NAKON dva tjedna mukotrpnih pregovora u Dubaiju svijet je danas na summitu COP28 pristao na novi klimatski sporazum uputivši poziv bez presedana na prijelaz s fosilnih goriva, ali koristeći nejasan jezik koji bi nekim zemljama mogao omogućiti poduzimanje tek minimalnih mjera. Sporazum poznat kao Global Stocktake utanačen je jutro nakon što su razgovori završili, a potrajali su zbog maratonskih pregovora zemalja koje su podijeljene oko buduće uloge nafte, plina i ugljena, piše CNN.

Ovo je prvi put u 30 godina, otkako se na globalnoj razini održavaju klimatske konferencije, da su se predstavnici gotovo 200 zemalja složili oko globalnog pakta koji izričito poziva na "prijelaz s fosilnih goriva" poput nafte, plina i ugljena, koji dovode do opasnog zagrijavanja našeg planeta.

Predsjednik COP28 Sultan Al Jaber nazvao je sporazum povijesnim u svom govoru pred nacionalnim predstavnicima na završnoj sjednici, na kojoj je i odobren. "U našem konačnom sporazumu prvi put u povijesti govorimo o fosilnim gorivima", rekao je Al Jaber i dodao da sporazum predstavlja "promjenu paradigme koja ima potencijal redefinirati naša gospodarstva".

Neke su zemlje tvrdile da dogovor označava kraj ere fosilnih goriva, ali ambicioznije nacije i klimatski zagovornici govore da je još uvijek daleko od dovoljnog da bi odrazio rastuću hitnost klimatske krize. "Napokon su glasni pozivi na ukidanje fosilnih goriva završili crno na bijelo na ovom COP-u, ali goleme rupe prijete potkopati ovaj revolucionarni trenutak", rekao je Jean Su, direktor za energetsku pravdu u Centru za biološku raznolikost.

Sporazum ne zahtijeva od svijeta da postupno ukine naftu, ugljen i plin - na što su pozivali više od 100 zemalja i mnoge klimatske skupine - što se pojavilo u početnoj verziji nacrta. Umjesto toga, sporazum "poziva" zemlje da "pridonesu" globalnim naporima za smanjenje zagađenja ugljikom na načine koje smatraju prikladnim. Nudi se nekoliko opcija, od kojih je jedna "odmak od fosilnih goriva u energetskim sustavima, ubrzavanje djelovanja u ovom kritičnom desetljeću kako bismo postigli neto nulu do 2050. godine".

Kontroverze i kritike

COP28 održan je na kraju godine definirane globalnom vrućinom bez presedana, koja je uzrokovala smrtonosne ekstremne vremenske uvjete, poput rekordnih šumskih požara, smrtonosnih toplinskih valova i katastrofalnih poplava. Ova je godina službeno najtoplija ikad zabilježena zbog kombinacije globalnog zatopljenja uzrokovanog djelovanjem ljudi i El Niña, a iduća će godina biti još toplija.

Konferencija u Dubaiju bila je obilježena kontroverzama i kritikama o tome da su naftni interesi utjecali na razgovore.

Na konferenciji su također zabilježene duboke podjele, a Saudijska Arabija predvodi skupinu zemalja proizvođača nafte koje odbacuju retoriku o postupnom ukidanju fosilnih goriva. One ambicioznije strane, uključujući Europsku uniju i skupinu otočnih država, izrazile su ljutnju zbog sporazuma s ublaženom retorikom o fosilnim gorivima.

Američki klimatski izaslanik John Kerry rekao je da su podjele gotovo izbacile konferenciju iz tračnica jer su se zemlje proizvođači nafte i plina suprotstavile oštrijem izričaju o fosilnim gorivima. "Mislim da je bilo trenutaka u posljednjih 48 sati kada su neki od nas mislili da bi ovo moglo propasti", rekao je Kerry novinarima u srijedu. Ali na kraju su "pronašli rješenje i rekli - želimo da ovo uspije".

Kerry je dogovor nazvao uspjehom i opravdanjem multilateralizma. "Svi mi možemo pronaći odlomak ili rečenice koje bismo napisali drugačije", rekao je Kerry u govoru nakon što je dogovor zaključen. No, dodao je, "imati tako snažan dokument, kakav je sastavljen, smatram razlogom za optimizam, razlogom za zahvalnost i razlogom za velike čestitke svima ovdje".

Rekao je da je sporazum "mnogo jači i jasniji nego prije", misleći na interno dogovorenu ambiciju da se globalno zagrijavanje ograniči na 1.5 Celzijevih stupnjeva iznad predindustrijskih razina, što je prag iznad kojeg se ljudi i ekosustavi teško mogu prilagoditi. "Poruka koja dolazi s ovog COP-a je da se udaljavamo od fosilnih goriva. I ne vraćamo se", rekao je Kerry.

