GOLEMI požari divljaju diljem svijeta. Kombinacija ekstremnih vrućina i dugih sušnih razdoblja doprinijeli su najgorim požarima u zadnjih nekoliko desetljeća, a koji devastiraju Europu i Sjevernu Ameriku točno u trenucima kada je objavljeno veliko istraživanje Međuvladinog povjerenstva za klimatske promjene.

Južna Europa bori se s vrućinama i požarima, u Kaliforniji gori jedan od najvećih požara u povijesti države, a diljem Amerike gori još više od stotinu velikih požara.

Dijelovi Europe gore

Grčka se već tjednima bori s nekim od najgorih požara u povijesti Europe, kao i s toplinskim valom, koji je u dijelove zemlje donio temperature iznad 45 Celzijevih stupnjeva. Golemi požari, u kojima su deseci ozlijeđeni, a troje je poginulo, u jednom su trenutku prijetili i glavnom gradu Ateni.

Eubeja, drugi najveći grčki otok, tijekom vikenda se borila s vrućinama i požarima, zbog kojih su evakuirane dvije tisuće ljudi. Dva požara na otoku Eubeja uništila su već tisuće hektara zemlje, a izgorjelo je nekoliko kuća te trgovina. U posljednjih deset dana izgorjelo je više od 57.000 hektara zemlje.

U požarima u Turskoj tijekom proteklih deset dana poginulo je najmanje osmero ljudi. Deseci tisuća su evakuirani iz svojih domova, a vatra je uništila goleme površine borove šume i poljoprivrednih površina. Kiša je donijela blago olakšanje tijekom vikenda.

Požari i dalje prijete jugu Italije, a najpogođenije su Sicilija i Sardinija. Prvi veliki požar izbio je 24. srpnja i uništio 10.000 hektara šuma te prisilio više od 800 ljudi na evakuaciju na jugozapadu Sardinije.

Vlasti u Sibiru naredile su evakuaciju nekoliko sela u nedjelju. Na tom području gori čak 155 požara. Dim je po prvi put u povijesti dosegao Sjeverni pol, javlja Guardian, dok vlasti upozoravaju da požari postaju sve gori i gori.

Sjeverna Amerika i Kanada

Vatrogasci u Kaliforniji bore se s najgorim požarom u povijesti te države. Požar Dixie, nazvan po cesti na kojoj je izbio prije puna četiri tjedna, proširio se na više od 1875 kvadratnih kilometara. Za sada je obuzdano tek 20 posto požara.

Požari divljaju i na zapadu Kanade. Diljem Britanske Kolumbije vatrogasci se bore s vatrom, a tijekom vikenda je situaciju dijelom olakšala kiša. Lokalni mediji javljaju da je u nedjelju na tom području bilo aktivno čak 279 požara, a za desetke tisuća ljudi na snazi je upozorenje zbog mogućih evakuacija.

Dramatično upozorenje znanstvenika, objavili pet scenarija za budućnost Zemlje

Znanstveno izvješće Međuvladinog panela Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (IPCC) kaže da se svijet brzo zagrijao do prosječne temperature 1.1 stupanj Celzijev više od predindustrijske razine, a sada napreduje prema 1.5 stupnju, što je kritični prag za koji su se svjetski čelnici složili da se ne smije prijeći kako bi se izbjegle sve lošije posljedice.

"Zaključak je da nam preostaje nula godina da izbjegnemo opasne klimatske promjene, jer one su već ovdje", rekao je za CNN Michael E. Mann, vodeći autor izvješća IPCC-ja za 2001. godinu. Za razliku od prethodnih procjena, izvješće objavljeno danas zaključuje da je nedvojbeno da su ljudi uzrokovali klimatsku krizu i potvrđuje da su se već dogodile rasprostranjene i nagle promjene, od kojih su neke i nepovratne.

Znanstvenici su predvidjeli pet scenarija za budućnost Zemlje - u slučaju zagrijavanja prosječne temperatura za 1.5, 2, 3 i 4.4 Celzijeva stupnja. Čak i prema najoptimističnijem scenariju IPCC-ja, prema kojem svjetske emisije danas počinju naglo padati i svode se na neto nulu do 2050. godine, globalna temperatura ipak će dosegnuti prag od 1.5 stupnjeva prije nego što počne padati.

