EKONOMSKA povjesničarka i ekonomistica Claudia Goldin dobitnica je ovogodišnje Nobelove nagrade za ekonomske znanosti za otkrića ključnih uzroka rodnih razlika na tržištu rada, objavila je danas Švedska kraljevska akademija. Profesorici s Harvardskog sveučilišta Goldin, ekonomskoj povjesničarki i ekonomistici specijaliziranoj za područje rada dodijeljena je Nobelova nagrada za istraživanja koja su poboljšala razumijevanje ishoda na tržištu ženskog rada.

Goldin je dala prvi sveobuhvatan prikaz primanja žena i njihovog sudjelovanja na tržištu rada, a njezino istraživanje otkriva uzroke promjena i glavne uzroke preostalog jaza među spolovima. Žene su izrazito podzastupljene na globalnom tržištu rada i, kada rade, zarađuju manje od muškaraca, a Goldin je pokazala kako su se i zašto razlike u primanjima žena i muškaraca mijenjale pretraživanjem arhiva i prikupljanjem podataka u SAD-u unatrag više od 200 godina.

Razlike u primanjima između spolova se nisu smanjile

Sudjelovanje žena na tržištu rada otkriva krivulju u obliku slova U, zaključila je istaknuvši da se udio udanih žena smanjio početkom 19. stoljeća prijelazom iz agrarnog u industrijsko društvo i ponovo porastao početkom 20. stoljeća zahvaljujući rastu uslužnog sektora.

Krivulja je odraz strukturnih promjena i razvoja društvenih normi na području odgovornosti žena za dom i obitelj, pokazuju istraživanja ovogodišnje dobitnice Nobelove nagrade za ekonomiju. Tijekom 20. stoljeća stupanj obrazovanja žena kontinuirano je rastao i u većini zemalja s visokim dohotkom danas je znatno viši nego kod muškaraca. 

"Važnu ulogu u ubrzavanju te revolucionarne promjene odigrala je dostupnost kontracepcijskih pilula, nudeći nove prilike za planiranje karijere", navodi se u priopćenju akademije o dodjeli nagrade.

Unatoč modernizaciji, gospodarskom rastu i sve većem udjelu zaposlenih žena u 20. stoljeću, razlike u primanjima između žena i muškaraca jedva da su se smanjile kroz dugo vremensko razdoblje, između ostalog i zato što se odluke obrazovanju donose "u relativno ranoj dobi".

Nagrada je uspostavljena 1968. godine

"Ako očekivanja mladih žena oblikuju iskustva prethodnih generacija, primjerice njihovih majki koje su se vratile na posao tek kad su djeca odrasla, tada će razvoj biti spor", stoji u priopćenju.

U prošlosti su rodne razlike u primanjima proizlazile iz razlika u obrazovanju i izboru zanimanja, a danas žene i muškarci za isti posao dobivaju različitu plaću, pokazala je Goldin, i to od trenutka kada žene rode prvo dijete.

Nagrada za ekonomiju uspostavljena je 1968. godine povodom 300. godišnjice švedske središnje banke. Naknadno je dodana ostalim Nobelovim nagradama koje se dodjeljuju od 1901. godine prema oporuci švedskog industrijalca i izumitelja dinamita Alfreda Nobela.