DOK STANOVNIŠTVO uživa gotovo najnižu cijenu električne energije u Europskoj uniji, cijena koju plaćaju tvrtke koje troše od 2.000-19.999 megavatsati je u prvoj polovini ove godine viša od EU-ova prosjeka, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca u svome Fokusu tjedna.

Broj energetskih tvrtki za opskrbu, proizvodnju i trgovinu električnom energijom u Hrvatskoj raste te je paradoksalno da je Hrvatska u 2023. godini bila među četiri članice EU-a s najvećim povećanjem cijena za gospodarstvo na godišnjoj razini s rastom od 34, prema prosječnih 4.4 posto u EU-u, žale se poslodavci.

Dodaju da je od 2019. godine cijene struje za stanovništvo porasla za 14 posto, dok se povećanja u srednjoj i istočnoj Europi kreće od 19 posto u Slovačkoj do 86 posto u Poljskoj. Smatraju kako to "jasno pokazuje da vodimo u zadržavanju cijena na umjetno niskim razinama".

"Ekspanzivna politika zaštite kupovne moći je kontraproduktivna"

Pritom je, dodaju, tek 28 posto stanovništva zadnjih pet godina poboljšalo energetsku učinkovitost, što je znatno niže nego u Slovačkoj, (36 posto), Mađarskoj (35 posto) ili Sloveniji (34 posto).

"Države koje nastavljaju velikodušno subvencioniranje cijena energije će na kraju morati podići maksimalnu maloprodajnu cijenu do određene razine potrošnje poput Mađarske, ili smanjiti opseg subvencija. Ekspanzivna politika zaštite kupovne moći u Hrvatskoj koja istovremeno predvodi po nominalnom/realnom rastu plaća na razini EU-a od 2019. godine je kontraproduktivna, naročito ako se primjenjuje linearno na sve građane, bez ciljanja najugroženijih skupina", kažu u HUP-u.

Smatraju da u srednjem roku takav pristup snažno potiče inflaciju i inflatorne pritiske, a mogao bi značajno opteretiti i državni proračun. Nasuprot tome, ističu da su cijene električne energije za tvrtke od 2019. godine skočile za 120 posto, što je dvostruko brži rast od prosjeka EU-a od 54 posto.

To investicije u energetski-intenzivne djelatnosti čini neatraktivnim u EU kontekstu, naročito s obzirom na njihov dugoročni horizont, a Hrvatska i nakon predloženih poreznih izmjena ima relativno nekonkurentan porezni tretman plaća, što uz energično povećanje minimalne plaće nepovoljno djeluje na konkurentnost, naročito izvoznika, smatraju poslodavci.

"Blokirane investicije vrijedne dvije i pol milijarde eura"

Dokle god je cijena električne energije za kućanstva na umjetno niskoj razini ni građani ni poduzetnici nemaju veći interes za ubrzanje ni veće investiranje u obnovljive izvore energije (OIE), dodaju.

Pozivaju na hitno donošenje Odluke o iznosu jedinične naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu, koja kasni dvije godine, kako bi se pokrenule investicije u OIE. Zbog kašnjenja u donošenju Odluke blokirane su investicije vrijedne dvije i pol milijarde eura, tvrde poslodavci.

Razvoj projekata OIE predugo traje zbog administrativnih prepreka, bitnim dijelom zbog nedostatka stručne radne snage za provedbu postupaka, a Hrvatska je među četirima članicama EU-a s najdužim procesom ishođenja dozvola.

Nadalje, potrebno je donijeti Program državnih potpora za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora te visokoučinkovitih kogeneracija, piše uz ostalo u HUP-ovom tjednom analitičkom prilogu.