OD 25. SVIBNJA prošle godine, kad je Afroamerikanac George Floyd izdahnuo pod koljenom bijelog policajca Dereka Chauvina, svezan lisicama i prikovan za asfalt, uzalud govoreći da ne može disati i dozivajući mamu, Amerika je u previranju oko rasizma, policijske brutalnosti i društvene pravde.

>>Porota donijela presudu za ubojstvo Georgea Floyda, policajac kriv po sve tri točke

Nakon ubojstva su prvo u gradu Minneapolisu u saveznoj državi Minnesoti, gdje se ono dogodilo, a potom i diljem zemlje izbili golemi, višemjesečni prosvjedi. Često mirni, ali ponekad i vrlo nasilni, uz palež, razbijanje, sukobe s policijom i nekoliko ubojstava, vođeni antirasističkim pokretom Black Lives Matter (Crni životi su važni).

Američko društvo počelo je kao možda nikad dosad preispitivati i problematizirati aspekte sustavnog rasizma, od policijskog postupanja nadalje, u zemlji koja je do prije sto šezdeset godina imala ropstvo, a do prije 60 godina i legalnu rasnu segregaciju. 

Floyd je, naime, bio samo posljednji u dugom nizu policijskih ubojstava - često, ali ne i isključivo crnaca - koja su u Americi učestalija nego u ijednoj drugoj razvijenoj zemlji na svijetu. Eric Garner, Michael Brown, Jamar Clark, Philando Castile, Thurman Blevins, Walter Scott, Breonna Taylor, Daunte Wright i Adam Toledo samo su neki od Afroamerikanaca (i Latinoamerikanaca, u slučaju Toleda) koje su ubili pripadnici policije, čime su izazvani ogorčenje i prosvjedi prije i poslije Floydovog ubojstva.

>>Ovo su činjenice i brojke o policijskom rasizmu u Americi

Od kaotičnih prosvjeda do povijesne presude

Baš kao i sami prosvjedi, i zahtjevi aktivista te odgovori političara, društvenih i kulturnih institucija, sveučilišta, medija i velikih korporacija ponekad su išli u ekstreme, s cenzuriranjem i otkazivanjem svega što bi moglo biti protumačeno kao rasistički sadržaj te inicijativama za ukidanje sredstava policiji i demontiranje bjelačke privilegiranosti i nadmoći u svakoj pori društva. 

A sada je dočekala tu povijesnu presudu. Chauvin je jučer navečer proglašen krivim po sve tri točke optužnice: ubojstvo drugog stupnja (namjerno ubojstvo bez predumišljaja), ubojstvo trećeg stupnja i ubojstvo na mah (eng. Manslaughter).

"Ovo pokazuje da policajci nisu iznad zakona. To će utjecati na buduće sudske predmete. Ono što je još važnije, je to da će to utjecati na ponašanje policajaca dok rade na ulici. To nije pitanje kaznenog prava, nego onoga što policajci rade svakodnevno", komentirao je Jack Rice, odvjetnik u gradovima Minneapolisu i St. Paulu.

"Nisam imao mnogo nade da će (porota) učiniti pravu stvar. Ali jesu"

>>Ubojstvo koje je Ameriku dovelo do ruba

Američki predsjednik Joe Biden je nakon presude izjavio da osjeća "olakšanje" i pozvao Amerikance da se okupe u borbi protiv rasizma koji "kvari" dušu.

"Svima nam je laknulo. Vi ste nevjerojatna obitelj. Volio bih biti ondje da vas zagrlim", rekao je Biden obitelji Floyd u telefonskom pozivu.

Ni obični Amerikanci diljem zemlje, pogotovo oni crne boje kože, nisu krili svoje olakšanje i oduševljenje činjenicom da je policajac ipak osuđen za ubojstvo.

"Nisam imao mnogo nade da će (porota) učiniti pravu stvar. Ali jesu", rekao je 33-godišnji Don Jackson iz Chicaga za New York Times.

"Bar je ovaj put nepravda ispravljena", rekao je 46-godišnji Gurpreet Singh iz New Yorka.

Amerikanci sad očekuju idući korak od političara

Kao i Biden, brojni aktivisti i lideri afroameričke zajednice sada ističu da jedna presuda sama po sebi ne može proizvesti korjenite promjene koje američkom društvu trebaju kako bi iskorijenilo policijsku brutalnost s kojom se Afromerikanci diljem zemlje gotovo svakodnevno suočavaju. 

Milijuni Amerikanaca koji su prosvjedovali za prava Afroamerikanaca i drugih pripadnika manjina u kontaktu s policijom sada će od političara očekivati idući korak - temeljitu reformu policijskog postupanja i okončanje sustavnog rasizma, kako bi Amerikanci svih rasa zaista bili jednaki pred zakonom, uključujući i policajce koji zloupotrebljavaju svoje ovlasti, piše CNN.

"Ovo je nešto drukčije. Ovo je novo. Bili smo ovdje toliko puta dosad i iskreno, prva stvar na koju sam pomislio bila je situacija s Rodneyjem Kingom (crncem kojeg su policajci premlatili u Los Angelesu 1992., nakon čega su oslobođeni na sudu). I pomislio sam da bi ovo moglo biti nešto slično, naprosto jer smo svi to vidjeli. A sad se čini - čini se da naprosto možemo disati. Čini se kao nešto novo. Nadam se da je ovo novi dan u Americi", komentirao je 39-godišnji BJ Wilder za CNN.

