NJEMAČKA je u svibnju uvezla veću vrijednost proizvoda nego što je izvezla, što je prvi put u više od 30 godina. Glavni razlog je rast cijena uvoza nafte i plina pod utjecajem ruskog rata u Ukrajini.

Najmnogoljudnija država EU, čiji je gospodarski model izgrađen na značajnim trgovinskim suficitima od Drugog svjetskog rata, u svibnju je zabilježila deficit od 1 milijarde eura, budući da je uvoz porastao za gotovo 28 posto u odnosu na godinu ranije. Rast uvoza iznosi 2.7 posto u odnosu na travanj.

Istodobno je izvoz pao treći put u pet mjeseci za 0.5 posto, ali je i dalje veći za 11.7 posto na godišnjoj razini.

Glavni razlog je rast cijena nafte i plina

Podaci su pokazatelj problema s kojima se suočava Njemačka, čija je ovisnost o ruskim energentima razotkrivena ratom u Ukrajini. Predviđa se povećanje vanjskotrgovinskog minusa u lipnju, uz odražavanje smanjenja opskrbe ruskim plinom od 60 posto, koje je prisililo uvoznike da pokriju svoje obveze kupnjom na spot tržištu po puno višim cijenama.

Na spot tržištu se trguje sirovinama za trenutnu isporuku, za razliku od future tržišta na kojem se trguje za isporuke u budućnosti. Uglavnom su cijene u situaciji trenutne isporuke veće nego kada se ugovara isporuka u budućnosti.

Mnogi njemački analitičari strahuju od potpunog prekida ruskih opskrba u drugoj polovici godine, što dovodi do toga da se nafta i plin kupuju po trenutnim cijenama i s trenutnom isporukom, što je daleko skuplje.

Sindikati se boje kolapsa gospodarstva

Njemački kancelar Olaf Scholz bi trebao održati krizne razgovore s predstavnicima sindikata i poslodavaca u Berlinu o stanju gospodarstva.

"Cijele industrije su u opasnosti od kolapsa zbog plinskih uskih grla", rekla je Yasmin Fahimi, čelnica Njemačke federacije sindikata, u intervjuu za novine Bild tijekom vikenda, posebno izdvajajući kemikalije, proizvodnju stakla i aluminijske industrije. To su ujedno veliki dobavljači automobilskog sektora, koji je ključan za industriju Njemačke i glavni izvozni proizvod.

"Takav kolaps imao bi goleme posljedice za cijelo gospodarstvo i radna mjesta u Njemačkoj", dodala je.

Odakle je Njemačka najviše uvozila i gdje je izvozila?

Izvoz u Rusiju je porastao za 29.4 posto,  na 1 milijardu eura u svibnju 2022. u odnosu na travanj 2022., a nakon oštrog pada za gotovo 60 posto u ožujku 2022. u odnosu na veljaču 2022. i za 9.9% u travnju 2022. u odnosu na ožujak 2022. U usporedbi sa svibnjem 2021., bio je za 54.6 posto manji. Uvoz iz Rusije smanjio se za 9.8 posto, na 3.3 milijarde eura, u svibnju 2022. u odnosu na travanj 2022., prema podacima državnog statističkog zavoda Njemačke.

Većina njemačkog izvoza iz svibnja je otišla u SAD, 5.7 posto više nego u travnju 2022., sezonski i kalendarski prilagođeno. Izvoz u SAD je porastao na 13.4 milijarde eura. Izvoz u Kinu je porastao za 0.5 posto, na 8.7 milijardi eura, dok je izvoz u Ujedinjeno Kraljevstvo smanjen za 2.5 posto, na 5.8 milijardi eura.

Najviše uvoza u Njemačku u svibnju 2022. je došlo iz Kine. Odatle je uvezena roba u vrijednosti od 18 milijardi eura, što je smanjenje od 1.6 posto u odnosu na prethodni mjesec. Uvoz iz Sjedinjenih Država porastao je za 9.7 posto, na 7.4 milijarde eura. Uvoz iz Ujedinjenog Kraljevstva pao je za 2 posto, na 3.4 milijarde eura u istom razdoblju.

I ukupni izvoz i ukupni uvoz su veći u odnosu na svibanj 2019., prije pandemijskih 2020. i 2021. Te godine je ukupni mjesečni izvoz za svibanj iznosio 110.2 milijarde eura, dok je u svibnju 2022. iznosio 125.8 milijardi eura. Ipak, većina tog nominalnog rasta se može objasniti inflacijom.

Ukupni uvoz u svibnju 2019. je iznosio 91.1 milijardu eura, a isti mjesec ove godine 125.8 milijardi eura. Prije pandemije je Njemačka mjesečno ostvarivala od 15 do 20 milijardi eura više izvoza od uvoza, što je bio oslonac njenog gospodarstva. Ali od rujna 2021. se suficit iz mjeseca u mjesec smanjuje, sve do prvog deficita u više od 30 godina za svibanj 2022.