Foto: Hina

PROSJEČNIM korištenjem tradicionalnih mesnih proizvoda u Hrvatskoj ne prelazi se preporučeni dnevni unos soli, unatoč činjenici da pojedini proizvodi sadrže čak oko polovine preporučenog dnevnog unosa, ali stručnjaci upozoravaju na opasnost zbog blagdana tijekom kojih konzumacija hrane znatno nadilazi prosjek.

Hrvatski stručnjaci za hranu analizirali su udio kuhinjske soli u 124 uzorka tradicionalnih mesnih proizvoda iz skupine trajnih kobasica, trajnih i polutrajnih suhomesnatih proizvoda te slanina napravljenih na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstava u Istri i Dalmaciji, te Središnjoj i Istočnoj Hrvatskoj.

Rezultati su pokazali da najveći udio soli sadrže suhomesnati proizvodi (6,16 posto) i slanina (5,30 posto), a najmanji trajne kobasice (4,20 posto). Nema značajne razlike između hrvatskih regija iz kojih potječe proizvod, što je rezultat sličnosti u recepturama i tehnologijama proizvodnje, kaže se u istraživanju objavljenom u časopisu "Meso". 

Najmanje sole Istrijani i Dalmatinci

Najveći dnevni unos soli s obzirom na prosječnu upotrebu navedenih vrsta mesnih proizvoda utvrđen je u Istočnoj i Središnjoj Hrvatskoj, približno 60 posto, a najmanji u Istri i Dalmaciji, približno 40 posto, navodi se u istraživanju.

Autori su do rezultata došli stavljajući u odnos dobivene podatke iz tradicionalnih mesnih proizvoda i prehrambene navike građana poznate iz ranijih istraživanja, te iz neobjavljenih podataka Hrvatske agencije za hranu.

Od ukupno 2002 ispitanika, njih 325 konzumiralo je prosječno dnevno 14,7 grama vratine, 29,8 grama pršuta, 34,6 grama špeka, 41,5 grama slanine, 42,5 grama domaće kobasice, 44 grama šunke, 51,3 grama pancete i 58 grama kulena.

S obzirom na to, oni su konzumacijom domaće kobasice unijeli dnevno 1,76 grama soli, konzumacijom kulena 2,55 gramai, suhe šunke 2,88 grama i pancete 2,85 grama soli. Kako je maksimalna preporučena dnevna količina soli 5 grama, što otprilike stane u jednu manju žlicu, tradicionalni mesni proizvodi sudjeluju s oko polovicom tih potreba.

Liječnici ističu podatak da je smanjenjem unosa soli za oko tri grama dnevno kroz 10 do 15 godina kardiovaskularni rizik smanjen za 25 posto, a ukupna smrtnost za 20 posto.