O HRVATSKIM startupima i njihovim uspjesima posljednjih se godina sve više priča izvan same zajednice i specijaliziranih medija te privlače sve veću pažnju javnosti, ponajprije zahvaljujući pojavi prvih hrvatskih "jednoroga", brojnim zapaženim investicijama koje pristižu, ali i zanimljivim, inovativnim idejama i projektima na čijem razvoju ti startupi rade.

Istovremeno, jača i podrška startupima na raznim institucionalnim razinama – porastao je broj investicijskih fondova koji imaju na raspolaganju tako prijeko potreban kapital za razvoj dobrih projekata a, s druge strane, sve se više ulaže i u projekte stjecanja i poticanja poduzetničkih vještina kod mladih.

Jedan od najboljih primjera podrške u sustavu obrazovanja je i kolegij "Inovativni projekt" koji je Visoko učilište Algebra prošle akademske godine uvelo za sve studente svih diplomskih studija – primijenjenog računarstva, digitalnog marketinga, dizajna i podatkovne znanosti – kako bi već tijekom studija razvili svoju dobru ideju, vidjeli kako izgleda cijeli taj proces, pa je i potencijalno – krajem školske godine – i predstavili pred investitorima.

Studenti s raznih diplomskih studija imaju priliku zajednički raditi na projektu, sagledati ga iz raznih perspektiva te, uz podršku mentora, steći znanja koja inače ne bi stekli tijekom "običnog" studija. Neke od najboljih ideja već smo predstavili proteklih mjeseci – od projekata koji potiču bolje obrazovanje, lakši život digitalnih nomada, poboljšavaju turističku ponudu i zdravstveni turizam ili, pak, brigu za starije i općenito za zdravlje.

Hrvatski startup ekosustav napokon je upotpunjen dobrim fondovima

Naš sugovornik Stevica Kuharski u startup ekosustavu već je dugi niz godina, što kao serijski poduzetnik s nizom vlastitih uspješnih projekata – dostavnu službu Locodels koju je pokrenuo preuzela je, primjerice, prije nekoliko godina Hrvatska pošta – a što kao osoba koja kroz mentorski rad pomaže drugim osnivačima startupa da svoje ideje brže i efikasnije dovedu do tržišta. 

Posljednjih godina Kuharski može startupima pomoći i na vrlo konkretan način – kao principal investicijskog fonda Fil Rouge Capital raspolaže sredstvima ulagača koja su na raspolaganju perspektivnim projektima kako bi se potaknuo njihov razvoj. Kuharski također sudjeluje u "Inovativnom projektu" Visokog učilišta Algebra, te će krajem ove akademske godine i ocjenjivati njihov rad, a s projektima koje su razvili studenti dobro je upoznat.

U kojoj smo trenutačno fazi kada se govori o hrvatskoj startup sceni i cjelokupnom ekosustavu? Kako on trenutačno izgleda i kako se mijenjao i razvijao proteklih godina – kakav je vaš dojam budući da ste dugo u njemu?

Postoje, zapravo, dva termina: startup scena i startup ekosustav. Dok je scena više "estradnog" tipa, s nastupima showmena na eventima i natjecanjima, ekosustav je puno dublji i više orijentiran na poslovni aspekt, a manje na hustlanje i show. 

Startup ekosustav se gradi godinama, a u našem primjeru gotovo dva desetljeća, od ranih dvijetisućitih. Početkom prošlog desetljeća započele su i ozbiljnije investicije domaćih poslovnih anđela, pa su se malo primirile u drugoj polovici, bar što se javno dostupnih podataka tiče. Pojavom VC (venture capitalist) fondova poput LAUNCHuba i Elevena, i hrvatski su osnivači dobili priliku osigurati investiciju.

Bez obzira što se u tim ranim počecima išlo u Bugarsku, ništa nam nije bilo teško. Danas je na području Hrvatske aktivno nekoliko fondova, uključujući Fil Rouge Capital, Feels Good Capital, South Central Ventures, ali i ostale SEE fondovi. Dobar potencijal tehničkog kadra smo napokon počeli upotpunjavati s poslovno orijentiranim osnivačima i tako zaokružili kvalitetne timove.

Koliko dobre i pozitivne priče o "jednorozima" i drugim uspješnim startupima potiču pojedince i timove na razvoj vlastitih projekata? Vidite li i kod mladih, dakle studenata, da su inspirirani takvim pričama o uspjehu?

Inspiracija jednorozima svakako postoji, no treba znati da do tih uspjeha nije došlo preko noći! Puno je tu bilo, odricanja, rada, odustajanja, pa vraćanja. Ne treba se zavaravati trenutnim stanjem, popularnošću ili uspjehom, treba biti svjestan kako iza svih uspješnih osnivača stoje godine rada i tim koji je bio uz njih.

