EUROPSKI klimatski pakt i kako se možemo boriti protiv klimatskih promjena, koje uzrokuju ekstremne posljedice na okoliš, predstavljeno je danas hrvatskoj javnosti na virtualnom događanju - Danu za djelovanje Europskog klimatskog pakta uz poziv na izgradnju zelenije Europe.

Proteklo desetljeće bilo je najtoplije otkad postoje mjerenja i ne poduzmemo li kao kolektiv i pojedinci već sada korake u borbi protiv klimatskih promjena, posljedice će imati ozbiljne negativne učinke na prirodni okoliš i zdravlje ljudi, upozoreno je na skupu. 

Europski klimatski pakt je inicijativa koju je na razini EU pokrenula Europska komisija (EK) u prosincu 2020., a kojom poziva građane, zajednice i organizacije da se angažiraju u borbi protiv klimatskih promjena i izgradnji zelenije Europe te osiguranja bolje budućnost našeg planeta.

"Uloga Hrvatske je mala po doprinosu u tonama, ali je važna"

Na hrvatskom Danu za djelovanje Europskog klimatskog pakta sudjelovali su veleposlanik Europskog klimatskog pakta i savjetnik Predsjednika RH za energiju i klimu Julije Domac, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj Mirjana Matešić, glavna izvršna direktorica WWF-a Adrije Nataša Kalauz te ambasadorica Europskog klimatskog pakta i moderatorica panela Nevena Rendeli.

Julije Domac rekao je da se novim europskim Zakonom o klimi povećava cilj smanjenja emisija EU s 40 posto na najmanje 55 posto. "Uloga Hrvatske možda je mala po doprinosu u tonama, postocima ili megawatima, ali je velika i važna u pogledu odgovornosti i solidarnosti. Ovako ambiciozni ciljevi mogu se ostvariti samo pametnom politikom, koja će poticati okrupnjavanje projekata i povezivanje inicijativa. Zato moramo raditi zajedno, sami ćemo klimatsku bitku sigurno izgubiti", poručio je.

"Svrstali smo se uz bok zemalja s velikom ambicijom u borbi protiv klimatskih promjena"

Mazzocco Drvar podsjetila je da je početkom lipnja hrvatski sabor izglasao Strategiju za niskougljični razvoj RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu. "Tim smo se dokumentom svrstali uz bok zemalja s velikom ambicijom u borbi protiv klimatskih promjena i propisali što sve trebamo učiniti kako bismo do polovine stoljeća postali klimatski neutralni", rekla je.

Govoreći o radu WWF Adrije, Kalauz je rekla da WWF djeluje globalno mijenjajući načine na koje proizvode i troše energiju, vodu i hranu te štite šume i pomažu ljudima u prilagodbi klimatskim promjenama. Usto, istaknula je, veliki naglasak stavljaju na zaštitu staništa i vrsta, jer jedino kroz stabilne i održive ekosustave možemo ostvariti otpornost na klimatske promjene.

Mirjana Matešić poručila je da poslovni sektor ima veliku odgovornost u pokretanju transformacije koja će dovesti do smanjenja emisija i ublažavanja klimatskih promjena. No, smatra, on mora dobiti jasnu poruku od zakonodavca i potrošača da je to jedini mogući put.

16 kompanija pružilo podršku Europskom klimatskom paktu

Predstavljena je i platforma Klimatskog pakta "Count us in" na kojoj svaki pojedinac može odabrati između 16 različitih obećanja i tako unošenjem promjene u svoj svakodnevni život pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena. 

Već s prvim danom predstavljanja ove platforme 16 kompanija koje posluju u Hrvatskoj prepoznalo je i odlučilo pružiti podršku Europskom klimatskom paktu, pozivajući gotovo 40.000 svojih zaposlenika da odaberu aktivnost kojom oni mogu dati svoj mali ili veliki doprinos.

Europski klimatski pakt podržali su A1 Hrvatska, Allianz, AZ fond, Badel 1862, ENNA/PPD Grupa, Ernst & Young, Fortenova Grupa, Grawe, HEINEKEN Hrvatska, Hrvatski Telekom, IKEA Hrvatska, Infobip, Labud, Nexe, Podravka i Telemach, navodi se, među ostalim, u priopćenju s Nacionalnog dana za djelovanje Europskog klimatskog pakta.