Zakon o reformi policije nazvan George Floyd Justice in Policing Act već se nalazi u Senatu i čeka raspravu i glasanje. Demokrati tvrde da će taj zakon okončati rasno i religiozno profiliranje, zabraniti policijske zahvate gušenja, sudske naloge za pretres kuće bez kucanja, reformirati policijsku obuku, koja se često temelji na upotrebi nesrazmjerne sile prema uhićenima, ali i olakšati procesuiranje policajaca koji premašuju svoje ovlasti, što često završava smrću osumnjičenog. 

No takva reforma i dalje je suočena s protivljenjem većine republikanaca koji su donedavno bili na vlasti, na čelu s Donaldom Trumpom, baš kao i policijskih sindikata i uprava.

Jedan od rijetkih slučajeva osude bijelog policajca za ubojstvo crnca

"Danas, prvi put u povijest ove savezne države, bijeli policajac proglašen je odgovornim za ubojstvo crnog muškarca", izjavio je John Gordon, izvršni direktor ogranka udruge American Civil Liberties Union (ACLU) za Minnesotu. 

Iako ovo nije prvi takav slučaj osude bijelog policajca za ubojstvo Afroamerikanca, takvi slučajevi su iznimno rijetki, kao i slučajevi osuda za policijska ubojstva u SAD-u općenito. Kako piše NPR, prema podacima Henry A. Wallace Police Crime Database koju vodi profesor Philip Stinson s Bowling Green State University u Ohiju, samo pet policajaca (koji nisu pripadnici saveznih službi) osuđeno je za ubojstvo na dužnosti, a da presuda kasnije nije srušena.

Jedan od rijetkih slučajeva je onaj kad je policajac Jason Van Dyke osuđen za ubojstvo 17-godišnjeg Afroamerikanca Laquana McDonalda, ubojstvo koje se dogodilo u Chicagu u saveznoj državi Illinois u listopadu 2014. Iako je McDonald bio drogiran i s nožem u ruci hodao ulicom i provaljivao u automobile, a nakon dolaska policije prerezao nožem gumu policijskog automobila i odbijao ga baciti unatoč opetovanim naredbama policajaca, snimka s kamere iz policijskog automobila otkrio je da je Dyke McDonalda ustrijelio 16 puta u trenutku kad se ovaj udaljavao od policajaca. Većinu hitaca policajac je ispalio u ovog crnca dok je on već ležao na tlu. Ta je snimka objavljena tek 13 mjeseca nakon incidenta i bila je u proturječju s policijskim izvještajem prema kojem je policajac "nasrnuo" prema policajcima. 

Iako je Van Dyke optužen za ubojstvo prvog stupnja, osuđen je za ubojstvo drugog stupnja i teški napad vatrenim oružjem, za što je dobio kaznu od 6.5 godina zatvora. Pošto nije osuđen za teški napad, moći će biti pušten već nakon pola odslužene kazne.

Policajac Brian Slager osuđen za ubojstvo crnca Waltera Scotta 2017.

Drugi takav slučaj je onaj kad je policajac Brian Slager osuđen za ubojstvo 50-godišnjeg Afroamerikanca Waltera Lamara Scotta koje se dogodilo u North Charlestonu, South Carolina, u travnju 2015. Slager je također optužen uza ubojstvo tek nakon što je procurila snimka ubojstva koju je napravio očevidac, a koja je i u ovom slučaju dala bitno drukčiju sliku od one iz policijskog izvještaja.

Naime, Slager je zaustavio Scotta zbog pokvarenog svjetla kočnice na automobilu u kojem se nalazio na parkingu pred trgovinom automobilskih dijelova, nakon čega je Scott izišao iz auta i krenuo u bijeg pješice. Dvojica su se fizički sukobili, pri čemu je policajac na njega ispalio elektrošoker. Nakon što Scott nije stao, Slager je izvukao pištolj i ispalio osam hitaca Scottu u leđa dok je ovaj bježao, pri čemu ga je pogodio pet puta. 

Slager je optužen za ubojstvo prvog stupnja, a zatim i za kršenje građanskih prava i nezakonito korištenje pištolja, kao i ometanje istrage zbog lažnog iskaza da je Scott išao prema njemu kad ga je ustrijelio. Slager je na kraju osuđen na 20 godina zatvora za ubojstvo drugog stupnja, a naknadna žalba kojom je tražio smanjenje kazne mu je odbijena. 

"Ne smijemo se okretati"

I policajac Mohamed Noor osuđen je u travnju 2019. za ubojstvo 40-godišnje Justine Damond koje se dogodilo u srpnju 2017. Ipak, znakovito je da je u ovom slučaju policajac bio crnac i i imigrant iz Somalije, a žrtva žena s dvojnim australskim i američkim državljanstvom. Noor, koji se branio tvrdnjom da je Damond ustrijelio u samoobrani kad je bez ikakvog oružja u rukama prišla policijskom automobilu, osuđen je na 12.5 godina zatvora za ubojstvo trećeg stupnja i ubojstvo na mah, ali ne i za ubojstvo drugog stupnja. 

"Proglašenje policajca Chauvina neće vratiti Georgea", zaključio je Biden odajući kako je ova presuda možda trenutak "značajne promjene" i pozivajući Amerikance da nikada ne zaborave ovu tragičnu epizodu.

"Moramo slušati. 'Ne mogu disati, ne mogu disati': bile su to posljednje riječi Georgea Floyda. Ne možemo im dopustiti da umru s njim. Moramo stalno čuti te riječi. Ne smijemo se okretati", istaknuo je na kraju. A nakon ove presude koja je potvrdila kršenje elementarnog prava na život crnca od strane bijelca u uniformi, zaduženog upravo za zaštitu života i provođenje zakona, Americi će biti puno teže okrenuta leđima pred takvim slučajevima u budućnosti.