MAKSIM Kamenjecki, profesor na kijevskom Institutu za međunarodne odnose, za N1 je analizirao aktualnu situaciju u Ukrajini.

Na pitanje koliko se daje na značaju temi vojne pomoći Ukrajini, koja bi uključivala i obuku ukrajinskih vojnika, Kamenjecki je kazao da je ono vrlo važno za vojsku iako vjerojatno nije toliko poznato u široj javnosti. "Priprema vojnika od izrazite je važnosti za kvalitetu vođenja operacija oslobađanja teritorija. To je bitno za Ukrajinu", kazao je napomenuvši da se u takvim prilikama obično vrši i razmjena informacija, te da bi korist od toga imala i Hrvatska vojska.

Upitan o važnosti dostave hrvatskih helikoptera Ukrajini, rekao je da je to izuzetno velika pomoć. "Kao i u Hrvatskoj, oni se najviše koriste za brzo prebacivanje ranjenih. To je izuzetno velika pomoć našoj vojsci jer je bojišnica vrlo dugačka, a mogućnosti zbrinjavanja su puno veće u unutrašnjosti - Kijevu i Lavovu", pojasnio je.

Što nakon Hersona?

Analizirajući u kojem smjeru bi ukrajinska vojska mogla krenuti dalje, Kamenjecki je rekao da vjeruje da predsjednik Volodimir Zelenski već zna gdje će povući sljedeći potez iako je trenutno na raspolaganju nekoliko varijanti.

"Sljedeći potez može biti na nekoliko mjesta, ali vrlo bitan potez na tom teritoriju Hersonske oblasti koji ostaje još pod okupacijom su tri kopnena koridora prema Krimu. Oslobađanje ostalog dijela Hersonske oblasti, dakle, vrlo je bitno, ali mogući su i drugi pravci većih operacija, primjerice između Harkivske i Luhanske oblasti", naveo je.

Smatra izvedivim pokušaj prekidanja kopnene veze između okupiranih južnih i istočnih dijelova Ukrajine "Od Zaporižje prema jugu, prema Melitopolju i Mariupolju, zaista, ako se probije koridor do mora, bit će odsječen dio ruske vojske. Moguć je i taj pravac novih operacija", rekao je Kamenjecki.

Bezizlazna situacija za Ruse?

Rekao je i da je rusko vodstvo stavilo Rusiju u tešku situaciju kada je 30. rujna proglasilo pripajanje ukrajinskih područja u svoj pravni sustav. Pojašnjava da su to učinili u želji da zaprijete nuklearnim oružjem, odnosno da pošalju poruku da daljnji napadi na taj teritorij znače i napad na Rusiju.S druge strane, to je bilo i skupljanje teritorija za Rusiju.

"Sada se oni ne mogu povući, za obustavu ratnih operacija i povlačenje vojske moraju ponovo mijenjati pravni sustav, što je nemoguće bez revolucija i narodnih promjena u toj zemlji. Situacija kod njih je sada vrlo komplicirana i vodi se borba u vrhu Rusije na koji način se sada mogu izvući iz ove situacije. Ali baš i nema mogućnosti, morat će promijeniti svoj pravni sustav", zaključuje Kamenjecki.

Na pitanje je li za Putinov režim opasniji Dugin ili mirovni pokret u Rusiji, profesor s kijevskog Instituta odgovara:

"Ondje postoji mnogo različitih struja, i onih koji bi željeli još žešće voditi rat, i onih koji bi željeli izvući se iz rata, i onih koji bi htjeli promijeniti politički sustav u Rusiji. Izuzetno je teško govoriti o daljnjim prognozama", rekao je pa podsjetio na povijesna događanja koja ne idu u prilog Putinovom režimu.

"Ako pogledamo povijest Rusije, bilo kakav neuspješan rat u Rusiji je dovodio do političkih promjena, uključujući revolucije. Ovaj rat za Rusiju je sigurno neuspješan. Očekujemo političke promjene, ali kakve će biti, ovisi o tom netransparentnom Kremlju u kojem se sada vode te bitke", rekao je.

Komentirao je i rast pritiska SAD-a i Zapada da se počne pregovarati i postigne neka vrsta mirovnog sporazuma.

"Sa sadašnjom Rusijom je nemoguće voditi pregovore. Ona neće ići ni na kakva povlačenja, ona mora biti poražena. Nema ni želje ni volje o obustavljanju rata i vraćanju na granice iz 1991. godine. Nema druge nego čekati dok se ne promijeni stanje u Rusiji. Bez tih promjena nećemo moći ostvariti pravednost kod vraćanja našeg suvereniteta", zaključio je.