukturnih. I dok je to u nekim državama par postotaka, u BiH političari za sebe uzimaju najveći dio bez straha da će zbog toga biti procesuirani. Zbog toga bh. političari i ne ulaze u investicije ukoliko nemaju osobnu korist od toga. To možda najbolje objašnjava fenomen da u BiH za cijele četiri godine nije izgrađen ama baš nijedan kilometar autoceste iako su izglasali povećanje nameta na gorivo upravo zbog izgradnje autoceste. To je za 21. stoljeće nedopustivo. Međutim, biračima to očito ne smeta jer su na izborima svoje povjerenje dali strankama koje niti grade niti održavaju infrastrukturu”, kaže Marić.

"Ako Bog da" politika

Mogu li građani pogođeni poplavama i odronima proteklih dana očekivati pomoć institucija, zanimalo nas je za kraj.

“Očito je da vladajuće strukture nisu mnogo naučile iz ranijih loših iskustava s poplavama. Institucije, umjesto da rade na prevenciji, rade na sanaciji štete. Civilna zaštita i druge nadležne institucije raspolažu velikim iznosima novca, međutim očito je da ga nisu ispravno rasporedili i utrošili. To što se direktor CZ FBiH u medijima žalio da nemaju potrebna proračunska sredstva zbog neusvajanja proračuna, treba promatrati iz konteksta SDA, stranke koja ga je imenovala na tu poziciju i koja preko njega odgovornost prebacuje na HDZ koji blokira usvajanje proračuna. Štete i posljedice po imovinu i osobe od aktualnih poplava se ne mogu usporediti s katastrofom koja nas je pogodila 2014. godine. Naša jedina sreća je što nas je priroda ovaj put poštedjela većih šteta. Možda je to jedan od rijetkih uspjeha ‘Ako Bog da politike’ na koju se pojedine vladajuće stranke isključivo oslanjaju”, tumači Ivana Marić.