KNJIGA Milivoja Solara "Povijest svjetske književnosti kratki pregled" predstavljena je danas u Zagrebu ocjenama da se radi o sintezi koja bi ta mogla postati standard u tom području".

Solar je kazao da je slijedio pravila žanra koja imaju svoje probleme te da ne bi želio da se knjiga ocjenjuje izvan žanra.

"Nije mi bio cilj staviti u knjigu sve što znam, nego poštivati pravila žanra i uvjeriti studente da nije nemoguće znati o svjetskoj književnosti", kazao je.

Govornici su rekli da je Solar primijenio tradicionalnu periodizaciju književnih razdoblja, izbjegao nacionalnu razlomljenost i učinio knjigu zanimljivom za čitanje i učenje.

"Povijest svjetske književnosti" (Izdavač Golden marketing, Zagreb 2003., 350 stranica) ispričana je kroz razdoblja: usmena kultura i mitologija, temelji velikih religija, antika, srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam i prosvjetiteljstvo, romantizam, realizam i modernizam.

"Solar je pri tome izbjegao shematizam i napravio kvalitetnu knjigu, a što je meni posebno drago, njezina kvaliteta se vidi i po sposobnosti pričanja priče", rekao je akademik Pavao Pavličić.

Stručnjak za komparativnu književnost Andrea Zlatar kazala je da je metoda jedinstvenog autora omogućila stručno simetričan rad, jer bi više autora nužno dovelo do metodološke mješavine.

Solar je pokazao da se svjetska književnost može sagledati kao jedinstvena tema u koju su autori upleteni kao likovi u priči. U

njoj ne postoje dosadni kanoni nego je naglašena osobnost teme. Nema gomilanja povijesnih činjenica, niti optećenosti teorijskim materijalom u dodatnom smislu, kazala je A. Zlatar

Solar je priznao da takvi sintetski pregledi nisu "zahvalan posao" te da treba "naći sredinu između znanosti i samostalnog stava, a da građa bude pristupačna".

"Toga nedostaje", zaključio je Solar: "uporište za ovakav posao mora biti u čitanju knjiga".

M. Solar (1936.) redoviti je profesor komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od 1936. Od 1987. do 1990. bio je republički sekretar kulture (tom položaju danas odgovora dužnost ministra). Objavio je dvadesetak književnoteorijskih knjiga te brojne rasprave, osvrte i eseje. Bio je suurednik edicije Vrhovi svjetske književnosti.