IZ UREDA pravobraniteljice za djecu smatraju važnim i predlažu pojačani angažman države u pružanju podrške djeci koja žive u siromaštvu, posebice kada je riječ o sufinanciranju nužnog smještaja te socijalnog mentorstva nad tom djecom.

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević u srijedu je u Rijeci na stručnom skupu pod nazivom "Kako prekinuti začarani krug siromaštva i pružiti djeci jednake prilike?" govorila o problemima s kojima se suočavaju djeca u siromaštvu te posljedicama na njihov razvoj. 

Istaknula je da je u njezinom uredu, temeljem prijava građana, procijenjeno da su najvažnije točke pomoći djeci iz siromašnih obitelji omogućiti im dostojno i povoljno stanovanje te pokrenuti novu vrstu socijalne usluge, mentorstvo nad djecom.

Mnogo je prijava vezanih za neodgovarajuće stambene uvjete u kojima djeca žive. Roditeljima koji nemaju vlastite nekretnine zbog različitih razloga se događa da nemaju novca za najam stana te su u riziku od beskućništva. U nekim sredinama jedinice lokalne samouprave imaju liste prioriteta za nužan smještaj ili socijalne stanove, te ih dodjeljuju na korištenje takvim obiteljima, ali ima i onih gradova i općina koje to nisu u mogućnosti, rekla je Pirnat Dragičević.

"Da bi se prekinuo krug siromaštva, potrebno je pomagati i nenovčano"

Zbog toga, navela je, država bi jedinicama lokalne samouprave koje nemaju vlastitih mogućnosti trebala pomoći da se stambeno zbirnu najugroženije obitelji.

S druge strane, kako bi se prekinuo krug siromaštva, bitno je pomagati i nenovčano. Tako bi se uslugom mentorstva za djecu, uz individualni pristup, osnaživala djeca u stjecanju osnovnih kompetencija za život, pružala bi im se podrška u učenju i odrastanju. Pravobraniteljica za djecu je istaknula da je taj model predlagan vladi i nadležnim ministarstvima, ali je odbijen uz obrazloženje da se te potrebe pokrivaju sličnim socijalnim uslugama za djecu.

Helenca Pirnat Dragičević na skupu je ustvrdila da je siromaštvo vodeći svjetski problem, da zahvaća sve više država Europske unije, pa tako i Hrvatsku.

One najteže posljedice ostavlja na djecu, naglasila je. Djeca koja žive u takvim okolnostima, kaže pravobraniteljica, nemaju jednake prilike za rast i razvoj kao ni za ostvarenje dobrog školskog uspjeha, kao preduvjeta za dobro plaćen posao. Siromaštvo utječe na psihičko i fizičko zdravlje djece, imaju loše stambene uvjete i lošije se hrane. Često se ne mogu upisati u dječje vrtiće jer su im roditelji nezaposleni te se ne uklapaju u društva vršnjaka, navela je.

Sve te okolnosti, istaknula je, dovode do prenošenja siromaštva na sljedeće generacije te djeca trebaju pomoć da bi izašla iz tog kruga.

Na skupu je predstavljen riječki model nužnog smještaja, potom akcijski plan kojim se predviđaju mjere provedbe EU jamstva za djecu u Hrvatskoj, a bilo je riječi i o siromaštvu djece iz gledišta Zakona o socijalnoj skrbi.

Predstavljen je i riječki program pomoći siromašnoj djeci "Moje mjesto pod suncem".