ŠTO ĆE DONIJETI novi Zakon o obnovi nakon potresa? Kako će niz mjera olakšati proceduru građanima, a kako ubrzati obnovu potresom pogođenih područja? Hoće li 700 milijuna eura iz europskog Fonda solidarnosti biti iskorišteno u skladu s rokovima?

Na ova su pitanja u HRT-ovoj emisiji Poligraf urednice Jasmine Popović govorili Darko Horvat, ministar graditeljstva, Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba, i Josip Atalić, koordinator pri Hrvatskom centru za potresno inženjerstvo. 

Horvat je rekao kako se od Damira Vanđelića, ravnatelja za obnovu, očekuje sustavni pristup organiziranoj obnovi za građane u Zagrebu koji je ne žele ili ne mogu sami obnavljati.

Na pitanje je li se vrijeme za obnovu potrošilo i zbog nerazriješenih odnosa između Fonda i Ministarstva graditeljstva, Horvat je rekao kako on nije taj koji je izazivao medijsku špekulaciju.

Tomaševićev zamjenik: Digli smo ruku za Zakon o obnovi jer smo smatrali da s obnovom treba krenuti

Korlaet govori da je koalicija Možemo digla ruku za Zakon o obnovi zato što su smatrali da treba krenuti s obnovom, a Zakon je nužni preduvjet.

"Ukazivali smo na moguća poboljšanja istog i kontinuirano surađujemo na relaciji Grad-Ministarstvo. Inovacije u novom prijedlogu izmjene Zakona o obnovi su da se ukida participacija građana u obnovi. Kompletnu konstrukcijsku obnovu preuzimaju država i grad u omjeru 80 naprama 20, zatim podizanje pragova za javnu nabavu što znači da je jednostavna nabava za robe i usluga 200 tisuća kuna podignuta na milijun kada se govori o državnoj upravi, a na milijun i pol kada se govori o jedinicama lokalne samouprave", istaknuo je i dodao kako je javna nabava za radove podignuta s 500 tisuća na 39 milijuna.

Smatra da će sve ovo jako ubrzati postupke ugovaranja.

Ministar je rekao kako sve ovo može biti izvor koruptivnih radnji, no upravo stoga postoji nadzor Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, ali i pravilnik kojim će se propisati točnu proceduru javne nabave.

"Svi instrumenti države morat će biti prisutni kako bi se spriječila malverzacija", naglasio je ministar i dodao kako im je DORH od velike pomoći oko provedbe i kontrole zakona na terenu.

Atalić: Procesi obnove i zaštite moraju se odvijati paralelno

Atalić govori da se moraju paralelno odvijati procesi obnove i procesi zaštite od stradalih objekata.

"Postoje procesi sustavnih ponovnih pregleda zgrada. Kada se govori o tome da dijelovi zgrada padaju, da su neke zgrade crvene, žute, zelene, mi to imamo u bazama podataka s 50-100 atributa koji su jako vrijedni. U suradnji s Ministarstvom graditeljstva imamo plan da se ti podaci sustavno obrađuju te da se iskoriste kako bi se upozorili građani, kako bi se radili tuneli", rekao je.

Na pitanje gdje je uloga grada oko osiguranje građana, Korlaet je rekao kako je Grad osigurao koridore za djecu na putu u škole i vrtiće na traženje građana.

"Hrvatska mora naučiti živjeti s velikim rizikom od potresa"

Počelo se i s popisom zgrada. Nakon ove krize pokazalo se koliko su vrijedne baze podataka, kazao je Atalić.

"Kada dobijemo podatke o konstrukcijskim svojstvima zgrade, ali i o brojnim drugim, to će biti od velike važnosti zato što pomaže u procesima. Građani žive u tim zgradama i kućama te ih pozivamo da nam dostave podatke o svojim građevinama i ne trebaju se bojati zato što postoje stručnjaci koji će to doći pregledati i složiti podatke. To će nam pomoći da sastavimo bazu podataka koja će biti prvenstveno korištena za procjenu rizika", govori.

"Hrvatska mora naučiti živjeti s velikim rizikom od potresa. Smatram da je to važno kako bi to građani osvijestili kod rekonstrukcije svojih zgrada", naglasio je Atalić.