IZ MUP-A su danas javili kako je provedeno prvo istraživanje na temu koronavirusa na policajcima.

Kažu da rezultati pokazuju kako su se policajci, premda je epidemija dodatno otežala njihov posao, u navedenim okolnostima dobro snalazili i vrlo dobro nosili s izazovima iako su bili zabrinuti za svoje, ali i zdravlje svojih bližnjih.

Centar za mentalno zdravlje Visoke policijske škole proveo je istraživanje s ciljem ispitivanja policijske percepcije utjecaja epidemije na policijske službenike i policijski posao.

Istraživanje proveli na 693 policajaca

Istraživanje je provedeno od 5. lipnja do 19. lipnja 2020. godine na uzorku od 693 hrvatska policijska službenika, od kojih je 77% ispitanika bilo muškaraca, a 23% žena prosječne dobi od 43 godine.

Sudionici su davali odgovore u odnosu na najkritičniji period epidemije covida-19 u Republici Hrvatskoj, točnije upitnik se odnosio na vrijeme najstrožih restriktivnih mjera Stožera civilne zaštite. Upitnik je obuhvaćao nekoliko različitih područja, odnosno percepciju sudionika o ponašanju građana, funkcioniranju policijskog sustava, njihovim svakodnevnim navikama, mentalnom zdravlju te percepciju budućnosti u odnosu na najkritičniji period epidemije.

Sudionici sa zagrebačkog područja odgovarali su na dodatnih 5 pitanja kojima se ispitivala razina teškoća i stresa prouzročenih nedavnim potresima u Zagrebu u usporedbi s teškoćama i stresom prouzročenim epidemijom.

Rezultati pokazali da je policija imala više posla

Rezultati su pokazali da većina policijskih službenika procjenjuje kako je, u usporedbi s vremenom prije epidemije, opseg posla bio veći te da im je njegovo svakodnevno obavljanje bilo teže. Također, procjenjuju da su bili opremljeniji nego prije te da se policija dobro snašla u nošenju s izazovima u vrijeme epidemije.

Glede mišljenja ispitanika o učestalosti različitih oblika kaznenih djela i prekršaja, primjerice za imovinski kriminal, prekršaje protiv javnog reda i mira te nezakonite migracije, procjenjuju da su se događale manje u usporedbi s vremenom prije epidemije. Većina policijskih službenika smatra da je reorganizacija policijskog posla zbog epidemije bila potrebna.
Kod preostalih pitanja, odnosno pojava, procjenjuju da su se događale u jednakoj mjeri kao i prije epidemije poput snalaženja u svakodnevnom obavljanju posla, razine međusobne solidarnosti policajca i određenih kaznenih djela i prekršaja.

U skladu s očekivanjima, rezultati su pokazali da su se policajci dobro nosili s izazovima i teškoćama u navedenom razdoblju. Na gotovo svim pitanjima većina sudionika ne percipira značajne promjene u pogledu vlastitog mentalnog zdravlja. Jedino kod upita koji su se odnosili na brigu oko svog te zdravlja bližnjih kao i ekonomskih pitanja poput plaće, većina sudionika procjenjuje da su ih brinula više u usporedbi s vremenom prije epidemije.

Policajci smatraju da će epidemija promijeniti naše živote

Većina sudionika procjenjuje da su se jedino mnogo manje kretali te rjeđe viđali svoje bližnje, u usporedbi s vremenom prije epidemije. Za ostale svakodnevne navike većina policajaca procjenjuje da su se odvijale u jednakoj mjeri kao i prije. Naime, u periodu u kojem je velika većina građana svoje poslovne obveze bila primorana obavljati od kuće kao i značajno prilagoditi svakodnevne navike, kod policijskih službenika, zbog težine, zahtjevnosti i specifičnosti njihovog posla, očekivano se nisu dogodile velike promjene u pogledu svakodnevnog obavljanja poslova.  

Rezultati su pokazali kako većina policajaca smatra da će epidemija promijeniti naše živote te da će zbog epidemije policija biti spremnija za eventualne sljedeće epidemije i slične pojave. Rezultati su pokazali da policajci s područja Grada Zagreba statistički značajno stresnijom i značajnijom teškoćom procjenjuju epidemiju, s obzirom na to da je uz epidemiju, to područje istovremeno pogodio i snažan potres. Najveći pritisak, kao i brigu za zdravlje, osjećali su službenici koji su bili na terenu te su imali bolji uvid u svakodnevno ponašanje građana, pa isti iskazuju i nešto kritičniji stav prema policijskoj organizaciji, zato što su bili najizloženiji mogućnosti zaraze.

Smatraju i da građani više poštuju policiju

Većina sudionika procjenjuje da su se jedino mnogo manje kretali te rjeđe viđali svoje bližnje, u usporedbi s vremenom prije epidemije. Za ostale svakodnevne navike većina policajaca procjenjuje da su se odvijale u jednakoj mjeri kao i prije. Naime, u periodu u kojem je velika većina građana svoje poslovne obveze bila primorana obavljati od kuće kao i značajno prilagoditi svakodnevne navike, kod policijskih službenika, zbog težine, zahtjevnosti i specifičnosti njihovog posla, očekivano se nisu dogodile velike promjene u pogledu svakodnevnog obavljanja poslova.  

Rezultati su pokazali kako većina policajaca smatra da će epidemija promijeniti naše živote te da će zbog epidemije policija biti spremnija za eventualne sljedeće epidemije i slične pojave. Rezultati su pokazali da policajci s područja Grada Zagreba statistički značajno stresnijom i značajnijom teškoćom procjenjuju epidemiju, s obzirom na to da je uz epidemiju, to područje istovremeno pogodio i snažan potres. Najveći pritisak, kao i brigu za zdravlje, osjećali su službenici koji su bili na terenu te su imali bolji uvid u svakodnevno ponašanje građana, pa isti iskazuju i nešto kritičniji stav prema policijskoj organizaciji, zato što su bili najizloženiji mogućnosti zaraze.

Kažu da je ovo prvo takvo istraživanje na hrvatskim policajcima

Iz policije objavljuju i zaključak.

“Zaključno se može reći kako hrvatski policijski službenici percipiraju da je epidemija covida-19 u najkritičnijem periodu dodatno otežala njihov posao, no da su se snalazili u njegovom obavljanju jednako kao i u vrijeme prije epidemije. Unatoč dodatnim teškoćama i pritiscima, kao posljedicama nastalih promjena pokazalo se da su se, u pogledu mentalnog zdravlja i funkcioniranja, policajci dobro nosili s izazovima u navedenom razdoblju premda su bili zabrinuti za svoje i zdravlje bližnjih.
Ovo je prvo istraživanje na temu covida-19 provedeno na hrvatskim policajcima u Republici Hrvatskoj. Doprinos i prednost istraživanja predstavlja i mogućnost usporedbe rezultata s drugim zemljama. Naime, zbog interesa oko nacrta i teme istraživanja Centar je kreirani upitnik ustupio na korištenje njemačkoj, norveškoj i estonskoj policiji.
Dodatna analiza podataka kao i obrada rezultata otvorenih pitanja bit će promicana putem različitih stručnih i znanstveno istraživačkih skupova, odnosno konferencija kroz daljnju djelatnost Centra za mentalno zdravlje Visoke policijske škole”, zaključuju.