NA OVOTJEDNOM sastanku čelnika EU o načinima zadržavanja potpore Ukrajini kada se Donald Trump preuzme dužnost predsjednik SAD-a, njemački kancelar Olaf Scholz bio ogorčen što se ideja koju je redovito odbijao ponovno iznova javlja.

U domu glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea u Bruxellesu, poljski predsjednik Andrzej Duda pozvao je EU da zaplijeni i iskoristi 260 milijardi eura vrijednu rusku državnu imovinu koja je imobilizirana u europskim financijskim institucijama. Ovu ideju zagovaraju SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo, ali otpor su pružile Njemačka, Francuska i Italija, piše Financial Times.

"Niste svjesni kako bi to utjecalo na stabilnost naših financijskih tržišta. Vi uopće niste uveli euro", dobacio je Scholz preko stola Dudi.

Kritični tjedni

Ukrajinu i njene europske saveznike čeka nekoliko kritičnih tjedana. Trump je više puta rekao da će okončati rat u roku od 24 sata nakon svoje inauguracije 20. siječnja, dok se ruskog predsjedniku Vladimiru Putinu uopće ne žuri. Trumpova predizborna retorika sugerira da bi mogao pokušati prisiliti Ukrajinu da prihvati mirovni sporazum koji je vrlo povoljan za Moskvu.

Europljani se nadaju da još uvijek mogu oblikovati Trumpovo razmišljanje. Ali podijeljeni su ne samo oko povećanja financijske i vojne pomoći Kijevu, kao što je pokazao sukob Scholz-Duda, nego i oko većeg izazova da se bilo kakav mirovni sporazum održi, ako je potrebno uz vlastita obrambena jamstva. Nisu u pitanju samo suverenitet i neovisnost Ukrajine, već i dugoročni sigurnosni interesi Europe.

Za finskog predsjednika Alexandera Stubba svijet je došao do potencijalne prekretnice: "Iz naše perspektive male države, važno je da ne ograničavamo suvereno pravo Ukrajine da odlučuje o svojoj budućnosti".

Europski čelnici već dugo tvrde da se Ukrajincima nikakva nagodba ne smije nametati. "Nema mira u Ukrajini bez Ukrajinaca, nema sigurnosti u Europi bez Europljana", rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron tijekom nedavnog posjeta Varšavi.

Oslabljena Europa

Ali Europa nije u najboljoj poziciji za pregovaračkim stolom. Macronova uloga je oslabljena političkom paralizom u Francuskoj. Njemačka je zaokupljena saveznim izborima i možda neće imati novu vladu prije početka ljeta. Gospodarski rast će u najboljem slučaju biti slab, a javne financije posvuda su preopterećene.

Trumpove izjave nisu bile ohrabrujuće za Ukrajinu i njezine saveznike. Predstavljajući se kao pravedni arbitar u sukobu u kojem je Moskva očiti agresor, sljedeći američki predsjednik često potkopava položaj Ukrajine.

Nedavno je ustvrdio da je Ukrajina izgubila 400.000 vojnika, što je predsjednik Volodimir Zelenski odmah demantirao. I osudio je zeleno svjetlo Bidenove administracije Ukrajini da upotrijebi američko oružje za dalekometne udare na ruski teritorij kao veliku pogrešku.

Ali ukrajinski i europski dužnosnici umireni su pragmatičnijim signalima koji dolaze od Trumpovih suradnika i savjetnika. Keith Kellogg, Trumpov izaslanik za Ukrajinu, pozdravio je Bidenov korak s dalekometnim oružjem rast isporuka američkog oružja, rekavši da će to novom predsjedniku omogućiti utjecaj na Moskvu.

Posljedice za cijeli svijet

"Čini se da smo upravo sada u prijelaznoj fazi od političke retorike i izborne retorike do stvarnije i ozbiljnije politike. Možemo vidjeti opreznu evoluciju u smjeru veće podrške Ukrajini", kaže Oleksandr Merežko, predsjednik odbora za vanjsku politiku ukrajinskog parlamenta.

