IZLOŽBA "Kuna - 25 godina novčane jedinice Republike Hrvatske", otvorena je jučer u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Izložba je postavljena u povodu 25. obljetnice uvođenja kune, 30. svibnja 1994. godine, a Arheološki muzej postavio ju je u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom.

Autor izložbe je Tomislav Bilić. Otvorena je od 31. svibnja do 30. lipnja ove godine.

Izložba predstavlja sve varijante službenog i prigodnog optjecajnog kovanog i papirnog novca Republike Hrvatske izdanog tijekom 25 godina njegove upotrebe. Posebna pozornost posvećena je natječajima za redovni optjecajni papirni i kovani novac održanima u tijekom 1992. i 1993. godine. Tako se prikazuju sadreni modeli kovanica, autora Kuzme Kovačića, pobjednika natječaja za kovani novac.

Prikazani su i prijedlozi i razne varijante grafičkih rješenja Miroslava Šuteja, pobjednika natječaja za papirni novac. Naposljetku, kroz predmete i filmske materijale prikazan je proizvodni proces izrade kovanica i novčanica, zajedno s modelima, alatima, tiskarskim arcima i slično.

Izdana kovanica od 25 kuna

U povodu 25. obljetnice kune, Hrvatska narodna banka i Hrvatski novčarski zavod izdali su i prigodnu optjecajnu kovanicu od 25 kuna. Kovanica je izdana u količini od 30.000 komada.

Izložbu je otvorio predsjednik vlade Andrej Plenković koji je ocijenio da su vođenje kune, kao i njezina 25. obljetnica, relevantni događaji za modernu hrvatsku povijest.

Kunu je označio jednim od bitnih simbola hrvatske države ocijenivši da je njezino uvođenje omogućilo ekonomsku stabilnost.

"Njezina stabilnost izrazito je visoka tijekom cijeloga razdoblja, od uvođenja", rekao je Plenković.

Premijer je istaknuo i da Hrvatska, usporedno s uvođenjem i uporabom domaće valute, još od 1991. godine teži monetarnoj europskoj integraciji.

"Vlada i HNB oblikovali su strategiju uvođenja eura. Želimo ga uvesti postupno, ne naglo, nego temeljito i studiozno, stvarajući uvjete za njegovo uvođenje", rekao je premijer, označivši uvođenje eura u Hrvatsku kao "konačan element (euro)integracije". 

Guverner HNB-a Boris Vujčić podsjetio je da je hrvatsko monetarno osamostaljivanje među ostalim bilo odgovor na politiku Narodne banke Jugoslavije, u kojoj su preglasavanjem donošene odluke koje su bile podloga za pokrivanje deficita i financiranje buduće velikosrpske agresije. Osim toga, trebalo je i zaustaviti visoku inflaciju i u svemu tome se uspjelo, rekao je Vujčić.

Dodao je da je kuna uvođena de facto dvaput, drugi put nakon reintegracije okupiranih hrvatskih područja. Hrvatsku valutu pohvalio je i da je među najdugovječnijima po dizajnu.

Istaknuo je da je kuna "bila i ostala stabilna", a poput premijera i on je ustvrdio da ideja monetarne integracije Hrvatske u eurozonu nije nova i da postoji od 1991. godine.

"Danas smo napokon u situaciji da se to može ostvariti", rekao je.

Najavio je nastavak politike održavanja stabilnosti kune do uvođenja eura, bez obzira na eventualne političke ili ekonomske oportunizme.