"Crveno upozorenje za čovječanstvo"

U priopćenju za javnost glavni tajnik UN-a António Guterres nazvao je izvješće "crvenim upozorenjem za čovječanstvo" te napomenuo da je prag od 1.5 stupnjeva opasno blizu.

"Jedini način da spriječimo prekoračenje ovog praga je hitno pojačavanje naših napora i prihvaćanje najambicioznijeg puta", rekao je Guterres.

Izvješće IPCC-ja pojavilo se samo tri mjeseca prije međunarodnih pregovora o klimatskim promjenama pod vodstvom UN-a, tijekom kojih se očekuje da će globalni čelnici osnažiti svoje obveze smanjenja emisije stakleničkih plinova. Iako su neke zemlje obećale strože rezove nakon Pariškog sporazuma 2015. godine, mnoge su propustile rokove za to, a i dalje postoji značajna razlika između onoga što čelnici obećavaju i onoga što je potrebno do 2030. godine.

"Iz znanstvene perspektive, svaki stupanj, svaki dio stupnja, svaka polovica stupnja bitni su u smislu ograničavanja posljedica klimatskih promjena. Dakle, što god zemlje odredile kao cilj, postoje prednosti i posljedice u odabiru tih granica", rekao je za CNN Ko Barrett, bivši potpredsjednik IPCC-ja.

"Ovo je pakao, nevolja i propast"

Dave Reay, ravnatelj Edinburškog instituta za klimatske promjene, rekao je da svjetski čelnici moraju imati u vidu zaključke ovog izvješća na konferenciji u studenom i poduzeti hitne mjere. "Ovo nije samo još jedno znanstveno izvješće. Ovo je pakao, nevolja i propast", istaknuo je Reay.

S povećanjem računalne moći znanstvenici su uvjereniji nego ikad u povezivanje klimatske krize i ekstremnih vremenskih prilika, što za neke regije - čak i pri 1.1 stupnju većim temperaturama - već postaje nepodnošljivo.

Michael Byrne, klimatski znanstvenik sa Sveučilišta Oxford, rekao je da se ovo izvješće razlikuje po tome što učinci globalnog zagrijavanja više nisu u dalekoj budućnosti ni u dalekim dijelovima svijeta. "Znali smo što slijedi i sada je to ovdje", dodao je Byrne.

Suše su 70 posto češće

Globalno gledajući, suše koje su se mogle dogoditi samo jednom u 10-ak godina sada se događaju 70 posto češće, pokazuje izvješće. Veza s klimatskim promjenama osobito je jaka na zapadu Sjedinjenih Američkih Država, koje proživljavaju povijesnu višegodišnju sušu, koja je isušila rezervoare i izazvala nestašicu vode. Usred suše, koja ne popušta, i rekordnih vrućina sezone požara sada su duže i rezultiraju razornijim požarima. Šest od 10 najvećih požara u Kaliforniji dogodilo se 2020. ili 2021. godine.

"Vidimo uistinu zastrašujuće ponašanje požara. Ne znam kako to dovoljno naglasiti", rekao je Chris Carlton, nadzornik kalifornijskog šumskog parka prirode Plumas, koji je ovogodišnju sezonu požara nazvao "nepoznatim teritorijem".

"Zagrijavanje iznad 1.5 stupnjeva dovelo bi do toga da klimatski sustav izgleda neprepoznatljivo"

Sa svakim djelićem stupnja dodatnog zagrijavanja učinci se pogoršavaju. Čak i unatoč ograničavanju zagrijavanja na 1.5 stupnjeva Celzijevih, za koje je, prema Pariškom sporazumu, utvrđeno da je idealno za sprječavanje najgorih posljedica, ekstremni vremenski uvjeti koje je svijet doživio ovog ljeta postat će sve ozbiljniji i učestaliji. Zagrijavanje iznad 1.5 stupnjeva, kažu znanstvenici, dovelo bi do toga da klimatski sustav izgleda neprepoznatljivo.

Andrew Watson, znanstvenik sa Sveučilišta Exeter, rekao je da klimatski modeli korišteni u izvješću ne obuhvaćaju rizik od događaja "male vjerojatnosti, a velikog utjecaja" koji postaju vjerojatniji povećavanjem globalne temperature.

