PUČKA pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter uključila se nizom komentara i prijedloga u javnu raspravu o Nacrtu prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi.

Zbog važnosti ove reforme za najranjivije članove društva i istovremeno velikog interesa stručne javnosti, kao i iznimno velikog broja komentara u e-savjetovanju, pri čemu brojnih kritika, pučka pravobraniteljica je Ministarstvu predložila da osigura daljnju, širu i sveobuhvatnu raspravu, kako bi do konačnog donošenja novog Zakona veći broj komentara doista mogao i biti razmatran i uvažen kroz zakonodavni postupak.

Priopćenje prenosimo u nastavku.

"U fokusu reforme trebaju biti građani korisnici sustava socijalne skrbi"

"Ključno je postaviti dobro organizirani sustav socijalne skrbi, s odgovarajućim kapacitetima, pri čemu prava i usluge moraju biti dostupne svima, uključujući i onima koji žive u ruralnim i izoliranim područjima i na otocima. Naknade bi trebale osigurati značajnije smanjenje siromaštva ili omogućiti izlazak iz siromaštva, a u fokusu reforme trebaju biti građani korisnici sustava socijalne skrbi.

Nažalost, sustav socijalne skrbi u fokusu je najčešće kad se dogodi neka tragedija. Zato je predloženi Nacrt prijedloga Zakona nužno promatrati i kao priliku za potrebne promjene na koje u tim situacijama ukazuju svi ključni dionici, uključujući i pučku pravobraniteljicu.

Reforme sustava su potrebne. Ali one učinkovite su itekako zahtjevne, i za osmišljavanje i propisivanje i za provedbu, a što je veći stupanj konsenzusa, to je veća šansa da će doći do uspješne reforme, odnosno do pravog, dugotrajnog i funkcionalnog unapređenja sustava.

"Jako velike razlike u stavovima kako poboljšati sustav socijalne skrbi"

Međutim, trenutno su prisutne jako velike razlike u stavovima oko toga kako postići potrebno poboljšanje sustava socijalne skrbi. Za kvalitetnu reformu potrebno je široko raspravljati i težiti postizanju većeg stupnja konsenzusa. Primjerice, unaprijed je trebalo ispitati učinke pojedinih prijedloga i raspraviti ih posebno s onima koji rade u sustavu jer stručni djelatnici su ti koji će Zakon i provoditi.

Jednu takvu raspravu u narednim će danima organizirati i pučka pravobraniteljica, a predložila je da Ministarstvo provede i druge oblike javnih rasprava i radne sastanke s ključnim dionicima, između ostalih stručnjacima iz područja socijalne skrbi i predstavnicima jedinica lokalne i regionalne vlasti.

U komentarima koje je dala na Nacrt prijedloga Zakona, pučka pravobraniteljica je pozdravila pozitivne promjene, koje je institucija kroz godine zagovarala – između ostalog, podršku osobama koje su pokrenule raskid ili druge postupke vezane uz ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju (pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, smještaj i pomoć u kući), povećanje osnovice za zajamčenu minimalnu naknadu osobama koje su potpuno nesposobne za rad, prepoznavanje mladih koji su odrasli bez roditeljske skrbi, i značajno povećanje prekršajnih kazni pružateljima socijalnih usluga starijim osobama koji krše zakon.

Međutim, kako bi se Zakon u praksi mogao ispravno tumačiti i ujednačeno primjenjivati, odnosno zaposleni u sustavu ujednačeno postupati, na što se građani pritužuju u svojim pritužbama, važno je maksimalno precizno sročiti zakonske odredbe, kao i doraditi objašnjenje zakona, u kojem su odredbe sada samo prepričane. Potrebno je i pobrojati prava iz socijalne skrbi radi pravne sigurnosti, ali i njihove vidljivosti, posebice za same korisnike sustava.

"Trebalo bi i značajno rasteretiti zaposlene u centrima za socijalnu skrbi"

Novim Zakonom trebalo bi i značajno rasteretiti zaposlene u centrima za socijalnu skrbi i smanjiti broj javnih ovlasti za koje su odgovorni, posebno one koje nisu u najužoj vezi sa sustavom socijalne skrbi. Trenutačno centri imaju oko 145 ovlasti, što dovodi do nedovoljne usmjerenosti na potrebe korisnika i neispunjavanje svrhe sustava. Rasterećenje bi osiguralo pravodobnu i kvalitetnu zaštitu korisnika, odnosno prevenciju tragedija kakvima smo, nažalost, svjedočili.

Pučka pravobraniteljica je dala i niz drugih prijedloga, među kojima su i uspostavljanje sustava mjerenja i praćenja energetskog siromaštva, definiranje tog pojma i prava povezanih s njim, povisivanje dohodovnog cenzusa za pomoć u kući, koji je sada prenizak zbog čega je ova socijalna usluga mnogima nedostupna, kao i obvezivanje velikih gradova i središta županija na financiranje socijalnih samoposluga.

Istaknula je i kako je potrebno omogućiti status njegovatelja barem još i potomcima, bračnom ili izvanbračnom drugu starijih osoba koje se ne mogu više brinuti same o sebi.

O ukidanju obiteljskih domova

Ako ovaj Zakon uistinu predvidi ukidanje obiteljskih domova, iznimno je važno u njemu navesti da imaju mogućnost transformacije u ustanove socijalne skrbi i osigurati im sustavnu podršku i pomoć u tom procesu, jer će bez nje Hrvatska ostati bez značajnog broja relativno priuštivih smještajnih kapaciteta za starije i nemoćne, što će pogodovati ilegalnom tržištu smještaja, a pritom će se dio starijih, teško bolesnih osoba naći u situaciji da za njih nema priuštivog smještaja. Također, kao beskućnike je u definiciju potrebno uključiti i osobe u prenoćištima i organiziranom stanovanju.

Napokon, s obzirom na novinu koju Zakon donosi, odnosno osnivanje Zavoda za socijalni rad, posebno je važno detaljno ispitati moguće učinke centralizacije sustava i promjene statusa centara za socijalnu skrbi, kao i dodatno raspraviti ove prijedloge", stoji u priopćenju pučke pravobraniteljice.