PREMA službenim podacima, u Hrvatskoj je u 2003. izdano 482 dozvola strancima za kupnju zemljišta, ali broj podnesenih zahtjeva bitno je veći, jer nisu svi zahtjevi još riješeni.

Strani su državljani u zadnje dvije godine godine kupili više od 1000 nekretnina osobno, a najmanje još toliko kupljeno je preko posrednika - hrvatskih državljana.

Iako je zanimanje za Hrvatsku kao turističko odredište raslo postepeno od prestanka rata 1995., tek je u zadnje dvije godine Hrvatska u renomiranim stranim časopisima (Smithsonian, Wanderlust, Guardian) počela dobivati epitete "najvećeg turističkog hita godine", što je potaklo veliko zanimanje stranih investitora u kupnju nekretnina na prekrasnoj hrvatskoj obali.

Kako piše poslovni portal Business Day, "renesansne vile čuvenog Dubrovnika, tradicionalne kamene kuće na obali, ali i na brzinu izgrađeni apartmani na manje atraktivnim lokacijama ubrzano se prodaju bogatim kupcima iz zapadne Europe, pretežno iz Njemačke, ali i post-komunističkih zemalja istočne Europe".

Pod sloganom "Mediteran kakav je nekad bio", britanske i njemačke televizijske stanice sve češće objavljuju priloge o ljepoti hrvatske obale, ali i sve stabilnijoj političko-sigurnosnoj situaciji kao i niskim cijenama nekretnina na našoj obali.

Da popularizacija Hrvatske kao turističkog odredišta ali i jeftinog tržišta atraktivnih nekretnina sve više uzima maha, dokazuje i podatak da Internet stranice splitske tvrtke Broker za promet nekretnina (www.broker.hr) dnevno otvori više od 5000 posjetitelja. Taj je podatak Reutersu otkrio Ivica Vulić iz agencije Broker, te dodao kako dnevno zaprimi stotinjak konkretnih upita o kupnji nekretnina na obali. Velika većina zainteresiranih su stranci, tvrdi Vulić.

"Strance privlači nedirnuta priroda i čisto more, činjenica da imamo prirodnu i zdravu hranu, te pitku vodu iz slavine" - izjavio je Vulić novinarima Reutersa.

Najtraženije nekretnine nisu luksuzne vile ili hoteli, nego stare kamene kuće, svojevrstan zaštitni znak hrvatskog priobalja. Većina takvih kuća vapi za obnovom, što im dodatno ruši cijenu.

Nikša Kljenak iz agencije Globus, koja se također bavi prodajom nekretnina, za Reuters je izjavio: "Među strancima vlada izuzetno zanimanje za tradicionalne dalmatinske kamene kuće na obali ali i na otocima. Takvih je kuća sve manje i manje na tržištu jer su one najbolje već prodane."

Kljenak je dodao kako se cijene prodanih nekretnina kreću u rangu 50,000 - 250,000 eura, a na prodaju je sve - od građevinskog zemljišta ili nedovršene jednokatnice do vila s nekoliko apartmana.

Koliko je netaknuta hrvatska obala zanimljiva bogatim strancima, najbolje pokazuje podatak da su tokom ljetnih mjeseci u čarima Jadrana uživali ljudi iz samog vrha svjetskog jet-seta: multi-milijarder Bill Gates, Caroline od Monaka, Bernie Ecclestone, princ Charles, Davida Bowie, sultan od Omana...

No, nitko iz gorenavedene "prve lige" svjetskih bogataša, koji posjećuju Hrvatsku ploveći na superluksuznim jahtama, još uvijek nije kupio nekretnine ili zemljište.

Razloge za izostanak kapitalnih investicija Ivica Vulić iz agencije Broker objašnjava riječima: "ne postoji ozbiljno urbano planiranje, ne postoje jasni zakoni koji određuju što se smije graditi i gdje. To ne odgovara ozbiljnim investorima i vladajući to moraju promijeniti."

Na prodaju i otoci?

Prema trenutno važećim hrvatskim zakonima, kupnja cijelih otoka predstavlja problem zainteresiranim strancima jer čak i ako kupe otok, ne smiju ograditi dio plaže ili priobalnog dijela otoka, jer se takvo zemljište smatra javnim vlasništvom, koje se mora posebnim ugovorom unajmiti od države.

U Hrvatskoj još uvijek nije prodan nijedan otok, ali Vulić je u nedavnom razgovoru za Reuters izjavio kako je "u poodmaklom stadiju pregovora oko prodaje nekoliko otoka, koji će biti prvi prodani hrvatski otoci."

Prvi vlasnici jadranskih otoka registrirani su još u vrijeme dok je Hrvatska bila dio Austro-Ugarske, pred više od 100 godina. Na velikom broju hrvatskih otoka u privatnom vlasništvu danas nitko ne živi, a vlasnicima služe kao mjesta pogodna za uzgoj ovaca.

Prodaju otoka strancima velik dio hrvatske javnosti još uvijek smatra svojevrsnim tabuom, ali činjenica je da vlasnik zemlje ima pravo za svojim vlasništvom učiti što želi, pa i prodati ih.

Hoće li hrvatski otoci u budućnosti ostati slika i prilika "Mediterana kakav je nekad bio" ili će postati središte masovnog turizma poput Azurne obale, ovisi o brzini kojom će vlast zakonski regulirati uvjete prodaje najvećeg i naljepšeg hrvatskog prirodnog blaga. No, ako je suditi po trenutnoj političkoj situaciji u Lijepo našoj, takve će ozbiljne odluke navjerojatnije ipak pričekati izbore.