Mladi ljudi gotovo uvijek žele preskakati korake i na brzinu odraditi posao, na brzinu doći do uspjeha. Naravno da je to moguće, no do potencijalnog pada se dolazi još većom brzinom. Rast treba zamisliti kao koncentrične kružnice, na iduću se ide tek kada je trenutna dobro utvrđena.

Tri najčešće pogreške koje startupi čine

Kako je izgledao vaš put u poduzetništvu – i, da možete poslati par poruka sebi mlađem, što biste si savjetovali? Što primarno savjetujete osnivačima startupa koje srećete kroz Fil Rouge Capital, primjerice, na natjecanjima startupa i tijekom mentoriranja?

Početak je bio jednostavan. Tadašnji šef je u petak rekao da se u subotu radi kod klijenta i morao sam biti na poslu. Bespotrebno. Imao sam 21 godinu i zaključio kako mi se to ne da i da želim otvoriti svoju firmu. Kada mi se pružila prilika, to sam i napravio tri godine kasnije. Ne bih si slao poruke jer ne bi stigle do tvrdoglavog dvadesetogodišnjaka . Dovoljno sam tvrdoglav i uporan da moram većinu toga sam napraviti i isprobati kako bih se uvjerio radi li nešto ili ne. No, treba razlikovati upornost od tvrdoglavosti, tvrdoglavost mora moći popustiti kada više nema smisla ustrajati. Najteže je prepoznati taj trenutak gdje je potrebno odustati, a to dolazi s iskustvom i ne postoji izravan savjet koji bi to olakšao.

Do sada smo investirali u više od 110 kompanija gdje je njih osamdesetak u ranom stadiju razvoja. Osnovni savjeti tiču se rješavanja problema i kako doći do prvih korisnika i kupaca na najbezbolniji način. Bez obzira u kojoj industriji rade, bez obzira na čemu rade, to su osnovni i prvi savjeti. Razrada projekta i detalja dolazi tek nakon što se razjasni problem koji se rješava.

Koje su top tri najčešće pogreške koje čine osnivači startupa – i kako ih izbjeći?

Prva, ne rješavaju pravi problem koji su kupci spremni platiti. Treba pronaći i identificirati pravi problem, need to have rješenje, dakle ono što je nužno imati, a ne nice to have, nešto što je samo zgodno imati.

Drugo, situacija kada tim nije kredibilan, odnosno, nisu komplementarni ili kompatibilni. Primjerice, tim od tri developera dobar je za razvoj rješenja koje će koristiti drugi developeri, no ako žele razviti softver za marketinške agencije, nisu dobri kao tim.

I treća, kada predugo razvijaju nepotrebne funkcionalnosti i prekasno kreću u fundraising, odnosno prikupljanje sredstava. Naime, razvoj mora biti okrenut prema korisnicima i kupcima, oni znaju što im treba. Osluškujte i slušajte tržište kako biste ga bolje razumjeli!

Rijetki su pojedinci i timovi koji otprve uspiju napraviti projekt koji izvrsno radi na tržištu. Takvi postaju zvijezdama, no oni bi to uspjeli na bilo kojem tržištu. Startup svijet nije kockanje i "nabadanje" do jedne velike prilike koja će nas osigurati za cijeli život. Naprotiv, radi se o cjeloživotnom obrazovanju, pokušajima i pogreškama, potragom za poduzetničkim uzbuđenjem.

Puno je uspona i padova, cijeli proces vrlo lako postane (pre)emotivan, pa treba kontrolirati i sebe, i kolege, i zaposlenike. Startup život je multidisciplinaran i zahtjevan, nema rada na pola, nema isprobavanja. Osnivači ili daju cijelog sebe ili bolje da niti ne pokušavaju. U konačnici, kada date sve emocije, nade, želje, bar ćete znati da ste zaista dali sve od sebe, pa gdje god vas to odnijelo. Prilike su pred vama, treba ih zgrabiti, a mi iz Fil Rouge Capitala smo tu za najhrabrije s najboljim idejama.

Još dok su studenti, mladi ljudi s idejom moraju naučiti poslovnu priliku sagledati s više strana

Kakve projekte danas primarno traži, u smislu ulaganja, Fil Rouge Capital – po čemu prepoznajete one u koje se isplati investirati? Što kod njih volite i želite vidjeti?

Ulažemo u visokotehnološke startupe s potencijalom brzog rasta. Naravno, tim koji stoji iza ideje mora biti kredibilan i posvećen razvoju i rastu poslovanja. Kada je startup u vrlo ranoj fazi ne postoje podaci na temelju kojih se može procijeniti uspjeh, zato je kvaliteta tima i sinergija članova važna. Očekujemo da je njihovo znanje i iskustvo komplementarno, a međusobni odnos kompatibilan. Uz tim važna je i ideja, treba biti u skladu s trendovima, ali i lako izvediva, bar njen početni dio.

