U UVJETIMA rasprostranjenog gospodarskog oporavka na globalnoj razini uzlazan trend cijena sirove nafte ne predstavlja nikakvo iznenađenje, no iznenadna provala pesimizma na financijskim tržištima širom svijeta neočekivano je dala vjetar u leđa američkom dolaru, i tako zagorčala život hrvatskim potrošačima.

Kaotični prizori s benzinskih postaja u Velikoj Britaniji koje smo imali prilike vidjeti proteklih dana neodoljivo sliče prizorima koji su obilježili naftne krize iz prošlog stoljeća. Razlika je, naravno, u činjenici da dugi redovi (i kratki živci) na Otoku nemaju nikakve veze s cijenama nafte. Problem je, ponajprije, logističke naravi (nedostatku kvalificiranih vozača) i odraz je učestale stihije kojom se vladajuća garnitura hvata ukoštac s lavinom problema nakon izlaska iz Europske unije.

Stihija je, toga smo svi bolno svjesni, nezaobilazna pojava i u hrvatskoj administraciji, no onakvih problema nemamo. Štoviše, prizori s domaćih benzinskih postaja mogli bi uskoro izgledati bitno drukčije od onih u Velikoj Britaniji, jer aktualni trendovi ne nude nimalo razloga za optimizam. Barem iz perspektive potrošača, koji blagodati niskih cijena naftnih derivata zapravo i nisu uspjeli konzumirati.

Bilo je to na samom začetku pandemije (i u jeku lockdowna), kada se cijena litre benzina (Eurosuper 95) spustila ispod osam kuna po litri. Otprilike godinu dana kasnije, početkom ožujka (ove godine), masovno cijepljenje označilo je početak normalizacije, a s njom su se i cijene vratile u dvoznamenkaste okvire.

Umirujuća prognoza iz ožujka

Otprilike u to vrijeme (krajem ožujka) Index je objavio tekst o maloprodajnim cijenama naftnih derivata, usredotočen na dvije ključne varijable koje utječu na formiranje cijene derivata. Faktora koji ulaze u izračun cijena je puno više (poput državnih nameta i prodajnih marži, da spomenemo samo neke), no cijena sirove nafte i tečaj dolara su zadane varijable, na koje je naprosto nemoguće utjecati. Oporavkom od pandemijskog šoka (koji je svojedobno dodatno zakomplicirao sukob između Rusije i Saudijske Arabije), cijena barela Brent sirove nafte dogurala je tada do 70 dolara po barelu (najviše od rujna 2019. godine) i učvrstila maloprodajnu cijenu benzina iznad 10 kuna po litri.

Međutim, rast se dogodio u bitno povoljnijim okolnostima rasprostranjenog gospodarskog oporavka (na globalnoj razini) - svijet se tada ubrzano otvarao (izlazio iz lockdowna), a apetiti investitora rasli, osiguravajući nastavak pozitivnog trenda na financijskim tržištima širom svijeta. I premda je rast cijene benzina uzburkao duhove, ključna teza tada objavljenog teksta (radni naslov teksta, prije uredničke intervencije, bio je prilično suhoparan: "Dolar guši uzlazan trend cijena naftnih derivata") temeljila se na negativnoj korelaciji između cijena sirove nafte s jedne te kretanja američke valute s druge strane.

Iz perspektive hrvatskih potrošača riječ je o pozitivnoj dinamici, jer pad jedne varijable u manjoj ili većoj mjeri neutralizira rast one druge, kao što se može nazrijeti iz grafikona (objava prethodnog teksta označena je datumom "25.3.2021.").

I zato se (domaće) cijene nisu značajnije mijenjale - rast dolara najprije je korigirao cijene sirove nafte, da bi potom uslijedio obrnuti trend koji ništa bitno nije mijenjao na stvari - prema podacima portala cijenegoriva.info, u iduća tri mjeseca cijena benzina je vrludala između 10.1 i 10.5 kuna za litru.

