TAJVANSKA vladajuća Demokratska progresivna stranka ostvarila je povijesnu, treću uzastopnu pobjedu na predsjedničkim izborima. Lai Ching-te, aktualni potpredsjednik Tajvana, proglasio je pobjedu, dok su njegova dva glavna oporbena protivnika priznala poraz. U govoru oduševljenim biračima Lai je svoju pobjedu nazvao "pobjedom za zajednicu demokracija".

"Međunarodnoj zajednici pokazali smo da između demokracije i autoritarizma još uvijek stojimo na strani demokracije", rekao je.

"Djelovat ću u skladu s našim demokratskim i slobodnim ustavnim poretkom na način koji je uravnotežen i održava status quo s druge strane tjesnaca", dodao je. "U isto vrijeme, također smo odlučni zaštititi Tajvan od stalnih prijetnji i zastrašivanja iz Kine." Laijev potpredsjednik Hsiao Bi-khim, koji je nedavno bio glavni izaslanik Tajvana u Sjedinjenim Državama, izabran je za potpredsjednika.

Kina ga otvoreno prezire

Rezultati tajvanskog Središnjeg izbornog odbora pokazali su da Lai ima oko 40 posto glasova, dok su njegova dva glavna rivala zaostajala s 33 posto, odnosno 26 posto.

Rezultat pokazuje da birači podupiru stajalište DPP-a da je Tajvan de facto suverena nacija, koja bi trebala ojačati obranu od prijetnji Kine i produbiti odnose s drugim demokratskim zemljama čak i ako to znači ekonomsku kaznu ili vojno zastrašivanje od Pekinga.

Poput predsjednice u odlasku Tsai Ing-wen, koja se ne može ponovno kandidirati zbog ograničenja mandata, Laija otvoreno preziru čelnici Komunističke partije Kine i njegova pobjeda vjerojatno neće dovesti do poboljšanja veza između Pekinga i Taipeija.

Kina je prekinula većinu komunikacija s Taipeijem nakon što je Tsai preuzela dužnost i pojačao diplomatski, gospodarski i vojni pritisak pretvarajući Tajvanski tjesnac u jedno od glavnih svjetskih geopolitičkih žarišta.

Peking slao upozorenja, spominjali rat

Kineska vladajuća Komunistička partija smatra Tajvan dijelom svog teritorija iako ga nikad nije kontrolirala. Dok su kineski komunistički čelnici godinama obećavali da će na kraju postići "ponovno ujedinjenje", Xi je ponavljao da se pitanje Tajvana "ne bi trebalo prenositi s generacije na generaciju".

DPP ističe da Tajvan nije podređen Komunističkoj partiji Kine i da o budućnosti Tajvana moraju odlučiti samo njegovih 23.5 milijuna stanovnika.

Uoči subotnjeg glasanja Peking je upozorio tajvanske birače da "naprave pravi izbor" i "prepoznaju iznimnu opasnost od Lai Ching-teovog pokretanja konfrontacije i sukoba u tjesnacu". Njegov protukandidat Hsiao je dva puta sankcioniran od Kine jer je "tvrdoglavi secesionist".

Obraćajući se medijima prije pobjedničkog govora, Lai je rekao kako se nada da bi se odnosi s Kinom mogli vratiti na "zdrav i održiv način razmjene". "U budućnosti se nadamo da će Kina prepoznati novu situaciju i shvatiti da samo mir koristi objema stranama tjesnaca", dodao je.

Udarac za Peking

Laijeva pobjeda dolazi dok SAD pokušava stabilizirati napete odnose s Kinom i spriječiti izbijanje sukoba. Tijekom administracije Tsai Tajvan je ojačao veze sa Sjedinjenim Državama, svojim najvećim međunarodnim saveznikom, što je dovelo i do veće prodaje oružja otoku.

Američki dužnosnici rekli su da će Washington nastaviti održavati dugogodišnju politiku prema Tajvanu bez obzira tko preuzme čelnu dužnost. Bidenova administracija poslat će neslužbeno izaslanstvo – uključujući bivše visoke dužnosnike – u Taipei nakon izbora u skladu s dosadašnjom praksom, rekli su dužnosnici.

Posjet delegacije "bit će signal, vrlo simboličan način potpore Tajvanu", rekao je T.Y. Wang, profesor na Državnom sveučilištu Illinois.

Današnji rezultat još je jedan veliki udarac za tajvanski Kuomintang, koji podržava bliske odnose s Pekingom i nije imao predsjednika od 2016. Peking nije tajio želju da se Kuomintang vrati na vlast. Tijekom kampanje Kuomintang je optužio Laija i DPP za bespotrebno raspirivanje napetosti s Kinom.

Kina: Svaki potez prema neovisnosti znači rat

Lev Nachman, profesor političkih znanosti na tajvanskom Nacionalnom sveučilištu Chengchi, rekao je da iako Lai mora poduzeti važne ekonomske poteze, s obzirom na duboku nezadovoljstvo javnosti zbog niskih plaća i ogromnih cijena stanova, očekuje se da će u pitanjima poput vanjske politike i odnosa s Kinom uglavnom slijediti Tsaijev pristup.

To neće biti dobro primljeno u Pekingu.

Nekoliko dana prije izbora kineski Ured za poslove s Tajvanom rekao je da, slijedeći Tsaijin put, Lai slijedi put provokacija i sukoba i da će dovesti Tajvan "sve bliže i bliže ratu i recesiji". Kina je osudila Laija kao opasnog separatista rekavši da svaki potez prema službenoj neovisnosti Tajvana znači rat te je odbila Laijeve pozive na pregovore. Izbore je opisala kao "izbor između rata i mira".

Analitičari kažu da bi Kina mogla eskalirati ekonomski i vojni pritisak na Tajvan u nadolazećim danima i tjednima te pripremiti snažniji odgovor za svibanj, kada Lai preuzme dužnost. "Kina bi više puta mogla izazvati buku oko pobjede DPP-a, bilo sada ili kasnije ove godine", rekao je Nachman.

Peking ima širok raspon mjera na raspolaganju

A Peking ima širok raspon mjera na raspolaganju. Uoči glasanja Kina je ukinula povlaštene carine za neke tajvanske proizvode. Mogla bi proširiti opseg ili čak u potpunosti suspendirati sporazum.

Kina također može dodatno pojačati vojni pritisak na Tajvan slanjem više borbenih zrakoplova i ratnih brodova blizu otoka, što je taktika koju sve češće primjenjuje posljednjih godina.

Ali tajvanski sigurnosni dužnosnici rekli su prije glasanja da ne očekuju velike vojne akcije Kine odmah nakon izbora, navodeći neprikladne zimske vremenske uvjete, probleme u kineskom gospodarstvu i napore Pekinga i Washingtona da stabiliziraju odnose.

Ipak, analitičari kažu da pobjeda Laija ne znači nužno rat. "Samo zato što je DPP na vlasti, ne znači da Kina ide u rat", rekao je Nachman. "Posljednjih osam godina očito je bilo neugodno s DPP-om na vlasti, ali to nije dovelo do rata, uspjeli su pronaći neugodnu sredinu. I nadamo se da čak i uz predsjedništvo Laija možemo nastaviti s ovom vrstom neugodne tišine a da ne moramo ići u rat", zaključio je.