Vagnerovci su posljednjih mjeseci sudjelovali u ruskoj ofenzivi oko Bahmuta i Soledara u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine.

>> Opširnije

Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je kako su Sjedinjene Države "duboko zabrinute" zbog napora koje Rusija ulaže kako bi destabilizirala moldavsku vladu. Ova izjava dolazi nakon što je predsjednica Moldavije Maia Sandu ranije ovog tjedna rekla da Rusija planira državni udar u Moldaviji.

“Duboko smo zabrinuti zbog zavjera za koje znamo da dolaze iz Rusije kako bi se pokušala destabilizirati vlada. Snažno stojimo uz Moldaviju u podršci njezinoj sigurnosti, njezinoj neovisnosti, njezinoj teritorijalnoj cjelovitosti te vrlo važnim reformskim naporima koje poduzimaju predsjednik i vlada", rekao je Blinken na sastanku sa Sandu u Njemačkoj na marginama Münchenske sigurnosne konferencije.

Sandu je opisala 2022. kao "nevjerojatno tešku godinu za Moldaviju" i zahvalila SAD-u na potpori u suočavanju s bezbrojnim izazovima, uključujući energiju, gospodarstvo i sigurnost.

Bijela kuća je potvrdila kako će se predsjednik Joe Biden sastati s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom tijekom svog posjeta Poljskoj, koji je planiran za sljedeći tjedan. Iz Bijele kuće su dodali kako će se Biden zahvaliti na vojnoj i humanitarnoj pomoći koju je Varšava pružila Ukrajini. 

Biden će se također sastati i s Bukureštanskom devetorkom, skupinom NATO članica s istočnih granica vojnog saveza. Putovanje "dolazi u važnom trenutku" jer se ruska invazija na Ukrajinu približava svojoj prvoj godišnjici, istaknuo je glasnogovornik Pentagona John Kirby.

Prva skupina ukrajinskih vojnika završila je obuku u američkoj bazi u Njemačkoj, a druga skupina je već krenula s petotjednim tečajem, priopćio je Pentagon. Brigadni general Patrick Ryder, glasnogovornik Pentagona, je potvrdio kako je skupina od 635 Ukrajinaca završila tečaj na poligonu Grafenwoehr, gdje SAD provodi vlastitu obuku. 

Obuka koja je započela sredinom siječnja je dio proširenog američkog programa za pripremu ukrajinskih snaga za borbu. Prethodno je SAD nudio obuku manjeg opsega za pojedinačne sustave naoružanja, kao što su raketni bacači HIMARS. Prijelaz na obuku na razini bataljuna označio je značajno širenje američkih napora da obuče i pripreme Ukrajince za dugotrajni rat.
 

U najnovijem izvješću o ruskim gubicima, ukrajinsko ministarstvo obrane navodi da je ukupno 141.260 vojnika ubijeno od početka rata. Ukrajinci također tvrde da su uništili 298 vojnih zrakoplova, 6520 borbenih oklopnih vozila i 3298 tenkova.

Međutim, ranije danas britanska obavještajna služba procijenila je da je do sada poginulo između 40.000 i 60.000 ruskih vojnika. Britansko ministarstvo obrane je također priopćilo da je ukupno ubijeno ili ranjeno oko 175.000 do 200.000 ruskih vojnika.

Ruske vlasti su još na početku školske godine uvele nastavni sat pod nazivom "Važni razgovori", ali sad je službeno objavljeno kako će se "Važni razgovori" emitirati svakog ponedjeljka na državnoj televiziji Prvi kanal.

>> Opširnije

Njemački kancelar Olaf Scholz danas je pozvao zapadne saveznike da udruže snage i dostave tenkove Ukrajini, a Njemačka je u tome spremna preuzeti vodeću ulogu.

>> Opširnije

Bivši djelatnik britanske tajne obavještajne službe MI6 je za Sky News rekao da je Ujedinjeno Kraljevstvo jedna od "glavnih meta" Rusije jer je dalo "vrlo snažnu podršku" Ukrajini. Upitan je li ruska špijunaža postala "agresivnija" od izbijanja rata u Ukrajini, Christopher Steele je odgovorio da "vjerojatno jest".

Dodao je da su se i tehnike vjerojatno u određenoj mjeri promijenile zbog "broja protjerivanja identificiranih obavještajaca iz zapadnih prijestolnica". "Kada je zemlja u ratu, kao što je Rusija - htjeli oni to priznati ili ne - oni će pojačati svoje operacije. Oni će pojačati svoj apetit za preuzimanje rizika i za bacanje velikih količina resursa na glavne mete, a Britanija je, naravno, jedna od onih zemalja koje snažno podupiru Ukrajinu", kazao je. 