Merežko je toliko optimističan da je već nominirao Trumpa za Nobelovu nagradu za mir 2025. Europski čelnici su oprezniji. Oni koji su razgovarali s Trumpom ili njegovim savjetnicima ostali su zatečeni njegovom otvorenošću prema njihovim idejama i perspektivama. "Oni ne diktiraju, nego slušaju, razgovaraju i razmišljaju", kaže Stubb.

Mnogi europski dužnosnici ukazuju na globalne dimenzije sukoba u Ukrajini, budući da su sjevernokorejske postrojbe angažirane na strani Rusije. Kažu da bi SAD izgledale slabe prema Kini i drugim protivnicima ako bi Washington odustao od podrške Kijevu.

"Mislim da Trump želi ostaviti dojam vlastite moći, a ako odustane od pomoći Ukrajini i njegov imidž bit će narušen. Što god se dogodilo, imat će jasne posljedice i za Ameriku", kaže Kaja Kallas, nova visoka predstavnica EU za vanjsku politiku.

Alexandra de Hoop Scheffer iz German Marshall Funda, think-tanka sa sjedištem u SAD-u, kaže da su Trumpovi suradnici potpuno opsjednuti kaotičnim povlačenjem iz Afganistana 2021: "Ne žele da Ukrajina postane Trumpov Afganistan. I to daje okvir za Trumpovu politiku prema Ukrajini."

Nema jedinstva unutar Europe

Zelenski već mjesecima iznosi ove argumente pokušavajući uvjeriti SAD i druge saveznike da povećaju svoju potporu. Prihvatio je Trumpovo oživljavanje vanjskopolitičke mantre Ronalda Reagana – Snagom do mira. Sada to ponavlja većina europskih čelnika.

Dok Europljani igraju dobru narativnu igru ​​i raspravljaju o većoj potrošnji za obranu, muče se razraditi vlastiti doprinos bilo kakvom mirovnom rješenju u Ukrajini. Uz iznimku Mađarske i Slovačke, sve članice EU-a zajedno sa saveznicima u Ujedinjenom Kraljevstvu i Norveškoj predane su održavanju podrške Ukrajini, ali nema dogovora o najosjetljivijem pitanju - kako osigurati da Rusija ponovno ne napadne Ukrajinu.

Macron također vjeruje kako je važno da Europa preuzme veću odgovornost za vlastitu sigurnost i da to pokaže Trumpu kao način da izbori mjesto za pregovaračkim stolom. Francuski predsjednik je vodio konzultacije o sigurnosnim jamstvima, uključujući moguće raspoređivanje trupa kao odvraćanje od buduće invazije, ali dosada je malo napredovao.

Drugi europski čelnici zaobišli su pitanje slanja trupa u Ukrajinu, smatrajući ga preosjetljivim ili preuranjenim. "Postoji mnogo pitanja na koja treba odgovoriti prije nego što se bilo tko od nas može složiti s tim", kaže danska premijerka Mette Frederiksen.

"Ovo nije dijeljenje tereta, nego potpuno prebacivanje tereta"

Jedna od prepreka je opseg zadaće europske vojske. Jedan europski diplomat kaže da bi to zahtijevalo najmanje 60.000 vojnika. To bi trebale biti visokomehanizirane snage i zahtijevale bi goleme logističke i opskrbne napore.

Druga poteškoća je sastavljanje dovoljno snažne koalicije. Njemačka bi jako oklijevala rasporediti trupe iz povijesnih razloga. Poljski premijer Donald Tusk rekao je da njegova zemlja već nosi najteži teret potpore Kijevu i obrane istočnog krila NATO-a. Drugi, poput Stubba i Frederiksen, vjeruju da samo članstvo u NATO-u može jamčiti suverenitet Ukrajine.

Neki diplomati kažu da bi to bilo nemoguće organizirati bez barem nekakve potpore SAD-a - osobito u obavještajnim podacima, nadzoru i izviđanju - i konačnog sigurnosnog oslonca američkog nuklearnog kišobrana.

De Hoop Scheffer kaže da bi članstvo Ukrajine u NATO-u bilo najisplativije rješenje, ali Trump definitivno neće ponuditi članstvo jer bi to omelo dovođenje Putina za pregovarački stol: "Bio je vrlo jasan da će Europljani morati rasporediti trupe na terenu, a da SAD to neće učiniti. Ovo nije dijeljenje tereta, nego potpuno prebacivanje tereta."