NOVI kurikulum povijesti ima ozbiljne strukturne, metodičke, znanstvene i sadržajne nedostatke. Stoji to u očitovanju Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u čijem smo posjedu.

U njemu su se profesori s Filozofskog očitovali na prijedlog novog programa za nastavu povijesti u osnovnim i srednjim školama koji je 7. veljače upućen na javno savjetovanje koje još uvijek traje. 

Prijedlog kurikuluma povijesti je već izazvao interes javnosti nakon što su kritičari upozorili da u njemu Domovinski rat preuzima ulogu Narodno-oslobodilačke borbe, a da će se povijest učiti još staromodnije, s više bubanja i manje razumijevanja nego do sada. 

Radna skupina koju vodi HDZ-ov bivši ministar trebala je doraditi prijedlog, a oni su napisali novi

Iako je radna skupina koju je sastavio voditelj ekspertne radne skupine, bivši HDZ-ov ministar obrazovanja Radovan Fuchs trebala doraditi postojeći kurikulum, ona je, navodi se u očitovanju, izradila posve novi dokument, a s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta pitaju se na čemu se temelji takvo postupanje. 

Zbog svih nedostataka koje su pronašli, s Filozofskog fakulteta smatraju da se dokument poslan na javno savjetovanje ne može doraditi. 

"Prijedlog ne uzima u obzir temeljne teorijske, metodološke i konceptualne propozicije suvremene historijske znanosti. To se pokazuje u neprepoznavanju epistemološke razlike između prošle povijesne stvarnosti (povijesna činjenica) i njezine historiografske interpretacije i prikaza (historiografska činjenica)", stoji u očitovanju. Dodaje se kako cjelokupni  prijedlog ima normativan i preskriptivan karakter "čime se u znatnoj mjeri otežava, ako ne i onemogućuje razvoj povijesnog i kritičkog mišljenja što su, prema općeprihvaćenim standardima u suvremenoj historijskoj znanosti, temeljni ciljevi nastave povijest".

Nejasne i općenite formulacije

U očitovanju se prijedlogu kurikuluma predbacuju i nejasne i općenite formulacije, dok ključni organizacijski elementi nisu dosljedno provedeni, a u nekim se slučajevima čak preklapaju ili potiru. 

Navode se i primjeri nejasnih i općenitih formulacija u kurikulumu. Odsjek za povijest izdvojio je rečenicu iz kurikuluma povijesti koja glasi ovako: "Treba naučiti cijeniti sebe i svoje kako bi znao poštivati druge i drugačije."

Pod svrhom poučavanja i učenja povijesti, nastavlja se u očitovanju, navodi se „usvajanje temeljnih znanja o povijesti svoje nacije i svijeta od prapovijesti do danas“ što sugerira postojanje nacije od prapovijesti. Pisci novog kurikuluma povijesti, može se iščitati iz očitovanja, zaboravili su imenovati i elaborirati pet vještina koje navode kao temelj povijesnog mišljenja. Među odgojno-obrazovnim ciljevima novog kurikuluma je i formulacija da učenik „oblikuje istraživačko pitanje", a s Filozofskog fakulteta pojašnjavaju da je svrha kurikulskih dokumenata da objasne kako će se ostvariti odgojno-obrazovni ciljevi koji su kao temeljne zadaće učenja nekog predmeta objašnjeni u Odgojno-obrazovnim ciljevima. To, smatraju, nije slučaj s ciljem u kojem se od učenika traži oblikovanje istraživačkog pitanja jer se u dokumentu ni istraživanje prošlosti ni učenje istraživanjem nigdje ne spominju niti se vezuje uz obavezne sadržaje.

Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta napominje i da je potpuno promijenjena struktura predmeta koju je definirala Ekspertna radna skupina, ali pravi je problem, smatraju, to što je prijedlog strukturno nekoherentan i nejasan jer uključuje raznolike organizacijske elemente čiji međusobni odnos nije objašnjen.

U prijedlogu kurikuluma povijesti pronašli dva plagijata 

S tog su odsjeka pronašli i da je dio kurikuluma - plagijat. 

"Dio teksta pod 'Uzroci i posljedice' doslovce je preuzet iz sažetka članka Marice Vernazze 'Objašnjenje u povijesti'. Ne piše odakle je preuzet taj dio teksta, niti je obilježen kao citat", navodi se u očitovanju Odsjeka za povijest. 

No to nije jedini plagirani dio kurikuluma koji su otkrili. 

"Dijelovi opisa koncepta „Kontinuitet i promjena“ doslovno su preuzeti iz knjige Roberta Stradlinga Nastava europske povijesti 20. stoljeća i također nisu obilježeni kao citat", dodaje se u očitovanju.

S Filozofskog fakulteta su stoga konstatirali da prijedlog sadrži plagijate, što se, napominju, s obzirom na rang i svrhu dokumenta nije smjelo dogoditi i ne može se tolerirati.

Djeca će se dodatno opteretiti sadržajima, bubat će više nego prije

Najgora posljedica novog kurikuluma ipak bi mogla biti dodatno opterećivanje djece činjenicama koje će morati bubati na pamet, što je potpuno u suprotnosti ideji izvorne kurikularne reforme koja je učenike trebala rasteretiti. Profesori s Filozofskog u svom su očitovanju potvrdili nagađanja da će se još povećati sadržaj koji će djeca morati učiti iz povijesti. 

"U metodičkom smislu, najveći su problem upravo ona rješenja novog Prijedloga koja favoriziraju mehaničko učenje naspram povijesnog mišljenja, pri čemu se zanemaruju pokazatelji proizašli iz istraživanja nastave povijesti provedenih u posljednjih petnaest godina. Ta su istraživanja pokazala da učenici kontinuirano ocjenjuju Povijest kao jedan od najtežih školskih predmeta, kao predmet koji uče više od svih drugih predmeta zato što se temelji na upamćivanju i reprodukciji podataka, a ne na dubinskom razumijevanju povijesnih fenomena povezanom s razvojem povijesnog i kritičkog mišljenja. Posljedično, iako učenici percipiraju povijest kao relativno zanimljiv predmet, istovremeno ga svrstavaju među najmanje korisne školske predmete, a kontinuirano opada i broj pristupnika državnoj maturi iz povijesti", napominje Odsjek za povijest navodeći istraživanja koja su to pokazala te državnu maturu od školske godine 2009./2010. do 2016./2017.

Pronašli i kronološke i faktografske pogreške, traže da se prijedlog povuče

Profesori povijesti s Filozofskog fakulteta smatraju da bi prijedlog koji je prije desetak dana stavljen na javno savjetovanje dodatno potencirao te probleme i pridonio daljem unazađivanju predmeta. 

Povrh svega, u prijedlogu kurikuluma u ishodima i temama pronašli su, navodi se u očitovanju, puno kronoloških i faktografskih pogrešaka, terminološke neusklađenosti i neusklađenosti sa spoznajama suvremene historiografije. Tako se termini pretpovijest i prapovijest koriste naizmjenično, od djece se traži da nauče formulaciju "nagao razvoj u neolitiku", koja je, piše u očitovanju, netočna. I to su samo neke od faktografskih netočnosti koje su profesori povijesti pronašli u prijedlogu kurikuluma povijesti.

Zbog svih nedostataka koje su pronašli u prijedlogu novog kurikuluma povijesti Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu zatražio je da se prijedlog povuče.