Skupina američkih zakonodavaca poslala je pismo predsjedniku Joeu Bidenu tražeći od njegove administracije da pošalje borbene zrakoplove F-16 u Ukrajinu. Pet članova Zastupničkog doma tvrdi da je moderne borbene zrakoplove potrebno poslati "što je prije moguće" jer bi se "mogli pokazati odlučujućim za kontrolu ukrajinskog zračnog prostora ove godine".

"U tom duhu vodstva i potpore pišemo kako bismo s poštovanjem zatražili da Vaša administracija što prije osigura Ukrajini povećanje sposobnosti nadmoći u zraku, uključujući zrakoplov F-16 Fighting Falcon, koji je Kijev zatražio, ili slične zrakoplove četvrte generacije", stoji u pismu. 

"Osiguranje takvih zrakoplova neophodno je kako bi se pomoglo Ukrajini da zaštiti svoj zračni prostor, posebno u svjetlu obnovljenih ruskih ofenziva i s obzirom na očekivano povećanje borbenih operacija velikih razmjera", dodaju. Pismo su potpisali zastupnik Jared Golden, demokrat iz Mainea; Tony Gonzales, republikanac iz Teksasa; Jason Crow, demokrat iz Colorada; Chrissy Houlahan, demokratkinja iz Pennsylvanije i Mike Gallagher, republikanac iz Wisconsina.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da Zapad treba pojačati vojnu potporu Ukrajini kako bi Kijev svojom protuofenzivom prisilio Moskvu na pregovore o završetku rata.

>> Opširnije

Rusija je uvela besplatni paket satelitskih kanala za stanovnike koji žive na okupiranom dijelu ukrajinskog teritorija. Kritičari tvrde kako Rusija ovim potezom pokušava stvoriti "digitalni geto". Paket nosi naziv Ruski svijet, što je sinonim za propagandu koju Rusija nastoji proširiti izvan svojih granica, fokusirajući se na svoju "imperijalnu veličinu i vanjske neprijatelje koji su je odlučni uništiti". 

Ukrajinski analitičari smatraju da Moskva pokušava odsjeći okupirano stanovništvo od Ukrajine i stvori informacijski "geto". Prošlo je nešto manje od godinu dana otkako su milijuni Ukrajinaca počeli živjeti pod ruskom okupacijom.

"Najvažnija stvar koju Rusija radi na okupiranim područjima pokušava odsjeći ovu populaciju od ukrajinske agende, oni stvaraju vlastiti "digitalni geto". Oni to rade blokirajući ukrajinske medije", rekao je Ihor Solovei, voditelj ukrajinskog Centra za strateške komunikacije i informacijsku sigurnost. 

Nacionalizirani njemački uvoznik plina Uniper potvrdio je da je 2022. godinu zaključio s neto gubitkom od 19.1 milijardu eura, koji odražavaju ogromne troškove zamjene ruskog plina nabavom na fizičkom tržištu.

>> Opširnije

Lukašenko je jučer rekao kako "nema šanse" da njegova zemlja pošalje vojne snage u Ukrajinu ako ne bude napadnuta i dodao da Rusija "nikada nije tražila" od njega da započne zajednički rat u Ukrajini.

>> Opširnije

Francuski ministar oružanih snaga Sébastien Lecornu rekao je prošlog mjeseca da će zemlja težiti dostaviti izvidnička vozila na kotačima AMX-10RC Ukrajini "u roku od dva mjeseca". Prva grupa od 14 vozila sada je poslana, objavio je Forces Operations Blog, pozivajući se na vojnog dužnosnika. Spremni su za upotrebu jer su ukrajinske trupe već prošle obuku na njima.
 

Danska kraljica Margareta II. susrela se s desecima svjetskih čelnika tijekom svoje 51 godine na prijestolju, ali kaže da nikada neće zaboraviti svoj susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

>> Opširnije

Cijene prirodnog plina spustile su se danas u Europi na najnižu razinu od ljeta 2021. godine, odražavajući slabiju potražnju zbog blage zime i punih skladišta.

>> Opširnije

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji da u Ukrajini ne može biti mira dok Rusija ne bude poražena. "Još nije došao čas dijaloga jer je Rusija izabrala rat. Rusija je odlučila gađati civilnu infrastrukturu i počiniti ratne zločine. Ruski napad mora propasti", poručio je. 