Kakvi su dojmovi o dosadašnjim projektima studenata Visokog učilišta Algebra s kojima ste se imali prilike upoznati? Nekoliko je timova studenata diplomskih studija koji trenutačno rade na svojim projektima kao da su „pravi“ startupi, već u sklopu studija…

Studenti, većinom mladi ljudi, su preplašeni onoga što ih čeka nakon studija, preplašeni su radi neizvjesnosti. Moraju znati prepoznati priliku i sagledati je s nekoliko strana, prvenstveno s tehničke i poslovne. Visoko učilište Algebra im pruža program koji nudi oboje, no, na kraju krajeva sve ovisi o samim studentima. Ne može im se na silu dati prilika, sami je moraju prepoznati i iskoristiti.

Koliko su studenti u ovom konkretnom slučaju "up to date" što se tiče tehnologija na koje se oslanjaju, trendova koje su primijetili i poslovnih ideja kojih su se dosjetili?

Cijela naša regija zapravo kaska za idejama koje dolaze iz SAD-a ili jugoistočne Azije. Treba se ugledati na ta tržišta, istražiti ih, ali treba i poznavati domaće, regionalno i EU tržište, pa osmisliti prilagođen projekt. Trendovi dolaze i prolaze, na osnovu njih je teško graditi dugoročni biznis. Ono što studenti trebaju tražiti i prepoznavati su megatrendovi koji su tu ili dolaze. Njihov vijek trajanja duži je od klasičnih trendova i pogodniji za investiranje. 

Bez obzira na prednost koju imaju SAD i jugoistočna Azija, mala tržišta poput našeg izvrsna su za testiranje novih koncepata, posebno kad se radi o studentskim projektima. Cijela Hrvatska je malo tržište, ali je zagrebačko tržište dovoljno veliko za testiranje B2B koncepata kako bi se prošla proof of concept faza i počeo ostvarivati proof of market.

Studenti Algebre puni su energije i ideja koje lako i uz mali vjetar u leđa mogu plasirati na tržište. Trebaju samo vjerovati u sebe jer mi već vjerujemo da mogu!

Neuspjeh je jedino ako ništa ne naučite iz pokušaja razvoja projekta!

Iako vjerojatno ima razlika između studentskih projekata i "pravih" startupa, zašto je dobro da studenti što ranije počnu raditi na startup projektima, ovako u sklopu nastave?

Skupljanje iskustva u sigurnom okruženju studiranja je od neprocjenjive vrijednosti jer studentski projekt vrlo lako može prerasti u ozbiljan biznis. Tijekom studija više je mentora na raspolaganju, studenti se nalaze u poticajnom okruženju i lakše je razmjenjivati ideje. Ne postoji mogućnost neuspjeha, odnosno, neuspjeh će biti ako ništa ne nauče iz takvih projekata. Sve ostalo smatram uspjehom!

Iz poduzetničke perspektive, koje vještine se čine kao najkorisnije koje bi studenti trebali steći – izvan, recimo to tako, "standardnog" kurikuluma – bez obzira vide li se u budućnosti kao poduzetnici, ili ne?

Na engleskom je to nešto što se zove "gut feeling". Treba imati ideju i vjerovati u nju. No, sama ideja bez provedbe ne znači apsolutno ništa! Treba je presložiti na sastavne dijelove i krenuti s provedbom onih najosnovnijih.

Provedba treba biti precizna i brzo izvedena, već nakon mjesec dana treba postojati obris aplikacije, a nakon najviše tri mjeseca i MVP (minimum viable product, minimalni održivi proizvod). Sve što treba više od tri mjeseca za MVP jest ili hardver, ili znanstveno, ili pokušava riješiti previše složen problem, pa je potrebno rastaviti problem na manje cjeline. Nakon izrade MVP-a treba biti spreman na manje ili veće promjene u samom proizvodu, a na osnovu podataka od korisnika i tržišta.

Upravo ti podaci će potvrditi ili opovrgnuti onaj početni osjećaj. S vremenom se nauči prepoznavati taj osjećaj, no uvijek treba odraditi i dio testiranja kako bi podaci mogli dati jednoznačni odgovor. Nikako i nikada se ne smijemo zaljubiti u rješenje koje napravimo, problem nam ne smije doći u slijepu točku. Znamo da smo na pravom putu kada smo zaljubljeni u problem i s "guštom" ga rješavamo. Kada širimo tim i zapošljavamo nove ljude za najbliže suradnike trebamo tražiti baš takve – zaljubljene u rješavanje istog problema.