Razočaranje i zabrinutost

Nekoliko strana izrazilo je razočaranje i zabrinutost zbog toga koliko je brzo Al Jaber zaključio razgovore i usvojio nacrt sporazuma. Obično zemlje izražavaju svoju potporu ili prigovore, a dogovor slijedi nakon rasprave.

"Čini se da ste vi donijeli odluke, a male otočne države u razvoju nisu bile u prostoriji", rekla je Anne Rasmussen, glavna pregovaračica Saveza malih otočnih država (AOSIS), Al Jaberu nakon što je njena delegacija ušla u prostoriju.

AOSIS, međuvladina organizacija zemalja koje su nesrazmjerno ugrožene klimatskom krizom, jedan je od najmoćnijih glasova na godišnjim razgovorima o klimi. AOSIS je bio iznimno zabrinut zbog sporazuma, dodala je Rasmussen. Iako tekst sadrži "mnogo dobrih elemenata", rekla je, "još nije osigurana neophodna korekcija kursa".

"Nije dovoljno pozivati se na znanost i onda sklapati sporazume koji ignoriraju ono što nam znanost govori da trebamo učiniti", rekla je Rasmussen u svom govoru, koji je dočekan ovacijama.

Mnogi klimatski stručnjaci oprezno pozdravljaju izričaj o fosilnim gorivima u sporazumu, ali i ukazuju na ozbiljne slabosti, uključujući ostavljanje otvorenih vrata za nastavak ekspanzije fosilnih goriva. Harjeet Singh, voditelj globalne političke strategije u neprofitnoj organizaciji Climate Action Network International, rekao je da je nakon desetljeća izbjegavanja COP28 konačno ukazao na prave krivce klimatske krize: fosilna goriva. Odavno planirani smjer odmicanja od ugljena, nafte i plina konačno je postavljen.

No, dodao je Singh, rezolucija je narušena propustima koji industriji fosilnih goriva nude brojne prilike da se provuku oslanjajući se na neprovjerene i nesigurne tehnologije. Singh se poziva na kontroverznu tehnologiju poznatu kao hvatanje i pohranjivanje ugljika - skup tehnika za izvlačenje ugljičnog zagađenja iz objekata kao što su elektrane i iz zraka te njegovo skladištenje pod zemljom.

Sporazum poziva na ubrzanje razvoja te tehnologije. Mnogi su znanstvenici izrazili zabrinutost da je hvatanje ugljika neprovjereno u većim razmjerima, da odvraća pažnju od politika smanjenja upotrebe fosilnih goriva i da je preskupo.

Neke zemlje uznemirene

Neke zemlje i stručnjaci bili su uznemireni priznavanjem uloge "prijelaznih goriva" u energetskoj tranziciji u sporazumu - što se uglavnom tumači kao prirodni plin, fosilno gorivo koje grije planet. "Želimo podići uzbunu da će tranzicijsko gorivo postati trajno, posebno u zemljama u razvoju", rekao je predstavnik Antigve i Barbude.

Također je bilo kritika zbog neuspjeha da se osigura dovoljno sredstava za najsiromašnije i klimatski najosjetljivije zemlje kako bi im se pomoglo da se prilagode eskalirajućim utjecajima klimatske krize i usmjere svoja gospodarstva prema obnovljivoj energiji.

COP28 započeo je uspjehom na području financija. Prvog su dana zemlje službeno usvojile fond za gubitke i štete, koji je nastajao desetljećima, da bi potom obećale više od 700 milijuna dolara za pomoć državama koje su na prvoj liniji borbe protiv klimatskih promjena.

Iako priznaje da je zemljama u razvoju potrebno do 387 milijardi dolara godišnje da se prilagode utjecajima klimatske krize i da je oko 4.3 bilijuna dolara potrebno svake godine do 2030. za povećanje obnovljive energije, sporazum ne uključuje nikakve zahtjeve da razvijene zemlje daju više.

"Zemlje u razvoju, još uvijek ovisne o fosilnim gorivima za energiju, prihode i radna mjesta, ostale su bez čvrstih jamstava za odgovarajuću financijsku potporu", rekao je Singh. Mohamed Adow, direktor Power Shift Africa, rekao je u izjavi da "prijelaz" u ovom sporazumu "nije dovoljno financiran ni pošten".

"Još uvijek nam nedostaje dovoljno financijskih sredstava da pomognemo zemljama u razvoju u dekarbonizaciji i potrebno je više očekivati od bogatih proizvođača fosilnih goriva da se prvi postupno odreknu takvih goriva", rekao je Adow.