"Jedinstvo i odlučnost važni su kako bi se Ukrajini osigurala sredstva da se vrati za pregovarački stol na prihvatljiv način i radi na dugoročnom miru pod uvjetima koje su Ukrajinci odlučili", dodao je. Francuski čelnik je potvrdio da je u razgovoru s Putinom prije godinu dana "gotovo povjerovao" da ruski predsjednik nema nikakve veze s Wagnerom, ali smatra kako privatna vojna kompanija djeluje poput "mafijaškog" oruđa za počinjenje zločina.

Macron predviđa da je Rusija osuđena na "poraz u budućnosti" jer je ruska agresija konsolidirala državnost Ukrajine, natjerala Finsku i Švedsku da podnesu zahtjev za članstvo u NATO-u i natjerale europske zemlje da se posvete vlastitoj sigurnosti. Pozvao je Europu da više izdvaja za obranu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je danas Zapad da ne odgađa dostavu oružja Ukrajini jer će to samo ohrabriti ruskog predsjednika Vladimira Putina na osvajanje drugih država i obnovu "sovjetskog bloka".

>> Opširnije

Vladimir Putin je uoči sastanka s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom najavio kako će njih dvojica razgovarati o proširenju vojne i gospodarske suradnje. Napomenuo je da je Bjelorusija sačuvala industrijsku imovinu iz sovjetske ere, za koju pretpostavlja da bi ponudila dobre mogućnosti za zajedničke proizvodne programe.

"Udruživanjem napora stvorit ćemo sinergiju. To bi moglo biti vrlo učinkovito u nekim sektorima i donijeti dobre rezultate i Bjelorusiji i Rusiji", rekao je Putin. Rusija je koristila Bjelorusiju kao polaznu točku za svoju invaziju na Ukrajinu. Međutim, Bjelorusija je odbila poslati svoje vojne snage u sukob.

Njemački kancelar Olaf Scholz je svoj govor na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji započeo izjavom da Ukrajina pripada "slobodnoj i ujedinjenoj Europi". Tvrdi kako Europska unija podržava buduće pridruživanje Ukrajine europskim integracijama. Dodao je kako Njemačka podupire Ukrajinu "sveobuhvatno i koliko god je to potrebno". 

Naglasio je kako su izdvojili više od 12 milijardi eura za pomoć Kijevu prošle godine i prihvatili više od milijun ukrajinskih izbjeglica. Berlin isporučuje Ukrajini najsuvremenije oružje, streljivo i drugu vojnu opremu, čime je prekršio desetljećima duga načela njemačke politike.

Scholz je rekao da će njegova zemlja nastaviti uspostavljati ravnotežu između pružanja najbolje moguće potpore Ukrajini i izbjegavanja "nenamjerne eskalacije" između NATO-a i Rusije. Njemačka je predana održavanju europske sigurnosti i teritorija NATO saveznika "bez ikakvih ako ili ali", nastavio je njemački kancelar. 

Potvrdio je da će Berlin osigurati dodatnu brigadu za zaštitu Litve i pomoći Poljskoj i Slovačkoj u protuzračnoj obrani. Ponovio je kako Njemačka predvodi NATO-ove združene snage za brzi odgovor i drži 17.000 vojnika u pripravnosti. Najavio je da će trajno povećati izdatke za obranu na 2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). 

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u svom uvodnom obraćanju na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji poručio kako je "očito" da se Vladimir Putin ne planira zaustaviti na Ukrajini, nego će nastaviti s drugim bivšim sovjetskim zemljama. 

Tvrdi da je Zapad raspravljao o isporukama tenkova Ukrajini, a Kremlj je istovremeno razmišljao o načinima kako "zadaviti" Moldaviju. Također je iznio predviđanje kako je vrlo mala vjerojatnost da će se Bjelorusija pridružiti invaziji na njegovu zemlju. 

Kremlj pretpostavlja kako Washington "vjerojatno" neće prihvatiti ponudu Bjelorusije da posreduje u razgovorima između Joea Bidena i Vladimira Putina. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko je u jučerašnjem istupu rekao kako je želio održati mirovne pregovore u Minsku. 

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je kazao da je "malo vjerojatno" da će gospodin Biden "odgovoriti pozitivno na ovu inicijativu". "Predsjednik Putin uvijek je spreman za dijalog s predsjednikom Bjelorusije, koji će danas biti u Moskvi", odgovorio je Peskov na pitanje novinara o spremnosti Kremlja za takav sastanak. 
 

