NAJAVLJEN je novi krug poreznih izmjena, koji je danas prezentirao ministar financija Marko Primorac u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Naziv prezentacije je bio "Pravedniji porezni sustav - Poticanje rasta i unaprjeđenje strukture gospodarstva".

Promjene su sveobuhvatne, od poreza na nekretnine do sustava PDV-a. Okvirni cilj poreznih izmjena je prebacivanje poreznog opterećenja s rada na imovinu, tj. nekretnine. U tu svrhu se uvodi porez na nekretnine, što je u principu samo ojačani porez na kuće za najam, a i drastično se povećava paušalni porez na turistički najam. 

U nastavku donosimo pregled najvažnijih promjena.

Uvodi se porez na nekretnine

Porez na nekretnine se neće plaćati na nekretnine u kojima se živi duže od 10 mjeseci godišnje, bilo da su one u vlasništvu samih stanara, u dugoročnom najmu ili ih samo koristi povezana fizička osoba. Osoba koja će plaćati porez će biti vlasnik, pravna i fizička osoba ili onaj tko već plaća komunalnu naknadu.

Oporezivat će se stanovi, kuće i općenito svaki prostor namijenjen stanovanju. Nove nekretnine će se oporezivati od dana kada je na snagu stupila uporabna dozvola. Gornja granica poreza na nekretnine bit će 8 eura po m2, a donja 0.6 eura po m2. Svaki grad i općina će moći odrediti više zona na svom području s različitim razinama poreza na nekretnine.

Svako mjesto, ulica i naselje će moći imati različit iznos, a moći će se uvećati i po kriterijima kao što su starost nekretnine, prisutnost drugih sadržaja itd. Primjerice, u gradovima na obali će nekretnine koje su prvi red do mora možda plaćati 8 eura po m2, a one koje se nalaze dalje od mora (na manje atraktivnoj lokaciji i samim time manje vrijednosti) manje od toga.

Također će od oporezivanja biti izuzete nekretnine kod kojih je utvrđeno da nisu pogodne za stanovanje zbog okolnosti kao što su oštećenja uslijed prirodnih nepogoda. Za primjer, potresom ili poplavom pogođene nekretnine koje neće biti pogodne za stanovanje određeno vrijeme će biti izuzete od oporezivanja.

Tko je oslobođen plaćanja poreza na nekretnine?

Starački domovi, studentski centri i druge nekretnine javne/socijalne namjene će biti također oslobođene, kao i nekretnine u državnom vlasništvu, ali i nekretnine u vlasništvu općina i gradova ako se nalaze na području općina i gradova koji bi trebali naplaćivati porez.

Dakle, gradovi i općine će plaćati porez na nekretnine za one objekte koji se ne nalaze na njihovom teritoriju, nego u drugim općinama i gradovima. Socijalni kriterij je zadovoljen tako da se općinama i gradovima ostavilo pravo da ne naplaćuju porez socijalno ugroženim građanima, pod njihovim vlastitim uvjetima.

Nekretnine koje služe za poljoprivredu, obavljanje proizvodne ili neproizvodne djelatnosti će biti oslobođene. Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka za tekuću godinu, a one koji ne dostave podatke o kupoprodaji i drugim promjenama (na primjer, promjena površine i ispunjenje uvjeta za oslobođenje) će se kažnjavati iznosima od 1000 do 6630 eura.

Kome će se plaćati porez na nekretnine?

Tehnički će prihod od poreza na nekretnine biti zajednički gradovima, općinama i državi, i to u omjeru 80 posto općini ili gradu, a 20 posto državnom proračunu. U stvarnosti država neće imati nikakve direktne financijske koristi jer će se dio koji odlazi u državni proračun raspodijeliti među općinama i gradovima preko fiskalnog izravnanja.

Sustav fiskalnog izravnanja odavno postoji u Hrvatskoj, a služi da bi se smanjile nejednakosti u fiskalnim prihodima između općina, gradova i županija. Ove godine je za tu namjenu u državnom proračunu osigurano 265.4 milijuna eura.

