NJEMAČKA industrijska proizvodnja je porasla za 1.0 posto na mjesečnoj razini u siječnju, pokazuju podaci Federalnog statističkog ureda Njemačke (DESTATIS). To je prvi rast u devet mjeseci i više od očekivanog rasta od 0.6 posto.

Oporavak dolazi nakon smanjenja industrijske proizvodnje u prosincu 2023. za 2 posto. Također označava najbrži rast industrijske proizvodnje od veljače 2023., najviše potaknut rastom u kemijskoj industriji (4.7 posto), prehrambenoj (5.9 posto) te održavanju i montaži strojeva (11.1 posto).

S druge strane, automobilska industrija je pala za 7.6 posto. Proizvodnja je porasla za intermedijarne proizvode (4.4 posto) i proizvode široke potrošnje (4.0 posto), dok je opala za kapitalna dobra (-2.1 posto) i energiju (-3.7 posto). U cijeloj 2023. je industrija proizvodnja smanjena za 1.5 posto. Svi podaci su prilagođeni za promjenu cijena.

U odnosu na siječanj prošle godine, industrijska proizvodnja u siječnju ove godine je ipak manja za 5.5 posto, korigirano za razliku u cijenama te kalendarski i sezonski prilagođeno, a za 6.3 posto manja nego prosječna mjesečna industrijska proizvodnja 2021.

U građevinarstvu je situacija još gora iako je u siječnju narasla za 2.7 posto u odnosu na prosinac 2023. Ali u usporedbi s mjesečnim prosjekom 2021. i nakon prilagodbe za kalendarske varijacije, manja je 7.4 posto.

Energetski intenzivne industrije se počele oporavljati

Proizvodnja u energetski intenzivnim industrijskim granama u siječnju 2024. porasla je za 2.8 posto u odnosu na prosinac 2023., sezonski i kalendarski prilagođeno. Tom rastu značajno je pridonio rast kemijske industrije.

Usporedba tromjesečnog razdoblja pokazala je da je u energetski intenzivnim industrijama proizvodnja u razdoblju od studenoga 2023. do siječnja 2024. manja za 1.4 posto nego u prethodna tri mjeseca. U usporedbi sa siječnjem 2023., proizvodnja u energetski intenzivnim industrijama je u siječnju 2024. smanjena za 4.3 posto.

Energetski najintenzivnije grane industrije su kemijska i metalna industrija. Daljnji energetski intenzivni gospodarski sektori uključuju proizvodnju koksa i rafiniranih naftnih proizvoda te proizvodnju stakla, keramike, papira i proizvoda od papira.

Te industrije imaju posebno visoke zahtjeve za energijom u odnosu na njihovu bruto dodanu vrijednost. U referentnoj 2021. godini oni su zajedno činili 77 posto ukupne industrijske potrošnje energije. Njihov udio u bruto dodanoj vrijednosti industrije iznosio je 17 posto. U 2021. godini nešto manje od milijun ljudi (929.599) bilo je zaposleno u 6986 industrijskih pogona kompanija koje djeluju u energetski-intenzivnim industrijama u Njemačkoj.

Kretanja u njemačkoj industriji su jako važna za Hrvatsku

Njemačka je uz Italiju najveće izvozno tržište Hrvatske, s 12 % udjela u ukupnom izvozu. Kroz 2023. je iz Hrvatske izvezeno proizvoda u vrijednosti do 2.8 milijarde eura, najviše strojeve, žicu i metalurške proizvode. Doda li se tome da strani turisti u Hrvatsku najviše dolaze iz Njemačke, važnost kretanja u gospodarstvu te države za Hrvatsku je jasna.