GLAVNI Putinov propagandist Vladimir Solovjov je nakon izvješća o tome da bi Ukrajina mogla dobiti britanske projektile pozvao da se London "pretvori u pepeo".

>> Opširnije

Rusija gubi najmanje dvije tisuće vojnika za svakih 100 metara teritorija koji uspije osvojiti u istočnoj Ukrajini, objavio je danas britanski The Times pozivajući se na izvještaj obavještajnih službi članica NATO-a. U izvještaju se ne navodi uključuje li ta brojka i ranjene vojnike, ali poznato je da je ta procjena iznesena na nedavnom sastanku ministara obrane članica NATO-a. 

Na sastanku se raspravljalo o slanju zapadnog oružja Ukrajini s ciljem omogućavanja Kijeva da potisne ruske snage u naredna tri mjeseca. Američki ministar obrane Lloyd Austin je na tom sastanku ustvrdio da su ruske kopnene snage na istoku Ukrajine "demoralizirane" i da "trpe ogromne gubitke". "Rusija nastavlja slati velike količine dodatnih resursa i ljudstva u bitku", rekao je Austin.

"Većina vojnika koje šalje su slabo opremljeni i obučeni, zbog čega ruske snage trpe velike gubitke", rekao je. Prema podacima Glavnog stožera ukrajinske vojske, Rusi su od početka invazije dosad izgubili oko 140.000 vojnika.

RUSIJA je danas optužila Sjedinjene Države da odobravanjem napada na Krim potiču Ukrajinu na eskalaciju rata te je upozorila da je Washington sada izravno uključen u sukob jer "neki luđaci" sanjaju o porazu Rusije.

>> Opširnije

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba pred novinarima medijskog koncerna Funke nazvao je predsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) Thomasa Bacha licemjerom, tvrdi agencija dpa.

"Ovo licemjerje je prilično jadno", rekao je Kuleba. Kritike lete na račun predsjednika MOO-a jer je posljednjih tjedana počeo otvarati vrata ruskim i bjeloruskim sportašima za nastup na velikim natjecanjima, a posljedično bi to mogla biti i priprema za sudjelovanje na Olimpijskim igrama u Pariz sljedeće godine.

"Zemlja koja izvrši agresiju koju je osudila velika većina u Ujedinjenim narodima izgubila je pravo nastupa na Olimpijskim igrama. To se odnosi i na sve sportaše te zemlje", rekao je Kuleba. Ukrajinski ministar vanjskih poslova ponovno je istaknuo mogućnost da će Ukrajina bojkotirati Igre u Parizu ako se na njima mogu natjecati ruski i bjeloruski sportaši.

"To je jedna od mogućnosti. Kada bi ruski i bjeloruski sportaši došli u Pariz umjesto ukrajinskih, to bi bilo protiv svih sportskih, političkih i moralnih standarda."

MOO trenutno u međunarodna natjecanja nastoji vratiti ruske i bjeloruske sportaše, od kojih je većina dobila godinu dana zabrane. Jedna od ideja je da nastupaju bez nacionalnih simbola, da moraju potvrditi poštovanje pravila MOO-a i da ne podržavaju aktivno rusku agresiju u Ukrajini.

"To je potpuno neprihvatljivo. Većina ruskih sportaša koji su osvojili medalje na posljednjim Igrama predstavljaju klubove pod okriljem ruske vojske", upozorio je Kuleba.

Visoki ukrajinski dužnosnik isključio je u petak mirovne pregovore s Moskvom osim ako se Rusija ne povuče iz Ukrajine, ponovivši raniji stav Kijeva uoči početka međunarodne sigurnosne konferencije u Münchenu kojom će dominirati rat.

"Za dekriminalizaciju globalne politike i stvarnu globalnu sigurnost, rat mora završiti pobjedom Ukrajine", napisao je na Twitteru Mihajlo Podoljak, politički savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog.

"Pregovori mogu započeti kada Rusija povuče svoje trupe s teritorija Ukrajine. Druge opcije samo daju Rusiji vremena da pregrupira snage i nastavi neprijateljstva u bilo kojem trenutku."

Njemački kancelar Olaf Scholz, francuski predsjednik Emmanuel Macron i potpredsjednica SAD-a Kamala Harris među mnogim su visokim dužnosnicima koji sudjeluju na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu.

U razgovoru za CNN dao je detaljnu analizu rata u Ukrajini i mišljenje o tome kako će rat završiti.