Zabrinjavajuća prognoza iz listopada

Zemlje članice OPEC+ kartela (ono "plus" odnosi se na Rusiju) zadovoljno trljaju ruke i disciplinirano se suzdržavaju od povećanja proizvodnje koje bi moglo isprovocirati korekciju cijena, a idu im na ruku i vijesti o dramatičnom rastu cijena prirodnog plina u Europi, odnosno špekulacije o nestašici energenata. Rezultat je očekivan: otprilike pola godine nakon objave prvog teksta cijena barela Brent nafte dogurala je do 80 dolara, što znači da se tijekom proteklih 11 mjeseci doslovno - udvostručila.

U međuvremenu se, međutim, odnos snaga bitno mijenja: inflacija počinje zadavati probleme američkoj središnjoj banci i otvara mogućnost zaokreta u monetarnoj politici. Redukcija izdašnog stimulansa i izvjesna primjena (relativno) restriktivnije monetarne politike otvara mogućnost rasta kamatnih stopa, a posljedično i jačanje dolara. Inflacija već mjesecima ne popušta, a potom stiže i Evergrande šok, nakon čega nervoza ulagača evidentno poprima bitno ozbiljnije razmjere, a dolar se, kako to obično biva, pretvara u siguran zaklon, što je ujedno i srž problema za hrvatske potrošače. Jer osim što je cijena sirove nafte dogurala do najviše razine još od listopada 2018. godine, euro se, po prvi put od srpnja prošle godine, spustio ispod 1.16 dolara. što u prijevodu znači da će dolar vjerojatno preskočiti granicu od 6.5 kuna.

Opisani tijek zbivanja najlakše je prikazati grafikonom koji prikazuje kretanje cijene barela Brent sirove nafte, izražene najprije u dolarima, a potom i u kunama (umnoškom globalne cijene i vrijednosti dolara po srednjem tečaju HNB-a).

U odnosu na početak godine cijena izražena u dolarima porasla je za 53%, no ona izražena u kunama trenutno je u plusu od 61%. Naravno, situacija u kojoj obje eksterne varijable (u formuli za izračun cijena naftnih derivata) bilježe snažan rast naprosto se mora odraziti i na maloprodajne cijene benzina. Višegodišnji rekord od 11 kuna za litru, zabilježen sredinom rujna, vjerojatno nije kraj aktualnog trenda koji stiže s uobičajenom odgodom.

Naime, domaće cijene reagiraju na globalna zbivanja (cijene sirove nafte i tečaj dolara) s odgodom od jednog do dva tjedna, i tek ćemo tada vidjeti krajnji učinak opisanog zaoštravanja situacije na globalnoj razini. Nakon toga su bilo kakve prognoze posve izlišne (iako se daljnji rast stope inflacije, barem na kratki rok, doima sve izvjesnijim).

Jedan od scenarija predviđa mogućnost novog zaokreta, ako se demokrati i republikanci ne dogovore oko limita nacionalnog zaduženja i nekim čudom američko ministarstvo financija ne bude u mogućnosti servisirati obveze po izdanim obveznicama. Ta mogućnost još uvijek djeluje malo vjerojatno, a usto ne jamči ni pad vrijednosti dolara (rasprodaju državnih obveznica), koji i dalje figurira kao sigurno utočište. Ne krene li Kina ubrzano rješavati nagomilane probleme (a Evergrande je samo jedan od njih), pesimizam bi se mogao preliti na ostala tržišta u razvoju i tako dodatno osnažiti američku valutu.

Doduše, daljnje jačanje dolara može ugušiti gospodarski oporavak na globalnoj razini te bi u konačnici moglo iznjedriti i pad cijena sirove nafte (uslijed pada potražnje). No to je samo jedna od opcija, ali ono što se čini vrlo izvjesnim, skorašnje je novo poskupljenje cijena naftnih derivata. Gužve na benzinskim postajama u takvim je okolnostima izlišno očekivati.