PREDSJEDNIK Europskog parlamenta Antonio Tajani govorio je na ceremoniji obilježavanja Dana sjećanja u Basovizzu.

Rano ujutro na svom Twitteru je objavio kako osjeća moralnu dužnost, s trobojnicom u srcu, da dođe na komemoraciju na Dan sjećanja za žrtve za vrijeme egzodusa iz Istre, Rijeke i Dalmacije. 

Na Facebooku je u isto vrijeme objavio video postavljanja vijenaca u Monrupuinu.

"Odajemo počast palim žrtvama, žrtvama mržnje prema Talijanima. Ubijenim od strane onih koji su na uniformi imali crvenu zvijezdu, ubijenima jer nisu htjeli spustiti našu trobojnicu", objavio je. 

Kaže da će u Europskom parlamentu podsjetiti na tragediju oko Trsta

Kada je stigao u Basovizzo, Tajani je na komemoraciji održao govor u kojemu je rekao kako Trst simbolizira nacionalni identitet Talijana. 

Dodao je kako su ljudi Trsta bili puni života u razdoblju nakon rada iako su puno patili te iako su bili prisiljeni da napuste područje na kojemu su živjeli. 

"Na kraju su, zahvaljujući istini i pravdi, pobijedili i stoga danas slavimo uspomenu na te strašne godine i nadamo se da se ovo više nikada neće dogoditi. Uspjeli smo izbjeći da se zauvijek ugasi svjetlo nad događajima u Trstu. Ovdje smo kako bismo odali počast palima, kako njihova žrtva ne bi bila uzaludna", rekao je.

"Kao Talijan, kao domoljub, kao predsjednik Europskog parlamenta, napravit ću sve u svojoj moći kako bih osigurao da Bruxelles ne prestane rasvjetljavati ono što se dogodilo u ovom dijelu Italije. Tijekom sljedećeg zasjedanja Europskog parlamenta podsjetit ću na tragediju u ovim krajevima i u Foibi Bassovizza, tako da znaju što se ovdje događalo", dodao je. 

Pozdravio talijansku Istru i talijansku Dalmaciju

Potom je dodao kako ne smiju dopustiti da se u Venezueli, u kojoj živi puno Talijana, ponovi komunistička diktatura poput one u Trstu. 

"Ne smijemo dopustiti da se u Venezueli, u kojoj žive brojni Talijani i u kojoj su brojna talijanska prezimena, ponovi komunistička diktatura kao Titova. Moramo izbjeći da dođe do tragedija poput onih na ovom području", rekao je Tajani. 

"Živio Trst, živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija. Živjeli prognani i živjele vrijednosti naše domovine", rekao je.

Slovenija odmah reagirala

Slovenska zastupnica u Europskom parlamentu Tanja Fajon odmah je reagirala na govor te je poslala pismo predsjedniku Europskog parlamenta.

U pismu upozorava na upotrebu jezika povijesnog revizionizma i napominje da si ga Antonio Tajani kao predsjednik EP-a nikada ne bi smio dopustiti.

"Nedopustivo je da si predsjednik Europskog parlamenta, koji je svoju kampanju gradio na sloganu 'Predsjednik svih državljana EU-a', dopusti iskrivljavanje povijesti i nepoštivanje svih njezinih aspekata. Žalosti me da je u očima predsjednika Tajanija potreba za naglašavanjem talijanskog patriotizma veća i važnija od povijesnih činjenica. S obzirom na to da je predsjednik dokazao nepoznavanje povijesti, u pismu ga želim podsjetiti na Izvještaj slovensko-talijanske povijesno-kulturne komisije iz 2000. godine", napisala je slovenska eurozastupnica. 

Index poslao upite

Poslali smo upite Europskom parlamentu i Tajanijevom uredu u Europskom parlamentu u kojima smo ih pitali za komentar ovakvog revizionističkog govora.

Riječ je o HDZ-ovim partnerima

Antonio Tajani član je Berlusconijeve stranke Forza Italia koja je članica EPP-a, odnosno Europske pučke stranke. HDZ je također član EPP-a, što znači da su HDZ i Forza Italia prijateljske stranke i dio iste grupacije unutar EU parlamenta.

Ideja o talijanskoj Istri i Dalmaciji bila je plodno tlo za nastanak fašizma

Podsjetimo na povijesnu pozadinu. Naime, ideja o talijanskoj Istri i Dalmaciji bilo je jedno od glavnih načela talijanskog fašizma stasalog 20-ih godina prošlog stoljeća. Štoviše, talijanski fašizam, pod vodstvom Benita Mussolinija, vjernog i dugogodišnjeg saveznika Adolfa Hitlera, dobrim dijelom nastao je upravo na valu nezadovoljstva koje je vladalo u talijanskoj javnosti nakon Prvog svjetskog rata.

Tajnim Londonskim ugovorom iz 1915. godine Italija se obvezala ratovati na strani Antante, ali je zauzvrat tražila veliki dio istočnojadranske obale koja je u to vrijeme bila dio Austro-ugarske Monarhije. Nakon rata, već u studenom 1918. godine, talijanska vojska okupira velik dio Dalmacije.

U studenom 1920. godine kod Genove je potpisan Rapalski ugovor između sada Kraljevine SHS i Italije. U tom ugovoru Italiji su pripali veliki dijelovi istočnojadranske obale: Trst, Gorica, Gradiška i dio Kranjske, Istra (osim dijela općine Kastav), grad Zadar, otoci Cres i Lošinj, Lastovo i Palagruža te je stvorena Slobodna Država Rijeka.

No dobar dio Talijana time nije bio zadovoljan te uskoro na vlast dolaze fašisti. Oni će iskoristiti Drugi svjetski rat da okupiraju puno veći dio istočnojadranske obale. U tome im je pomogao Ante Pavelić koji je Talijanima predao puno veći dio istočnojadranske obale.

Nakon kapitulacije Talijana 1943. godine, a onda i Nijemaca nepune dvije godine kasnije, Dalmaciju i Istru oslobađaju Titovi partizani. Štoviše, partizani su ušli i u Trst, na što je u svom govoru aludirao Tajani.