>> Opširnije

Rusija bi mogla pokrenuti veliki napad kako bi obilježila godinu dana svoje invazije 24. veljače, upozorio je ukrajinski dužnosnik.

Tri vala raketnih napada mogla bi pogoditi zemlju, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak.

Sjedinjene Države smatraju da Krim, koji je Rusija anektirala 2014., treba u najmanju ruku demilitarizirati, a službeni Washington istodobno podržava ukrajinske napade na vojne ciljeve na anektiranom poluotoku, rekla je američka državna podtajnica Victoria Nuland.

Na Krimu se nalazi pomorska luka Sevastopolj gdje je smještena ruska crnomorska flota, a zapadni i ruski diplomati taj poluotok smatraju najvećom žarišnom točkom ukrajinskog rata. "Bez obzira na to kakvu odluku Ukrajinci donesu o Krimu, kada je posrijedi odluka o tomu gdje će se voditi borbe, Ukrajina neće biti sigurna sve dok Krim ne bude u najmanju ruku demilitariziran", rekla je Nuland.

Na pitanje o opasnosti od eskalacije ukrajinskog rata, Nuland je odgovorila da Rusija ondje ima mnoštvo vojnih objekata koji su ključni u sukobu. "To su legitimne mete, Ukrajina ih gađa i mi to podržavamo", rekla je Nuland.

Krim, koji izlazi na Crno more, Ruskom carstvu je pripojila Katarina Velika u 18. stoljeću. Ukrajina želi vratiti sav teritorij Krima koji je anektirala Rusija, koja kaže da bi bilo kakvi udari na Krim bili iznimno opasni i da bi predstavljali rizik od velike eskalacije rata.

WP je 13. veljače objavio tekst u kojem se poziva na neimenovane dužnosnike koji tvrde da je Washington upozorio Kijev kako pomoć nije nepresušna te da je došlo vrijeme da ukrajinska vojska napravi nešto veliko sa svom tom pomoći.

>> Opširnije

Institut za rat (ISW) smatra da će Rusi teško do godišnjice početka rata osvojiti Bahmut. Ukrajinci kažu da je upravo to cilj Rusije zbog čega su posljednjih dana intenzivirani napadi na ovaj grad u kojem se još od rane jeseni vode žestoke bitke.

"Čini se da ruske snage ne ubrzavaju svoje napredovanje oko Bahmuta i malo je vjerojatno da će ispuniti ovaj cilj od 24. veljače", dodaje se.

ISW je rekao da bi Ukrajina mogla odlučiti da su troškovi povezani s držanjem Bahmuta previsoki i povući se iz grada, ali i to da sve indikacije do sada idu prema tome da će ukrajinske trupe ostati na mjestu.

Bahmut je već mjesecima ključno žarište invazije, budući da bi se mogao koristiti kao ulaz u veće gradove Donjeck, Kramatorsk i Sloviansk.

Ako Rusija ne uspije postići nikakav vojni uspjeh prije obljetnice, ISW je upozorio da bi umjesto toga mogla "pokrenuti još jednu seriju raketnih napada na civilne ciljeve diljem Ukrajine".

Britansko ministarstvo obrane objavilo je u današnjem priopćenju procjenu ruskih gubitaka.

>> Opširnije

Ured Georgea Sorosa objavio je njegov govor koji će održati na konferenciji o sigurnosti u Münchenu, a odnosi se na Rusiju i Ukrajinu.

>> Opširnije

Ukrajinske vlasti kažu da su Rusi u napadima kod Bahmuta ubili pet civila, tri muškarca i dvije žene. Također, kažu da je ranjeno još devet osoba.

Ubijeni civili su, kažu Ukrajinci, imali između 32 i 66 godina.

Danas u Münchenu počinje sigurnosna konferencija na kojoj će sudjelovati 45 šefova država i vlada. Najvažnije teme bit će Ukrajina te američko-kineski odnosi i napetosti.

>> Opširnije

Volodimir Zelenski rekao je u svom noćnom videoobraćanju da mu je prioritet zadržati ruske napade i pripremiti se za eventualnu ukrajinsku protuofenzivu.

>> Opširnije

Borbeni avioni Američkog ratnog zrakoplovstva presreli su ruske ratne avione i bombardere koji su letjeli kod Aljaske drugi put u dva dana. Ruski avioni nisu ušli u kanadski ili američki zračni prostor, javlja CNN.

>> Opširnije

Ovdje smo pratili tijek događaja u Ukrajini jučer.

>> Opširnije