SPLITSKI evanđelistar, najstarija sačuvana knjiga u Hrvatskoj, koji je nakon petnaest stoljeća prvi put objavljen kao reprint, smatra se kulturnim spomenikom od najveće vrijednosti u Hrvatskoj.

Reprint-izdanje Splitskoga evanđelistara, koji će biti predstavljen 5. svibnja u splitskoj katedrali, u sklopu jubilejskoga obilježavanja 1700 godina mučeništva sv. Dujma, objavili su zajednički Splitsko-makarska nadbiskupija i Književni krug iz Splita

Glede nastanka toga rukopisa, koji je služio i u liturgijske svrhe, postoje različita mišljenja.

Aleksandar Stipčević, poznati arheolog i bibliotekar, autor više knjiga o povijesti knjige u Hrvata, smatra kako ne bi bilo ništa neobično da je taj Evanđelistar prepisan u nekom skriptoriju u Splitu. Ističe kako novije paleografske analize pomiču nastanak tog dragocjenog rukopisa u 5. ili 6. stoljeće, u vrijeme kada je još mogao biti napisan u Saloni.

Marinko Vidović, profesor na splitskom KBF-u i jedan od predstavljača na najavljenom predstavljanju Evanđelistara, smatra da je nastao potkraj 6. ili u prvim desetljećima 7. stoljeća negdje u sjevernoj Italiji.

Splitski evanđelistar, koji je kroz povijest imao aureolu svetosti, sadrži četiri evanđelja - po Mateju, Marku, Luki i Ivanu. Po srednjovjekovnoj legendi, napisao ga je svojom rukom i apostolskim slovima sv. Dujam, koji je umro mučeničkom smrću u progonu kršćana za vladavine cara Dioklecijana.

Smatra se kako je nastankom te legende, Evanđelistar izgubio liturgijsku funkciju i posatao kultni predmet, odnosno relikvija. U svim popisima splitske stolne crkve iz srednjeg vijeka Evanđelistar se spominje kao posebno važna relikvija povezana sa sv. Dujom. U popisu iz 1400. taj rukopis opisuje se kao "Knjiga sv. Dujma s koricama obloženima srebrom", a u onom iz 1428. piše: "Evanđelistar koji je napisao sveti Dujam".

Original Splitskoga evanđelistara danas se čuva u Riznici prvostolnog kaptola u Splitu, a dva mikrofilmirana primjerka u Vatikanu i Beuron institutu u Njemačkoj. Pisan je poluuncijalom, a naslovi uncijalom.

Iz zapisa na marginama teksta, pisanih beneventanom, karolinom i rimskim kurzivom, koji su nastali od 10. do 13. stoljeća, može se pratiti crkvena povijest, i u njima se mogu pročitati pred splitskim nadbiskupima zakletve njegovih sufragana, među kojima i poznatoga ninskog biskupa Grgura.

Stipčević drži da je Evanđelistar služio i za polaganje prisege prigodom krunidbe kralja Zvonimira 1076. u Solinu, a vrlo vjerojatno i prigodom prisega drugih hrvatskih vladara prije i poslije Zvonimira.

Reprint Splitskoga evanđelistara objavljen je u 1200 primjeraka. Knjiga ima 624 stranica i teška je 4,6 kilograma, stotinu primjeraka uvezeno je u koži, a ostali su tvrdo ukoričeni.

Sljedeće godine planira se objavljivanje monografije, koja bi, osim transkribiranog teksta Evanđelistara, sadržavala i desetak studija o toj kultnoj i najstarijoj knjizi koja se čuva u Hrvatskoj.

(Hina) xmc ymc