Gradovi poput Zagreb, Splita i Rijeke ne dobivaju nikakva sredstva iz državnog proračuna na temelju fiskalnog izravnanja, ali primaju gradovi kao što su Knin, Požega, Bjelovar i Sinj. Među općinama, uglavnom one koje se nalaze u obalnim županijama ne dobivaju sredstva po tom temelju, a kontinentalne dobivaju.

Transferiranjem 20 posto prihoda od poreza na nekretnine od "bogatijih" općina i gradova na "siromašnije" općine i gradove se pokušava napraviti da se više rasporedi prihod od poreza na nekretnine umjesto da bude lokaliziran na nekoliko "bogatijih" jedinica lokalne samouprave.

Drastično povećanje poreza na apartmane

Jedan od ciljeva poreznih izmjena je da se uravnoteži oporezivanje dugoročnog s kratkoročnim najmom. Prema ministru financija Marku Primorcu, trenutna efektivna stopa oporezivanja dugoročnog najma je 8 posto, a kratkoročnog 2 posto.

Zbog toga što je turizam u Hrvatskoj regionalno neravnomjerno raspoređen, nije se mogao odrediti isti okvir oporezivanja. Stoga je korišten pristup prema indeksu turističke razvijenosti.

Općine i gradovi će naplaćivati četiri kategorije poreza na apartmane, tj. paušalni porez na dohodak. Najveći će biti između 150 i 300 eura po krevetu, što je rast od preko 650 posto za najmanju razinu. Drugoj skupini će paušal iznositi između 100 i 200 eura, što je također višestruko više nego sada.

Treća skupina će imati paušal od između 30 i 150 eura po krevetu, što je povećanje od 50 posto, a zadnja skupina od 20 do 100 eura po krevetu. Većina općina i gradova spada u treću i četvrtu kategoriju, a u prvu i drugu uglavnom oni uz obalu.

A uz turistički najam će se još plaćati i novi porez na nekretnine, pa će se efektivno porezno opterećenje turističkog najma, na koji se još plaćaju turistička pristojba, članarina turističkoj zajednici i PDV na proviziju platformi, povećati na 13.4 posto.

Izmjene u oporezivanju plaća, povratnici oslobođeni od poreza

Osobni odbitak se povećava s 560 na 600 eura, što automatski za sobom povlači i povećanje odbitaka za uzdržavane članove. Prag plaćanja više stope poreza na dohodak raste s trenutnih 40 tisuća eura godišnje na 60 tisuća eura.

Smanjit će se i maksimalna stopa poreza na dohodak koji može odrediti općina i grad, od 0.6 postotnih bodova do 3 postotna boda manje nego sada, zavisno o kakvoj se jedinici lokalne samouprave radi.

Svi koji se nakon minimalno dvije godine života u inozemstvu vrate u Hrvatsku bit će pet godina oslobođeni plaćanja poreza na dohodak. Doprinose za zdravstveno i mirovinsko će morati plaćati. Oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak mladima od 25 godina, i umanjenje onima od 25 do 30 godina, ostaje. Ali poslodavci neće biše biti oslobođeni plaćanja zdravstvenog za mlade.

Vlada tvrdi da je cilj ispravljanje negativnih učinaka trenutnog sustava 

Porezi nisu samo pitanje državnih financija. Imaju puno širi utjecaj, kroz poticaje i ograničenja. Trenutno je imovina porezno favorizirana u Hrvatskoj, kao i turistički najam. Jasno je da to potiče masovnu apartmanizaciju i korištenje nekretnina kao svojevrsne štednje.

Ministar financija Marko Primorac je nekoliko puta na prezentaciji naglasio da je cilj poreznih izmjena primarno ispravljanje negativnih društvenih i makroekonomskih efekata trenutnog poreznog sustava.