"To su događaji poput urušavanja ledenog pokrova, iznenadnih promjena u cirkulaciji oceana ili katastrofalnih požara. "Ove 'poznate nepoznanice' još su strašnije", rekao je Watson.

"Ledene ploče se tope, ekstremne poplave bit će češće, razina mora nastavit će rasti"

Ipak, izvješće objavljeno danas koristi najjaču formulaciju dosad u opisu klimatske krize. Ledene ploče se tope i nastavit će se topiti, ekstremne poplave zbog veće razine mora bit će sve učestalije, a sama razina mora nastavit će rasti i u 22. stoljeću, jednostavno zbog količine topline koju su oceani dosad zadržali. Istodobno znanstvenici alarmiraju, Međunarodna agencija za energetiku kaže da će ljudska emisija ugljikovog dioksida porasti za 1.5 milijardi tona 2021. godine, što je drugo najveće povećanje u povijesti. Time je nadmašena većina prošlogodišnjeg pada uzrokovanog pandemijom covida-19.

Izvješće IPCC-a jasno ukazuje da globalni lideri moraju odmah smanjiti emisije stakleničkih plinova, prije nego što se smrtonosni i skupi vremenski ekstremi još više pogoršaju. No Barrett kaže da je ključna poruka u izvješću da je još uvijek moguće spriječiti najstrašnije posljedice.

"Zaista su potrebne neviđene transformacijske promjene, brzo i trenutno smanjenje emisije stakleničkih plinova na neto nulu do 2050. godine. Ideja da još postoji put prema naprijed trebala bi nam dati nadu", zaključio je Barrett za CNN.

Što će sve to značiti za Hrvatsku?

Hrvatski klimatolog Ivan Güttler za Dnevnik Nove TV je komentirao što u budućnosti, ako se ostvare dramatična upozorenja, može očekivati Hrvatska.

Definitivno nam se klima mijenja. Ovo ljeto je posebno zanimljivo jer na svakom kontinentu imamo problema, ekstreme. Vrlo sušno početkom ljeta u Americi, požari i visoke temperature, veće od 36 stupnjeva u Kanadi. Da bi se kasnije prebacilo na poplave u Njemačkoj i evo sad požari u Italiji, Turskoj i Grčkoj.

Možemo očekivati ne samo kod nas nego i u čitavom ovom dijelu Europe i šire nastavak porasta temperature zraka. Ona raste zadnjih 30-ak godina vrlo jasno. Nije nam svako ljeto toplije od onog prethodnog, ali pratimo trend kontinuiranog porasta. Evo, recimo, Zagreb se u zadnjih 100 godina zagrijao za otprilike 1.1 stupanj, a toliko se i svijet zagrijao, za otprilike 1.2 stupnja", kazao je Güttler.

Jadran bi mogao narasti za pola metra

"Tornado u Češkoj je bio jedan vrlo, vrlo lokaliziran događaj. Takav broj događaja ne bismo trebali očekivati u povelikoj frekvenciji u narednim desetljećima. Tako da ovi veliki događaji, kao toplinski valovi, kad pola Europe bude na temperaturama preko 30, 40 stupnjeva pa onda uz to nedostaci oborine pa rizik od požara, to su događaji koji su vrlo direktno vezani s klimatskim promjenama. A ovi mali ekstremi ulaze u prirodnu varijabilnost. Definitivno, to je nešto na čemu moramo držati oko.

Ono što je specifično za Jadran jest da su nekakve srednje procjene za sljedećih 80 godina, govorimo o 2100., da bi Jadran mogao narasti za pola metra. Znači, ne govorimo ni o pet milimetara ni o pet metara, ne negiramo klimatske promjene ni ne preuveličavamo ih.

Govorimo o 50 cm, koji mogu bitno utjecati na dio obale Jadrana koja je najniža, tu ulazi dolina Neretve, koja je najniža. Osobe i poslovni subjekti koji imaju nekretninu uz obalu, ako planiraju dugoročne investicije, dugoročno korištenje sljedećih 50, 60 godina, moraju uzeti u obzir rizik od poplavljivanja u toj obalnoj zoni", upozorava.